Antibiotici u najranijem djetinjstvu povezani s povećanim rizikom od astme, alergija i problema u razvoju
Istraživanje objavljeno u Journal of Infectious Diseases u aprilu 2025. otkriva da primjena antibiotika prije navršene 2. godine života može povećati rizik od razvoja astme, alergija na hranu, polenske groznice i intelektualnih poteškoća. Najjača povezanost uočena je kod djece koja su primila više kura antibiotika. Ovi rezultati potvrđeni su i u tzv. „sibling-matched” analizi, gdje […] The post Antibiotici u najranijem djetinjstvu povezani s povećanim rizikom od astme, alergija i problema u razvoju appeared first on Nauka govori.
Istraživanje objavljeno u Journal of Infectious Diseases u aprilu 2025. otkriva da primjena antibiotika prije navršene 2. godine života može povećati rizik od razvoja astme, alergija na hranu, polenske groznice i intelektualnih poteškoća. Najjača povezanost uočena je kod djece koja su primila više kura antibiotika. Ovi rezultati potvrđeni su i u tzv. „sibling-matched” analizi, gdje su poređeni braća i sestre kako bi se smanjio uticaj genetičkih i porodičnih faktora.
Studija je obuhvatila više od 1,09 miliona djece u Velikoj Britaniji rođene između 1987. i 2020. godine. Čak 62,8% njih – oko 685.000 djece – primilo je barem jednu kuru antibiotika do druge godine života. Analizirani su podaci iz elektronskih zdravstvenih kartona, a istraživači su pratili povezanost između rane primjene antibiotika i kasnijeg razvoja određenih bolesti i neuroloških stanja.
Zašto se ovo dešava? Naučnici smatraju da bi glavni uzrok mogao biti poremećaj crijevnog mikrobioma – složene zajednice mikroorganizama u crijevima – koji se intenzivno formira tokom prvih godina života. Antibiotici, iako ključni u liječenju bakterijskih infekcija, mogu narušiti ovu ravnotežu, što potencijalno utiče na imuni sistem i razvoj organizma. Slična istraživanja ranije su povezala ranu primjenu antibiotika i s povećanim rizikom od gojaznosti u djetinjstvu.
Jedna studija iz 2020. godine provedena u Britanskoj Kolumbiji pokazala je da je smanjenje učestalosti astme kod male djece u periodu od 2000. do 2014. bilo povezano s manjom upotrebom antibiotika u prvoj godini života.
Autori naglašavaju da ovo ne znači da se antibiotici ne smiju koristiti kod male djece – oni su neophodni kada je riječ o ozbiljnim bakterijskim infekcijama – ali je važno izbjeći njihovu nepotrebnu primjenu, posebno kod virusnih bolesti gdje nisu efikasni. Prekomjerna i neopravdana upotreba može imati dugoročne posljedice po zdravlje, kažu pedijatri, poput prijatelja naše stranice Slavena Krajine čiju biste Instagram stranicu Lege Artis svakako trebali na našu preporuku zapratiti.
Reference:
- Matthew A Beier, Soko Setoguchi, Tobias Gerhard, Jason Roy, Dawn Koffman, Dinesh Mendhe, Joanna Madej, Brian L Strom, Martin J Blaser, Daniel B Horton, Early Childhood Antibiotics and Chronic Pediatric Conditions: A Retrospective Cohort Study, The Journal of Infectious Diseases, 2025;, jiaf191, https://doi.org/10.1093/infdis/jiaf191
- Patrick DM, Sbihi H, Dai DLY, Al Mamun A, Rasali D, Rose C, Marra F, Boutin RCT, Petersen C, Stiemsma LT, Winsor GL, Brinkman FSL, Kozyrskyj AL, Azad MB, Becker AB, Mandhane PJ, Moraes TJ, Sears MR, Subbarao P, Finlay BB, Turvey SE. Decreasing antibiotic use, the gut microbiota, and asthma incidence in children: evidence from population-based and prospective cohort studies. Lancet Respir Med. 2020 Nov;8(11):1094-1105. doi: 10.1016/S2213-2600(20)30052-7. Epub 2020 Mar 24. PMID: 32220282.
The post Antibiotici u najranijem djetinjstvu povezani s povećanim rizikom od astme, alergija i problema u razvoju appeared first on Nauka govori.
Koja je vaša reakcija?
