Švedski put ka zelenom i prosperitetnom društvu

Kada govorimo o Skandinaviji, pred nama se otvara paleta boja koja odražava suštinu sjevernog regiona evropskog kontinenta – beskrajno plavetnilo zaliva, jezera i mora, koji oblikuju obale, sive stjenovite planine, tamne borove šume koje odišu netaknutom divljinom, ali i zelena energija koja simbolizuje održivost.

Švedska, jedna od najšumovitijih zemalja na svijetu, poznata je po konceptu Allemansrätten – pravu svakog pojedinca da slobodno luta i istražuje prirodu. Riječ je o zakonu koji omogućava da šetate kroz netaknute predjele, berete divlje voćke, veslate u kajaku ili kampujete gotovo bilo gdje. Slobodno uživanje u prirodi prate jednostavna, ali važna pravila – prirodna ravnoteža ne smije biti narušena, dok se privatna imovina mora poštovati. Princip zaštite prirode zašao je u samu srž zemlje, od svakodnevnog života Šveđana do kreiranja zakona i ciljeva koje je zemlja zadala.

Dostignuća Švedske, države kojoj potpuno prirodno ide usvajanje principa cirkularne ekonomije, primjene obnovljivih izvora i svega što prati održivi razvoj, predstavila nam je Šarlota Samelin, ambasadorka Švedske u Srbiji.

Švedska se nalazi među prvih 10 zemalja na Indeksu ekoloških performansi (EPI). Koje su ključne ekološke politike koje su doprinijele ovom postignuću?

– Uspjeh Švedske u borbi protiv klimatskih promjena rezultat je kombinacije vizionarskih politika, ulaganja i međunarodne saradnje. Uvođenje poreza na ugljenik 1991. godine bilo je ključno za smanjenje emisije gasova staklene bašte podsticanjem korištenja čistijih izvora energije. Značajna ulaganja u obnovljive izvore energije, poput vjetra, sunca i bio-energije, dodatno su smanjila oslanjanje na fosilna goriva.

Inovacije su u srcu klimatske strategije Švedske, uz snažnu podršku razvoju tehnologija koje poboljšavaju energetsku efikasnost i promovišu održive prakse. Takođe, javna svijest i obrazovanje predstavljaju prioritete, čime se podstiče ekološki osviješteno društvo.

Na globalnom nivou, Švedska aktivno učestvuje u međunarodnim ekološkim inicijativama i sarađuje s drugim nacijama kako bi podigla klimatske ambicije. Prepoznajući važnost kolektivne akcije, Švedska naglašava saradnju u cilju smanjenja globalnih emisija i ublažavanja negativnih posljedica klimatskih promjena. Ovaj sveobuhvatan pristup učinio je Švedsku globalnim liderom u oblasti održivosti i borcem za zeleniju budućnost.

U FOKUSU:

• „Umetnost cveta” – najljepši front ekološke borbe
• Program koji mijenja živote
• Od čađi do mastila – kako zagađenje postaje alat umjetnosti

Švedska se značajno oslanja na obnovljive izvore energije. Koji su najvažniji koraci koji se preduzimaju kako bi se dodatno povećao udio obnovljivih izvora energije u energetskom miksu?

– Švedska je ostvarila impresivan rast obnovljivih izvora energije, povećavajući njihov udio u energetskom miksu sa 46 odsto u 2010. godini na 66 odsto u 2023. godini, pri čemu bio-goriva i otpad čine 29,4 odsto, nuklearna energija 26,8 odsto, a hidroenergija 12 odsto. Ovaj napredak je omogućen uz pomoć značajnih ulaganja i podržavajućih politika koje prioritet daju čistoj energiji i smanjenju emisije gasova staklene bašte. Švedska je posvećena dostizanju 100 odsto obnovljive proizvodnje električne energije do 2040. godine i postizanju neto nulte emisije najkasnije do 2045. godine.

Poređenja radi, tokom istog perioda, Srbija je takođe napredovala u povećanju udjela obnovljivih izvora energije u energetskom miksu, povećavši ga sa 19,8 odsto u 2010. godini na 25 odsto u 2023. godini, pri čemu hidroenergija čini 33 odsto ukupne proizvodnje električne energije. Efikasna borba protiv klimatskih promjena zahtijeva brži globalni prelaz na zelenu energiju, što uključuje povećana ulaganja u rješenja bez fosilnih goriva kako bi se smanjile emisije i izgradila održiva budućnost.

Zanimljivo je da i Švedska i Srbija smatraju nuklearnu energiju važnim doprinosom zadovoljenju svojih energetskih potreba, ali uz smanjenje emisija. Dok je u Srbiji prekretnica bila 2024. godina, kada je ukinut moratorijum na izgradnju nuklearnih elektrana, u energetskoj politici Švedske prekretnica se dogodila 2009. godine, kada je vlada dozvolila zamjenu postojećih reaktora, čime je efektivno okončan prethodni plan postepenog gašenja nuklearne energije.

Inovacije u Švedskoj uključuju unapređenja u energetskoj efikasnosti, oporezivanje CO₂ i razvoj bio-goriva, što je oblast s velikim potencijalom i u Srbiji. Takođe, značajno smo investirali u nuklearnu energiju, hidroenergiju, vjetroenergiju i solarnu energiju kako bismo diversifikovali portfolio obnovljivih izvora energije i promovisali održivost. Doprinosimo i finansiranju klimatskih inicijativa kao jedan od vodećih donatora, dodatno povećavajući naše klimatsko finansiranje kroz jačanje sinergije s inovacijama i trgovinom.

Koje mjere i zakonodavne inicijative Švedska sprovodi kako bi smanjila emisije u transportu i poboljšala kvalitet vazduha i kako su one integrisane u nacionalne strategije?

– Švedske kompanije doprinose održivijim društvima na globalnom nivou nudeći dugoročno održive proizvode i usluge u oblastima kao što su transport, energetika i digitalizacija. Klimatska politika Švedske postavlja cilj dostizanja neto nulte emisije najkasnije do 2045. godine, uz sveobuhvatan plan klimatskih aktivnosti za ostvarenje ovog cilja. Vlada je proširila spoljne klimatske fondove kako bi uključila podršku za prilagođavanje klimatskim promjenama, otpornost i smanjenje emisija, pri čemu su za te svrhe u 2023. godini izdvojene 9,4 milijarde švedskih kruna. Pored toga, mobilisani su i privatni resursi kroz garantni okvir Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (Sida) kako bi se dodatno podržali ovi napori. Zahvaljujući ovim inicijativama, Švedska je postala lider u oblasti održivosti, demonstrirajući kako kolektivna akcija i sveobuhvatan pristup mogu efikasno rješavati ekološke izazove.

Intervju vodila: Milica Vučković

Intervju u cijelosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA MOBILNOST

Članak Švedski put ka zelenom i prosperitetnom društvu se pojavljuje prvo na Energetski Portal.