Koje je boje vaš auto? Boja automobila utječe na stvaranje toplinskih ostrva u gradovima

Zamislite Santorini. Šta vidite? Bijele kuće. Kao i u većini toplih područja, zidovi zgrada se kreče u bijelo kako bi reflektirali svjetlost te se manje zagrijavali. No postoji jedan aspekt ove pojave odbijanja sunčevih zraka, pa tako i infracrvenog dijela spektra, na nešto o čemu manje razmišljamo – kako boja vašeg automobila utječe na efekat urbanih toplinskih ostrva (urban heat islands).

Ovaj fenomen je dosta proučavan – pa znamo da sadnja drveća, pa čak i travnate površine smanjuju stvaranje ovih vrelih gradskih područja. I automobili i njihov utjecaj na klimu je dosta proučavan, prije svega zbog emisija stakleničkih plinova, ali i doprinosa zagrijavanju naročito u urbanim sredinama usljed sagorijevanja – rad motora zagrijava automobil i on emituje toplotu.

No jedna stvar je zanemarena u prijašnjim istraživanjima – da li, kao na Santoriniju, boja karoserije automobila može imati utjecaja na stvaranje toplinskih ostrva?

Istraživanje objavljeno u časopisu City and Environment Interactions  pod naslovom „The underestimated impact of parked cars in urban warming” analiziralo je kako vozila – pogotovo parkirana – doprinose stvaranju urbanih toplinskih ostrva (urban heat islands – UHI), osobito kroz njihove materijale i boju. Dok većinu studija o UHI-u čine istraživanja o površinskom zračenju ulica i zgrada, u ovoj je studiji detaljno razmotren utjecaj samih vozila – konstrukcije, boje i položaja vozila.

Metoda u ovoj studiji bila je vrlo jednostavna i direktna

Istraživači su izabrali dva automobila identičnih karakteristika osim boje – jedan crni, a drugi bijeli. Parkirali su ih u Lisabonu, usmjerene u istom pravcu (jug–sjever), kako bi oba bila jednako izložena sunčevom zračenju tokom čitavog dana. Nakon što su automobili stajali duže vrijeme na suncu, istraživači su pomoću termometra mjerili temperaturu vazduha neposredno oko vozila.

Ovakav eksperiment omogućio je da se u kontrolisanim uslovima procijeni razlika u utjecaju boje karoserije na lokalno zagrijavanje zraka, odnosno da se utvrdi koliko tamna boja (crna) u odnosu na svijetlu (bijelu) doprinosi stvaranju urbanog toplinskog efekta.

Zaključak – crno je crno

Ključni zaključak istraživanja bio je da su tamni (crni) automobili, izloženi jakom ljetnom suncu i temperaturi zraka od 36 °C, povećali temperaturu zraka u svojoj neposrednoj okolini za otprilike 3,8 °C Bijeli automobili, s druge strane, nisu pokazali značajno podizanje lokalne temperature.

Princip iza toga leži u reflektivnosti boja: bijela boja odražava 75–85 % sunčevog zračenja, dok crna reflektira samo 5–10 %, te stoga apsorbira znatno više energije. Tanak sloj metala u sastavu karoserije (čelik ili aluminij) brzo se zagrije i efikasno prenese toplinu u okolni zrak.

Izvor: City and Environment Interactions

A šta je sa ostalim bojama?

Studija je mjerila i automobile plave, sive i srebrene boje. Refleksija je bila dobra kod srebrenih, pa zatim kod sivih i plavih automobila. Prema studiji, u sredini gdje su se vršila istraživanja, najveći procenat automobila je sive boje (24%), zatim crne (19.9%), pa bijele (17,4%).

Nisu posmatrali druge boje automobila.

Istraživači ističu da hiljade takvih parkiranih vozila u urbanim sredinama kontinuirano proizvode toplinu ili djeluju kao toplinski štit, dodatno pojačavajući UHI. To sugerira da vozila nisu samo pasivni dijelovi ulice, nego aktivni mikro-izvori topline. Dakle, boja automobila nije nebitan estetski detalj već značajan faktor u oblikovanju urbanih mikroklimatskih uslova, a svjetlije boje mogu djelovati kao pasivna strategija hlađenja.

Možda će uskoro postojati regulative za boje karoserije ili čak veće oporezivanje crnih automobila, tako omiljenih među moćnicima i političarima ili smanjenje njihove proizvodnje.

The post Koje je boje vaš auto? Boja automobila utječe na stvaranje toplinskih ostrva u gradovima appeared first on Nauka govori.