Šta je to logička greška Galilejev gambit?

Logičke greške su pogrešni obrasci razmišljanja ili argumentacije koji izgledaju uvjerljivo, ali su neispravni. Opasne su jer obmanjuju, skreću pažnju s istine i manipulišu emocijama. U manipulaciji i trolanju koriste se za izazivanje zabune, polarizaciju mišljenja i diskreditaciju sugovornika. Među vrlo čestim su argument autoriteta, ad hominem, crvena haringa, strašilo, argument većine i Galilejev gambit. Ovo je priča o ovim greškama i manipulacijama koje tvore jedan te isti narativ – obmane, zbunjivanje.

Galilejev gambit: pseudonaučni narcisi

Galilejev gambit je argument koji sugeriše da ako se osoba suočava s kritikama ili ismijavanjem, to znači da je njena tvrdnja ispravna. Ovaj argument se poziva na primjer Galilea Galileja, koji je bio progonjen zbog svojih tvrdnji o heliocentričnom modelu, koje su na kraju dokazane kao tačne.

Recimo, pripadnici pokreta koji tvrde da je Zemlja ravna, ili da klimatske promjene ne postoje, odnosno da su sasvim prirodne, oni koji tvrde da voda pamti, te kreacionisti (koji često i pripadaju marginaliziranim, ismijavanim grupama, kao što su Jehovi svjedoci ili adventisti) tvrde kako su u pravu jer su proganjani i ismijavani.

Galilejev gambit se koristi i u formi Teslinog argumenta. Dok je Nikola Tesla bio odličan inženjer koji je unaprijedio elektrotehniku, dotle je imao i neke neracionalne ideje i njegovi sljedbenici su iz toga napravili kult. Tesla je bio i ostao prilično neshvaćen, ali i iskorišten, a preminuo je sam. Sve to se koristi kako bi se i niz pseudonaučnih stvari progurao kao nauka.

Za one koji se ne razumiju u šah: gambit je potez u šahu u kojem igrač namjerno žrtvuje pijuna (ili drugu figuru) na početku partije da bi stekao prednost u razvoju figura ili bolju poziciju. Cilj gambita je da se protivnik zbuni ili prisili na greške u ranoj fazi igre. Riječ „gambit” ovdje aludira na to da neko „žrtvuje”, poturi svoju reputaciju ili marginalizaciju kao da je to dokaz istine, poput: „Ismijavali su Galilea, pa ako ismijavaju i mene, sigurno sam u pravu.”

Zašto je pogrešan?

To što su ideje osporavane ne znači automatski da su tačne. Galilejeva teorija je potvrđena kroz dokaze, a ne zato što je bio progonjen. Mnogo tvrdnji koje su odbacivane kao „neprihvaćene” kasnije su se i pokazale pogrešnim.

Primjer: „Moje ideje o medicini su kritikovane od strane zvanične nauke, baš kao što je bilo s Galileom. Zato sam siguran da sam u pravu.”

Ovaj primjer ignoriše ključnu razliku — Galileove tvrdnje su imale osnovu u empirijskim dokazima, dok ova osoba to ne nudi. Istina ne dolazi iz toga što si osporavan – dolazi iz dokaza.

Kako se suprotstaviti?

• Pitajte za dokaze: „Na osnovu kojih dokaza tvrdite ovo?”
• Objasnite: „Galileo nije bio u pravu zato što je bio progonjen, već zato što je imao dokaze koji su podržali njegovu teoriju.”
• Ukažite na razliku između neprihvatanja ideja zbog nedostatka dokaza i neprihvatanja zbog nepravde.

Zašto su ove pogreške važne za razumijevanje?

Razumijevanje logičkih pogrešaka ključno je za razvijanje kritičkog mišljenja. Nažalost, logika je izbačena iz nastavnih planova i programa u srednjim školama čime je načinjena šteta.

Galilejev gambit nas uči da osporavanje ili kritikovanje ideja nije dokaz njihove ispravnosti.

Kritičko razmišljanje zahtijeva hrabrost da preispitamo tvrdnje, analiziramo dokaze i donosite informisane zaključke. Bez toga, rizikujemo da postanemo žrtve manipulacija koje koriste ove pogreške.

Logičke greške su češće nego što mislimo. Odnosno, prije ćemo napraviti legičku grešku nego logičan zaključak. Neke od njih su vrlo suptilne i skrivene, a neke su toliko česte da ih nekada i ne shvatamo kao greške, nego kao normalnu i dobru argumentaciju ili ih i sami pravimo. Ako ste ikada čuli nekoga kako kaže: „To mora biti tačno jer je taj i taj stručnjak to rekao,” ili: „Većina ljudi tako misli, pa mora biti tačno,” možda ste nesvjesno svjedočili korišćenju logičkih pogrešaka.

Reference:

Rational Wiki Galileo gambit

Kreiranje ovog sadržaja podržala je Evropska komisija i UG Zašto ne. Stavovi i vrijednosti izneseni u njemu isključiva su odgovornost autora/ica i ne predstavljaju nužno stavove i vrijednosti Evropske komisije.

Naslovna ilustracija: Nejra Turčinović.

The European Commission’s support for the production of this content does not constitute an endorsement of the contents, which reflect the views only of the authors, and the Commission cannot be held responsible for any use which may be made of the information contained therein.

The post Šta je to logička greška Galilejev gambit? appeared first on Nauka govori.