Mamofanti i vuneni miševi

Vunene miševe, najnoviji eksperiment kompanije Colossal Biosciences, mnogi nazivaju prvim korakom ka ambicioznom cilju – povratku vunenog mamuta. Ova biotehnološka firma iz SAD-a, poznata po planovima da oživi izumrle vrste poput mamuta, dodo ptice, strahovuka i tasmanijskog tigra, sada je genetički modifikovala miševe kako bi dobili karakteristike nalik onima kod vunenog mamuta. Ako se pitate – ne ovi miševi nemaju kljove.

Miševi su dobili gustu, zlatnu, valovitu dlaku, zahvaljujući preciznim genetičkim intervencijama. Naučnici su analizirali genome 121 mamuta i slona, kako bi identifikovali razlike koje utiču na osobine poput dužine i teksture dlake, boje krzna i metabolizma lipida. Deset genetičkih varijanti koje su uočene kod mamuta pronašle su svoje parnjake u genomu miša. Potom su istraživači, koristeći tri napredne tehnologije za uređivanje gena, istovremeno napravili osam izmjena na sedam gena kod miševa.

Primjera radi, isključivanjem gena FGF5, koji reguliše rast dlake, stvoreni su miševi s izuzetno dugom dlakom. Modifikacijama gena poput FAM83G, FZD6 i TGM3 postignut je valovit kaput i kovrdžavi brkovi, dok je izmjenom gena MC1R, koji upravlja proizvodnjom melanina, krzno poprimilo zlatnu nijansu. Ok, sada ti miševi izgledaju kao hrčci koje u jednoj epizodi Simpsona Donald Trump stavlja na glavu.

Iako se ovaj eksperiment mnogima čini simpatičnim, naučna zajednica je podijeljena. Evolucijski genetičar Tom Gilbert iz Kopenhagena naziva ga „superuzbudljivim dokazom koncepta”, ali drugi ističu da su višestruke genetičke izmjene već uobičajene u razvoju terapija i poboljšanju poljoprivrednih kultura. Etika čitavog poduhvata također izaziva rasprave – dok iz kompanije tvrde da bi povratak mamuta mogao pomoći u borbi protiv klimatskih promjena, mnogi ekolozi i naučnici smatraju to neutemeljenim i upozoravaju na moguće negativne posljedice.

No ne treba zaboraviti ni da je jedan od osnivača ove biotehnološke kompanije George Church, glavom i bradom, poznat kako enfant terrible bioloških nauka, sa MIT i da je jedne prilike primio i novac od Epsteina.

Bez obzira na kritike, Colossal planira da do 2028. godine stvori prvo slonče s osobinama mamuta. Vuneni miš, iako sićušan, ima ključnu ulogu – omogućava testiranje genetičkih izmjena koje bi jednog dana mogle omogućiti stvaranje „mamofanta“: savremenog slona s karakteristikama izumrlog mamuta.

The post Mamofanti i vuneni miševi appeared first on Nauka govori.