Da li probiotici i suplementi mogu pomoći kod Parkinsonove bolesti?
Nekoliko studija je pokazalo kako suplementi vitamina riboflavina i biotina iz grupe B vitamina mogu olakšati simptome kod Parkinsonove bolesti. Parkinsonova bolest je povezana i za poremećajima dobre crijevne flore te pažljivo odabrani suplementi probiotika mogu donekle pomoći, mada ne i izličiti bolest i reverzirati stanje. Odnedavno je postalo moderno da influenseri različitih profila govore […] The post Da li probiotici i suplementi mogu pomoći kod Parkinsonove bolesti? appeared first on Nauka govori.

- Nekoliko studija je pokazalo kako suplementi vitamina riboflavina i biotina iz grupe B vitamina mogu olakšati simptome kod Parkinsonove bolesti.
- Parkinsonova bolest je povezana i za poremećajima dobre crijevne flore te pažljivo odabrani suplementi probiotika mogu donekle pomoći, mada ne i izličiti bolest i reverzirati stanje.
Odnedavno je postalo moderno da influenseri različitih profila govore kako nam hrana treba biti lijek, a lijek hrana. Ovo funkcioniše za neka stanja, za neka ne. No svakako je zdrava, uravnotežena prehrana važna za održavanje zdravlja. A ispod objava ovih influensera, gotovo propravilu ćete naći komentar poput „znao sam ja jednog koji se hranio sve zdravo, nije pušio, nije pio, a dobio rak, umro mlad”.
Na nama je da pokušamo najbolje što možemo da održavamo organizam i da ga ne trujemo preko mjere, a to uključuje i uzimanje suplemenanata za koje postoji hype da poboljšavaju zdravlje, a zapravo oštećuju jetru.
No kod Parkinsonove bolesti postoje naznake kako se hranom može postići poboljšavanje slike pacijenata, donekle i motoričkih sposobnosti.
Šta i kako uzrokuje Parkinsonovu bolest?
Parkinsonova bolest nastaje kao posljedica postepenog propadanja dopamin-proizvodećih neurona u dijelu mozga zvanom substantia nigra, što dovodi do poremećaja u kontroli pokreta. Inače, kada se proizvodi previše dopamina, dolazi do shizofrenije, deluzija i halucinacija – tek toliko da shvatite o kakvi se finim mehanizmima uravnoteživanja lučenja dopamina radi.
Jedan od ključnih procesa u razvoju Parkinsonove bolesti je nakupljanje pogrešno savijenog proteina α-sinukleina, koji formira toksične agregate (Lewyjeva tjelešca) unutar nervnih ćelija. Ovi agregati remete normalnu funkciju neurona, izazivaju upalne reakcije i doprinose njihovoj smrti.
Rani simptomi Parkinsonove bolesti uključuju blage tremore u mirovanju, ukočenost mišića, usporenost pokreta, promjene u rukopisu, gubitak osjeta mirisa, poremećaje sna i zatvor, dok se motorički simptomi obično razvijaju kasnije kako bolest napreduje.
Crijeva – Parkinsonova bolest veza
Istraživači već neko vrijeme, od 2016. godine, tvrde kako ima neka veza između Parkinsonove bolesti i mikrobioma crijeva (1). Jedna studija iz 2018. je pokazala i vezu između odstranjivanja slijepog crijeva i smanjenja rizika od Parkinsonove bolesti (2).
Vitamino B-kompleksa, crijevna mikroflora i Parkinsonova bolest
Treća studija, objavljena u maju 2024. godine, identificirala je crijevne mikroorganizme koji bi mogli biti uključeni u ovaj proces te ih povezala sa smanjenim nivoima riboflavina (vitamin B2) i biotina (vitamin B7). Ovo otkriće ukazuje na potencijalno jednostavan oblik terapije – suplementaciju vitaminima B. Prema riječima medicinskog istraživača Hiroshija Nishiwakija sa Univerziteta Nagoya, ciljano povećanje unosa riboflavina i biotina moglo bi ublažiti simptome Parkinsonove bolesti i usporiti njen napredak.
Tim je analizirao uzorke stolice 94 pacijenta s Parkinsonovom bolešću i 73 zdrave osobe u Japanu, a rezultate su uporedili s podacima iz Kine, Tajvana, Njemačke i SAD-a. Iako su u svakoj zemlji uočeni različiti tipovi bakterija (najvjerovatnije zbog različite ishrane i drugih faktora okoliša), zajedničko im je bilo to što su utjecali na metaboličke puteve sinteze vitamina B u tijelu.
