Nova studija u Srbiji: Ako ste veliki potrošač, solar na krovu može da se isplati i za manje od 3 godine
Dr Jelena Stojković Terzić sa Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu objašnjava rezultate velike nove studije o prozjumerima u Srbiji, i nudi odgovor na pitanje: da li se ugradnja solara na krov isplati? Da li se isplati ugradnja solara na krovu u Srbiji? Isplativost ulaganja u solarne sisteme za domaćinstva u velikoj mjeri zavisi od potrošnje električne […] Članak Nova studija u Srbiji: Ako ste veliki potrošač, solar na krovu može da se isplati i za manje od 3 godine se pojavljuje prvo na Energetski Portal.
Dr Jelena Stojković Terzić sa Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu objašnjava rezultate velike nove studije o prozjumerima u Srbiji, i nudi odgovor na pitanje: da li se ugradnja solara na krov isplati?
Da li se isplati ugradnja solara na krovu u Srbiji?
Isplativost ulaganja u solarne sisteme za domaćinstva u velikoj mjeri zavisi od potrošnje električne energije.
Korisnici sa većom potrošnjom, naročito oni koji redovno prelaze u crvenu zonu, kada je cijena električne energije najviša, najbrže osjete ekonomske koristi od sopstvene proizvodnje. U njihovom slučaju, period otplate investicije može biti kraći od tri godine, čak i bez dodatnih subvencija ili podsticaja.
S druge strane, kod manjih potrošača, posebno onih čija se potrošnja kreće oko prosjeka, povraćaj investicije može trajati znatno duže, čak i preko deset godina.
Ipak, i za ovu grupu korisnika računica postaje sve povoljnija. Naime, dodatni vjetar u leđa dolazi s dva pravca: cijena električne energije u Srbiji je u porastu, a očekuje se da će taj trend biti nastavljen uslijed tržišnih, klimatskih i regulatornih faktora. Istovremeno, cijena solarnih sistema konstantno opada (u posljednjih 15 godina smanjena je za više od 90 odsto).
Međutim, da bi investicija zaista bila isplativa, ključno je pravilno dimenzionisanje sistema. Elektrana treba da bude projektovana tako da pokriva sopstvenu potrošnju, bez značajnih viškova. Ukoliko je sistem predimenzionisan, višak proizvedene električne energije koji domaćinstvo ne potroši predaje se snabdjevaču bez ikakve finansijske nadoknade. U tom slučaju, dio uloženog novca ne donosi stvarnu korist, što produžava vrijeme otplate investicije.
Vrijeme radi za one koji krenu ranije. A kada je riječ o solarnim elektranama – što prije, to bolje, piše Klima101.
Pročitajte još:
Za pravna lica ugradnja solara je još isplativija
Za industriju solarna energija nije samo ekološki gest, već pametna poslovna odluka. Industrijski potrošači plaćaju struju po tržišnim cijenama, koje su znatno više od subvencionisanih cijena za domaćinstva. Zato im se svaki kilovat čas koji sami proizvedu isplati višestruko, ne samo kroz niže račune, već i jer postaju manje izloženi cjenovnim oscilacijama na tržištu. U praksi, investicija se često vrati za dvije do tri godine, bez ikakvih subvencija. Nakon toga slijedi čist višegodišnji profit.
Ali finansije nisu jedini motiv. Kompanije se sve češće suočavaju s pitanjima: Koliko trošite? Odakle vam energija? Kakav vam je karbonski otisak? Izvještavanje o emisijama, pritisak tržišta i nove takse za emisije CO₂ podstiču firme da razmišljaju zeleno – a solar na krovu je brz i pametan korak.
Solar nije važan samo zbog novca
Kada govorimo o solarnim panelima na krovovima, fokus je često na cijeni i povraćaju investicije. Ali priča o prozjumerima ide dalje od lične računice. On nosi mnogo širi značaj, za elektroenergetski sistem, za društvo, za životnu sredinu.
Zamislimo, recimo, vreli ljetnji dan u Srbiji. Potrošnja električne energije je velika zbog velikog broja uključenih klima uređaja.
U tim trenucima, kada je mreža veoma opterećena, hiljade malih solarnih elektrana na krovovima širom zemlje proizvode električnu energiju upravo tamo gdje se i troši. To rasterećuje prenosnu i distributivnu mrežu, smanjuje tehničke gubitke i dodatno produžava životni vijek opreme.
Ipak, važno je naglasiti da se uticaj solarnih sistema ne mjeri isključivo količinom proizvedene energije. Ključni faktor je stepen usklađenosti između proizvodnje i potrošnje, i vremenski i geografski. Kada je lokalna potrošnja niska, a proizvodnja iz solarnih elektrana visoka, električna energija se vraća u mrežu. Ovi povratni tokovi mogu izazvati tehničke izazove: povećanje napona, dodatno opterećenje mrežne infrastrukture, pa čak i veće gubitke.
Srbija danas značajan dio svojih energetskih potreba zadovoljava uvozom, posebno fosilnih goriva. Iako se domaći lignit i dalje koristi u velikim količinama, zbog njegove niske kalorijske vrijednosti sve više se uvozi ugalj višeg kvaliteta.
U posljednjim godinama bilježi se primjetan rast uvoza uglja, što dodatno povećava energetsku zavisnost i izloženost cjenovnim oscilacijama na međunarodnim tržištima.
Cijeli tekst pročitajte ovdje.
Izvor: Klima101
Članak Nova studija u Srbiji: Ako ste veliki potrošač, solar na krovu može da se isplati i za manje od 3 godine se pojavljuje prvo na Energetski Portal.
Koja je vaša reakcija?
