Ekološka cijena vještačke inteligencije rađanje nove klimatske dileme

Znate li koliko energije i resursa guta svaki odgovor koji dobijete od vještačke inteligencije? Možda ste pomislili: 'Ma to je samo digitalna magija u oblaku.' Ipak, najnovija MIT analiza razbija tu iluziju hladnim, neugodnim brojevima. Pravac: klimatska realnost digitalnog svijeta 2025.

Ako je razvoj pametnih sistema nova utrka, onda njihova glad za energijom prijeti da cijenu inovacija prebaci direktno na našu planetu. Vještačka inteligencija svake sekunde velikodušno poslužuje tekstove, slike, kod ali gasi milijarde kilovata i ispušta nezamislive količine CO₂ u atmosferu.

• Trening i korišćenje ogromnih modela AI (npr. generativnih jezičkih modela) zahtijeva drastično više energije nego prosječne internet aplikacije.
• Industrija često prikriva svoje ekološke troškove nedovoljno transparentnim izvještajima o potrošnji i emisijama.
• Na sceni su vladini regulatori, istraživački timovi sa MIT-a i tehnološki giganti koji traže način za mjerenje i smanjenje ovog novog digitalnog karbonskog otiska.
• Upozorenje MIT stručnjaka: 'Ako vještačka inteligencija postane „svakodnevni elektronski alat“, mogao bi nadmašiti energetske potrebe čitavih država.'

'Transparentnost emisija i odgovornost industrije su hitno potrebni bez toga, AI može postati novi krivac ekološke krize', navode koautori izvještaja sa MIT News.

MIT-ovi podaci hladno ukazuju: rješenja postoje, ali zahtijevaju odlučne političke mjere, tehnološke inovacije i pritisak društva. Hoće li AI biti ekološki saveznik ili skupi luksuz, zavisi od nas. Odluka o tome ne može ostati skrivena u računarskim serverima i PR izvještajima već mora biti predmet javne i žestoke debate.

Do tada, svaki vaš upit vještačkoj inteligenciji nije samo klik to je tihi glas u globalnoj, rastućoj energetskoj potražnji. Pitanje je: kad ćete početi osjećati odgovornost iza te tišine?