Od otpada do modne revije

U svijetu se godišnje proizvede na desetine miliona tona tekstila. Tekstilna industrija, koja je postala izuzetno dinamična u 21. vijeku, utiče na životnu sredinu kao nikada ranije. Proizvodnja tekstila svrstava se među velike zagađivače, odgovorne za ogromnu količinu potrošene vode, pri čemu se korištena voda značajno zagađuje hemikalijama iz procesa bojenja i obrade tkanina. Modna industrija doprinosi emisijama ugljen-dioksida kroz svoje proizvodne procese i globalnu logistiku, dok istovremeno generiše velike količine tekstilnog otpada koji trune, umjesto da se reciklira ili ponovo upotrebljava. Osim toga, model poslovanja poznat kao „brza moda” podstiče prekomjernu kupovinu jer se trendovi brzo mijenjaju, odjeća ubrzo postaje „zastarjela”, dok se otpad gomila. Akcenat se stavlja na kvantitet, ne na dugotrajnost proizvoda, a takav način potrošnje uveliko „trese” i naš region. Ipak, postoji još jedan način poslovanja – održiva moda.

Humana Nova je nastala kao odgovor na društvene i ekološke izazove koji su uočeni početkom 2011. godine u Međimurskoj županiji, na krajnjem sjeveru Hrvatske. Grupa posvećenih ljudi, inspirisana studijskim putovanjima po Evropskoj uniji i primjerima dobre prakse u radnoj integraciji, prepoznala je visoku stopu nezaposlenosti osoba sa invaliditetom, pripadnika romske manjine i šivačica u srednjoj i starijoj dobi koji su ostali bez posla zbog propadanja tekstilne industrije. Shvatajući da je tekstil veliki zagađivač, koji se u to vrijeme nije sistemski prikupljao, tim je odlučio da pokrene projekat koji istovremeno rješava socijalne i ekološke probleme.

Od samog osnivanja Socijalne zadruge Humana Nova, naglasak je stavljen na integraciju osoba iz marginalizovanih grupa i razvoj cirkularnog modela privrede. Pokretanje šivaonice i sortirnice tekstila pokazalo se kao efikasno rješenje. Ključna odluka bila je i registracija prvo kao društvenog, a naknadno i neprofitnog preduzeća, tako da je postojala obaveza reinvestiranja prvo 70 odsto, a potom 100 odsto ostvarene dobiti u dalji razvoj poslovanja.

U FOKUSU:

• Reciklažni automati – pametno rješenje za čistu budućnost
• Cirkularna ekonomija – cilj ili sredstvo upravljanja otpadom?
• Izazovi i prilike za Crnu Goru na putu ka cirkularnoj ekonomiji

Održiva budućnost kroz reciklažu i prenamjenu tekstila

Ova socijalna zadruga posluje u dva pogona: sortirnica i šivaonica. U sortirni centar zadruge najprije stiže tekstil koji građani donose na lokaciju ili se prikuplja u saradnji sa privatnim firmama, ali i kroz saradnju sa komunalnim preduzećima i tokom akcija organizovanih u školama i vrtićima. Nakon toga, tim radnika razvrstava odeću i tkanine prema kvalitetu i mogućnostima daljeg iskorištavanja. Upotrebljive i očuvane stvari završavaju u second-hand radnji, gdje se prodaju po povoljnim cijenama, dok se dio materijala iz sortirnice izdvaja za redizajn i izradu novih proizvoda. Unikatne komade garderobe koji građani kupe u radnji mogu nakon nošenja ponovo donijeti u sortirni centar. Postoji i mogućnost doniranja tekstila organizacijama poput Crvenog krsta, centara za socijalni rad ili azila za pse.

Pored toga, postoji još jedna prenamjena tekstila, tako se jedan dio materijala, nakon dodatne obrade, koristi za proizvodnju industrijskih krpa ili se šalje na dalju reciklažu, odakle nastaje filc, jedan od najstarijih oblika tkanine poznatih čovjeku. A trenutno je u razvojnoj fazi nastanak sekundarnog gasa, kroz saradnju s partnerskim kompanijama. U šivaonici zaposleni svakodnevno rade na proizvodnji raznovrsnih odjevnih i drugih predmeta od recikliranog i ekološki prihvatljivog materijala. Kreativni tim takođe organizuje radionice na kojima djeca i odrasli imaju priliku da nauče kako se tekstil može iskoristiti za nove proizvode. Na taj način Humana Nova ne samo da direktno smanjuje zagađenje već i podstiče svijest zajednice o važnosti odgovornog upravljanja resursima.

Priredila: Milica Vučković

Tekst u cijelosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala CIRKULARNA EKONOMIJA

Članak Od otpada do modne revije se pojavljuje prvo na Energetski Portal.