Logičke greške: argument autoriteta (Argumentum ab auctoritate), argument diktature

Argument autoriteta (latinski: argumentum ab auctoritate) je logička greška / logička pogreška koja se događa kada se tvrdnja smatra istinitom samo zato što je potekla od osobe ili institucije koja se smatra autoritetom. Iako autoriteti često imaju stručnost u određenim oblastima, sama njihova reputacija ne garantuje da su sve tvrdnje uvijek tačne.

Druge logičke greške o kojima smo ovdje pričali su argument većine, apel na emocije, strašilo, crvena haringa, Galilejev Gambit, ad hominem…

Zašto je argument autoriteta pogrešan?

Priznanje autoriteta je korisno kada je u pitanju dobijanje informacija, ali nije zamjena za provjeru dokaza. I najveći stručnjaci mogu pogriješiti, posebno kada izlaze izvan svoje oblasti ekspertize. Osim toga, nauka i logika zahtijevaju nezavisnu potvrdu tvrdnji, a ne slijepo oslanjanje na autoritet. Recimo izjava nekog ljekara da su vakcine loše ne znači da su vakcine loše.

Izjava genetičarke ili čitave vlade neke zemlje da je virus SARS-COV-2 potekao iz laboratorije u Wuhanu, ne znači da je to istina. Tvrdnje nobelovca Luca Montagniera o COVID-19 ne mogu biti tačne samo zato što ih je on rekao, kao ni tvrdnje nobelovca Johna Clausera kako ne postoje klimatske promjene. Tvrdnje dr Nestorovića ne mogu biti tačne samo zbog toga što je on pulmolog i ne može mu se slijepo vjerovati.

Primjer: „Doktor poznat po svojoj stručnosti u prehrani tvrdi da je najnoviji suplement čudesan lijek za mršavljenje. Dakle, to mora biti tačno.”

Ovo se često koristi u reklamama koje koriste nečije lice za pogrešne tvrdnje i navlačenje kupaca. No, postoje primjeri u kojima osobe iz, primjerice, zdravstvenih institucija reklamiraju suplemente sa nedokazanom kliničkom vrijednošću. Ili vrhunski sportisti koji će reklamirati suplemente koji su hepatoksični, poput ekstrakta zelenog čaja.

Imamo i primjere ljekara koji ne prate medicinsku literaturu pa tvrde kako ne treba primiti vakcine protiv humanog papiloma virusa (HPV) iako stotine i hiljade studija pokazuju kako ove vakcine zaista smanjuju rizik obolijevanja od raka grlića materice, nekih drugih tipova raka i od kondiloma te da su sigurne i da se sigurnosni signal za njih ne razlikuje puno od drugih odobrenih medicinskih lijekova i vakcina.

Iskorištavanje argumenta autoriteta u lažnim vijestima i za dezinformacije

Situacija postaje tim gora što se ove izjave mogu lažirati, pomoću umjetne inteligencije napraviti lažne izjave za bilo što, ili se mogu stvarni snimci i slike i mnogo konvencionalnijim metodama pretvoriti u lažne vijesti gdje slavna osoba, zdravstveni radnik ili naučnik govore nešto neistinito.

Međutim, bez dodatnih dokaza ili recenziranih studija koje podržavaju ovu tvrdnju, oslanjanje samo na doktorovu reputaciju nije dovoljan dokaz. Dokaz eksperta je u naučnoj zajednici najslabiji nivo dokaza. Ne mora biti nužno netačan, ali je najslabiji i treba biti argumentovan jačim dokazima – kliničkim studijama, posebno randomiziranim kliničkim studijama i meta-studijama koje uključuju više studija.

Šta je problem kod pobijanja ove logičke greške?

Problem leži u činjenici da većina ljudi lakše vjeruje licu, živom čovjeku nego skupini brojeva i statističkih vrijednosti u studijama iza kojih stoje imena koja ne možemo povezati s nekim licem. Lakše nam je kada nam doktor nešto objasni, živa osoba, makar u mediju, nego kada nam se objašnjava iznoseći dokaze koji su prilično bezlični.

Ljudi se povezuju sa živim osobama od krvi i mesa. Upravo to koriste marketinške i PR kompanije  – pozivanje na emociju, na poznato lice kojem se vjeruje. Zato je potrebno da stručnjaci, poznati naučnici i ljekari što više izlaze u javnost ne samo dajući svoje mišljenje, nego objašnjavajući određenu studiju i njene rezultate.

Kako se suprotstaviti?

• Pitajte za dokaze: „Koji su dokazi koji podržavaju ovu tvrdnju?”
• Provjerite izvor: „Da li je ovo unutar ekspertize osobe koja to tvrdi?”, recimo John Clauser se bavi kvantnim informacijama, a ne klimatskim promjenama. Provjerite da li je osoba zaista to izjavila ili je njen lik iskorišten za fabriciran sadržaj.
• Analizirajte nezavisne izvore: „Šta drugi eksperti ili studije kažu o ovome?” i kakav je naučni i medicinski konsenzus.

Problem s ovom logučkom greškom može biti da ne vjerujemo nikako stručnjacima i autoritetima. Jasno je su u piramidi dokaza izjave jednog stručnjaka najniži nivo dokaza ali ne možemo reći da su svi stručnjaci i njihove izjave, riječi – za odbaciti. Samo je potrebno prepoznati kada jesu, a kada nisu u pravu, kada izlaze iz domene ekspertize ili kada naši nastavnici i mentori, političari, naučnici u drugi autoriteti prosto nisu u pravu. Ili lažu.

Zašto je važno razumjeti ovu logičku grešku?

Argument autoriteta nas podsjeća da ničiji status ne bi trebao zamijeniti dokaze.

Kreiranje ovog sadržaja podržala je Evropska komisija i UG Zašto ne. Stavovi i vrijednosti izneseni u njemu isključiva su odgovornost autora/ica i ne predstavljaju nužno stavove i vrijednosti Evropske komisije.

Naslovna ilustracija: Nejra Turčinović.

The European Commission’s support for the production of this content does not constitute an endorsement of the contents, which reflect the views only of the authors, and the Commission cannot be held responsible for any use which may be made of the information contained therein.

The post Logičke greške: argument autoriteta (Argumentum ab auctoritate), argument diktature appeared first on Nauka govori.