Kako to da poremećaj crijevne flore utječe na povećanje rizika od Parkinsonove bolesti
Otkriveno je da promjene u sastavu crijevne mikrobiote kod oboljelih od Parkinsonove bolesti prate niži nivoi riboflavina i biotina. Nedostatak ovih vitamina bio je povezan i s manjkom kratkolančanih masnih kiselina (SCFA) i poliamina – molekula koje pomažu stvaranje zdrave sluznice crijeva. Manjak poliamina i SCFA može dovesti do stanjivanja te zaštitne sluznice i povećanja propusnosti crijevne barijere. Oba ova procesa ranije uočena kod Parkinsonove bolesti.
Uzimanje probiotika sa tzv. zdravom crijevnom mikroflorom, radi održanja zdravom mikrobioma, može dovesti do olakšanja simptoma kod nekih bolesnika od Parkinsonove bolesti (4,5).
Istraživači sumnjaju da ovako oslabljena barijera izlaže enterični nervni sistem većem kontaktu s toksinima iz okoline. Ti toksini mogu potaknuti prekomjernu proizvodnju α-sinukleinskih fibrila – molekula koje se nakupljaju u dopamin-proizvodećim ćelijama u substantia nigra dijelu mozga, uzrokujući upalu nervnog sistema. Vremenom to dovodi do pogoršanja motoričkih simptoma i razvoja demencije kod oboljelih.
Zanimljivo, još 2003. jedno malo istraživanje na 12 pacijenata u Brazilu (6) je pokazalo da visoke doze riboflavina mogu pomoći u oporavku motoričkih funkcija kod pacijenata koji su iz prehrane izbacili crveno meso. Na osnovu tih saznanja, Nishiwaki i njegov tim predlažu da visoke doze vitamina B potencijalno mogu spriječiti dio oštećenja koja se javljaju kod Parkinsonove bolesti.
Drugim riječima, iako Parkinsonova bolest ostaje složen neurodegenerativni poremećaj s brojnim uzročnim faktorima, čini se da dokazi sugerišu da balansiranje crijevne mikrobiote i nadoknada vitamina B2 i B7 mogu biti relativno jednostavan i pristupačan korak ka ublažavanju njenih posljedica i usporavanju progresije.
Ovdje treba biti oprezan i reći da ni svaka kombinacija bakterija u probioticima možda nije efikasna – ima mnogo sojeva bakterija i trebalo bi pronaći optimalnu kombinaciju.
Reference:
- Sampson TR, Debelius JW, Thron T, Janssen S, Shastri GG, Ilhan ZE, Challis C, Schretter CE, Rocha S, Gradinaru V, Chesselet MF, Keshavarzian A, Shannon KM, Krajmalnik-Brown R, Wittung-Stafshede P, Knight R, Mazmanian SK. Gut Microbiota Regulate Motor Deficits and Neuroinflammation in a Model of Parkinson's Disease. Cell. 2016 Dec 1;167(6):1469-1480.e12. doi: 10.1016/j.cell.2016.11.018. PMID: 27912057; PMCID: PMC5718049.
- Killinger BA, Madaj Z, Sikora JW, Rey N, Haas AJ, Vepa Y, Lindqvist D, Chen H, Thomas PM, Brundin P, Brundin L, Labrie V. The vermiform appendix impacts the risk of developing Parkinson's disease. Sci Transl Med. 2018 Oct 31;10(465):eaar5280. doi: 10.1126/scitranslmed.aar5280. PMID: 30381408; PMCID: PMC6319259.
-
Nishiwaki, H., Ueyama, J., Ito, M. et al. Meta-analysis of shotgun sequencing of gut microbiota in Parkinson’s disease. npj Parkinsons Dis. 10, 106 (2024). https://doi.org/10.1038/s41531-024-00724-z
- Tan AH, Hor JW, Chong CW, Lim SY. Probiotics for Parkinson's disease: Current evidence and future directions. JGH Open. 2020 Nov 20;5(4):414-419. doi: 10.1002/jgh3.12450. PMID: 33860090; PMCID: PMC8035463.
- UCLA Health: Probiotics may ease nonmotor symptoms of Parkinson’s
- Coimbra CG, Junqueira VB. High doses of riboflavin and the elimination of dietary red meat promote the recovery of some motor functions in Parkinson's disease patients. Braz J Med Biol Res. 2003 Oct;36(10):1409-17. doi: 10.1590/s0100-879×2003001000019. Epub 2003 Sep 16. PMID: 14502375.
The post Da li probiotici i suplementi mogu pomoći kod Parkinsonove bolesti? appeared first on Nauka govori.
Koja je vaša reakcija?






