Sarajevo – primjer održivog urbanog razvoja

Jedan od glavnih prioriteta gradske vlasti Sarajeva jeste izrada tzv. Klimatskog ugovora (City Climate Contract), koji će biti predat Evropskoj uniji. Cilj ovog dokumenta je da funkcionalno urbano područje Sarajeva – koje uključuje Grad Sarajevo, Kanton Sarajevo i Grad Istočno Sarajevo – dobije oznaku Net Zero Label.

Ova oznaka potvrđuje posvećenost lokalnih vlasti klimatskoj politici i otvara mogućnost korištenja sredstava iz fondova Evropske unije, što je ključno za sprovođenje zelenih projekata.

O tome koje konkretne korake Sarajevo preduzima u borbi protiv klimatskih promjena, kako se građani uključuju u ove procese i na koje načine se poboljšava kvalitet života u gradu, razgovarali smo sa gradonačelnikom Predragom Puharićem.

Koje mjere Grad Sarajevo preduzima radi smanjenja zagađenja vazduha?

– Iako ova oblast nije u direktnoj nadležnosti Grada Sarajeva, smanjenje zagađenja vazduha predstavlja jedan od ključnih prioriteta. Kada smo prije nekoliko godina pitali građane koji su najveći problemi u Sarajevu, naveli su da je to zagađenje vazduha, kao i javni prevoz i korupcija. Osluškujući potrebe građana, odlučno smo se posvetili da damo doprinos u rješavanju ovog gorućeg problema. To radimo kroz djelovanje Gradske službe za održivi razvoj, putem koje implementiramo razne mjere i učestvujemo u projektima i inicijativama koje u fokus stavljaju ovo pitanje. Kroz Smart City inicijativu, u saradnji sa UNDP BiH, implementirali smo inovativne ideje koje smo predstavili građanima. Kroz razne projekte i inicijative nastojimo da povećamo broj zelenih površina i urbane vegetacije, kroz sadnju drveća, kreiranje urbanih bašta i drugih inovativnih metodologija i koncepata. Jedan od bitnih pomaka u ovoj oblasti jeste zajednička aplikacija Grada Sarajeva, Grada Istočno Sarajevo i Kantona Sarajevo za EU Misiju 100 klimatski neutralnih gradova. Funkcionalno urbano područje Sarajevo, kako smo nazvali ovo sveobuhvatno područje, postalo je dio Misije, i to kao jedan od samo tri grada sa Balkana koji su prihvaćeni u Misiju. Trenutno smo u fazi izrade Akcionog i Investicionog plana koji čine sastavni dio tzv. Klimatskog ugovora (City Climate Contract), kao i u fazi održavanja Prve klimatske skupštine / foruma građana u Sarajevu na ovu temu.

Koji su planovi za smanjenje broja automobila u centru grada?

– Grad Sarajevo kroz implementaciju Plana održive urbane mobilnosti radi na aktivnostima koje za krajnji cilj imaju smanjenje korištenja automobila, a povećano korištenje alternativnih, održivih načina urbane mobilnosti. Podržavamo napore i fantastične rezultate Ministarstva saobraćaja KS u procesu unapređenja javnog prevoza, što je ključno za smanjenje broja automobila u gradu. Radimo na razvoju i proširenju biciklističke infrastrukture i uopšte promociji biciklizma. Svake godine aktivno obilježavamo Evropsku nedjelju mobilnosti, kroz niz aktivnosti, među kojima je i subvencionisanje građana za kupovinu bicikala, organizovanje „Bike2Work” dana, kada ohrabrujemo zaposlene u institucijama, organizacijama i kompanijama da koriste bicikl za prevoz do posla. Aktivno radimo na uspostavljanju infrastrukture, pa smo tako na dvije lokacije postavili tzv. Ostrvo mobilnosti, koje se sastoji od punjača za električna vozila, anti-theft parkinga za bicikle, pametne klupe i parkinga za romobile. Sistemski postavljamo parkinge za bicikle ispred škola i fakulteta kako bismo ohrabrili i učenike ali i radnike da ih koriste. Prateći evropske i svjetske trendove, podržavamo uvođenje novih sistema, kao što je servis za najam električnih bicikala, koji će našim građanima ponuditi još jedan vid održive mobilnosti i smanjiti potrebu da koriste automobile.

