Postavljene kućice za gniježđenje modrovrane: Izumrla gnjezdarica dobija novu šansu!

Centar za životnu sredinu je u kraškim poljima Marinkovci i Livanjsko polje postavio 30 kućica za gniježđenje modrovrane, ptice koja se u Bosni i Hercegovini vodi kao izumrla gnjezdarica i ima status strogo zaštićene vrste sa ciljem njenog povratka u ove krajeve.

Kućice su postavljene na stabla topole i na električne stubove na području Bosanskog Grahova i Livna, te će narednih godina Centar nastaviti sa postavljanjem dodatnih kućica uporedo sa jednako važnim monitoringom kroz koji će pratiti da li su kućice naseljene.

„Vrlo je zahtjevno i pomalo vizionarski raditi na povratku vrste koja se barem tri decenije ne gnijezdi na teritoriji naše države. Jako sam sretna što sam samo par mjeseci nakon odbrane magistarskog rada, koji se bavio ovom temom, uspjela sa mentorom profesorom Dimitrijem Radišićem i timom Centra krenuti sa praktičnom primjenom glavnih preporuka iz rada. Dugoročni cilj je ne samo vratiti modrovranu na spisak vrsta koje čine našu faunu, nego i osigurati njenu dugoročnu zaštitu i uslove za gniježđenje u zdravom okruženju“, istakla je Nataša Crnković, koordinatorica programa Biodiverzitet i zaštićena područja u Centru za životnu sredinu.

Slične inicijative se uspješno primjenjuju u mnogim evropskim i svim susjednim zemljama, gdje civilni sektor, lokalne zajednice, upravljači zaštićenih područja, uprave za šumarstvo, preduzeća za elektroprivredne djelatnosti i stručnjaci za zaštitu prirode sarađuju sa ciljem očuvanja ove vrste.

Zbog čega je modrovrana uopšte nestala iz većine evropskih zemalja?

Nagli pad populacija vrste u Evropi se podudara sa transformacijom poljoprivredne prakse, posebno u sjevernoj i zapadnoj Evropi. Konverzija pašnjaka u oranice, a zatim i konverzija malih i raznovrsnih oranica u mnogo veće monokulture je posljedica modernizacije i intenzifikacije poljoprivredne proizvodnje, koju je pratila i povećana upotreba pesticida i smanjenje površina pod grmljem i drvećem. Zbirno su sve te promjene uticale da modrovrana ima smanjenu stopu gniježđenja u Evropi.

Dimitrije Radišić, vanredni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu, angažovan kao stručnjak u ovoj inicijativi, je nakon postavljanja kućica izjavio da bi bio bih istinski srećan ukoliko bi znanje i iskustvo iz dvije decenije uspješne zaštite modrovrane u Srbiji pomoglo da se i u BiH vrati ptica koja je ljudskom greškom odsustvovala decenijama.

“Kada prilikom obilaska terena u Srbiji naiđemo na neko lepo mesto, u šali kažem “da sam ja modrovrana, ovde bih se gnezdio”. U Livanjskom polju sam to rekao mnogo puta. Šalu na stranu, blizina populacije u susednoj Hrvatskoj i statistički modeli pogodnosti staništa ukazuju da smo kućice stavili na pravo mesto, ali videćemo šta na sve to kažu modrovrane i hoće li ih prihvatiti”.

Ograničavajući faktori za gniježđenje modrovrane (Coracias garrulus) su upravo mjesta gdje se gnijezdi, tako da se relativno jednostavnom mjerom postavljanja kućica postižu veoma dobri rezultati i prevazilazi nedostatak starih duplji žuna, koje ona najčešće naseljava. U ovakvim aktivnostima presudno je dobro procijeniti gdje kućice trebaju da se postave, a uzimajući u obzir lokacije gdje se vrsta istorijski gnijezdila, gdje su recentni nalazi o pojavljivanju za vrijeme migracija, te druge parametre poput odgovarajućeg staništa, dostupnosti hrane i sl.

Zašto nam je bitno vratiti i očuvati modrovranu?

Modrovrana je bitna jer, poput svih vrsta, ima svoju ulogu u ekosistemu i pomaže u održavanju ravnoteže hraneći se širokim spektrom beskičmenjaka, ali i sitnim kičmenjacima i čak voćem, ali je isto tako hrana mnogim grabljivicama. Očuvanje ove vrste doprinosi zaštiti prirodnih staništa, jer je njen nestanak znak narušene ravnoteže u prirodi. Zato je važno čuvati njena staništa i podržavati mjere koje osiguravaju opstanak ove značajne i harizmatične ptice.

Livanjsko polje je najveće povremeno plavno kraško polje na svijetu i po mnogim parametrima najbitnije područje za ptice u državi, stoga nije slučajno da upravo tamo kreću aktivnosti vraćanja modrovrane. Na zaštiti i promociji tog kraja Centar radi godina, te je ovo još jedna potvrda da se radi o ključnom prostoru za ptice.

Nadamo se da će jednako institucije, šira javnost  i naši partneri prepoznati bitnost ovakve inicijative i nastaviti podržavati pionirske korake na povratku ove vrste u Bosni i Hercegovini.

The post Postavljene kućice za gniježđenje modrovrane: Izumrla gnjezdarica dobija novu šansu! first appeared on Center for Environment.