U FOKUSU:

• EPS snažniji i zeleniji – sunčani megavati iz Kostolca
• Ekspedicija za novi život plastičnog otpada
• Kukuruzovina kao izvor inspiracije i praktičnosti

Kako biste ocijenili sistem prikupljanja i reciklaže otpada?

– Segment reciklaže još uvijek znatno zaostaje za savremenim evropskim standardima. Svjesni te činjenice, Grad Sarajevo kroz brojne inicijative ulaže napore kako bi se unaprijedile infrastruktura i svijest građana. U tom cilju, Grad Sarajevo blisko sarađuje sa KJKP „Rad” i operaterom za upravljanje električnim i elektronskim otpadom – ZEOS eko-sistemom, s kojima organizuje zajedničke akcije i pilot-projekte sortiranja, reciklaže i edukacije. Izdvojio bih organizaciju Re-Use Day, gdje smo građanima omogućili da se edukuju, ali i da razmjenjuju i odlažu očuvane predmete za ponovnu upotrebu. Tokom Re-Use dana, organizovan je i Cool bazar, na kojem su djeca i mladi mogli da razmjenjuju i prodaju svoje korištene stvari. Uključivanjem djece i mladih radimo na edukaciji i promjeni svjesti od najmanjeg uzrasta, te podstičemo cirkularnu ekonomiju.

Da li Grad ima strategiju zaštite postojećih i razvoja novih zelenih zona?

– Grad Sarajevo je snažno posvećen očuvanju i širenju zelenih zona, što je jedan od ključnih elemenata borbe protiv klimatskih promjena i podizanja kvaliteta urbanog života. Kroz rad Gradske službe za održivi razvoj, razvijaju se različite inicijative i projekti, koji kombinuju prostorno planiranje, ekološku inovaciju i aktivno uključivanje građana. Pored zaštite postojećih parkova, šuma i prirodnih cjelina, Grad Sarajevo kroz projekte kao što su Commit2Green, Bauhaus Bites, Bauhaus4Med, BiodiverCity i drugi implementira inovativne modele ozelenjavanja i urbane regeneracije. Ovi projekti obuhvataju razvoj tzv. food foresta – šuma hrane, gdje se sade jestive biljke dostupne zajednici, postavljanje hotela za insekte radi očuvanja biodiverziteta i podrške oprašivačima, osnivanje urbanih bašta u naseljima i školskim dvorištima.

Koji su naredni koraci u okviru učešća Sarajeva u Misiji 100 klimatski neutralnih i pametnih gradova do 2030?

– Naše učešće predstavlja prekretnicu u pristupu klimatskoj i urbanoj politici. Ova misija ne podrazumijeva samo političku posvećenost već i konkretne i mjerljive korake ka postizanju klimatske neutralnosti. Jedan od najvažnijih procesa koji se trenutno sprovodi je Forum građana / Skupština građana o klimatskim promjenama, u kojem učestvuje 70 nasumično odabranih građana Sarajeva. Oni se okupljaju tokom tri vikenda kako bi uz podršku stručnjaka i facilitatora razgovarali o ključnim temama: zagađenje vazduha, ozelenjavanje, grijanje i hlađenje, mobilnost i klimatske promjene. Na kraju procesa, građani će donijeti set preporuka koje će biti direktno uključene u tzv. Klimatski ugovor (City Climate Contract). Paralelno sa tim deliberativnim procesom, tim stručnjaka u saradnji sa relevantnim institucijama, privatnim sektorom, akademskom zajednicom i međunarodnim partnerima, radi na izradi Akcionog i Investicionog plana, koji čine tehnički i operativni dio Klimatskog ugovora. Ti dokumenti precizno definišu projekte, mjere i finansijske modele za ostvarenje klimatske neutralnosti.

City Climate Contract biće predat Evropskoj uniji u junu 2025. godine, a očekuje se da će funkcionalno urbano područje Sarajeva – uključujući Grad Sarajevo, Kanton Sarajevo i Grad Istočno Sarajevo – time steći tzv. Net Zero Label. To nam otvara pristup sredstvima iz fondova EU i značajno povećava šanse za implementaciju investicija definisanih u Akcionom i Investicionom planu, što je neophodno za dostizanje klimatske neutralnosti do 2030.

Intervju vodila: Jasna Dragojević

Intervju u cjelosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ČISTA ENERGIJA