Korelacija i kauzacija nisu isto: logička greška povezanosti uzroka i posljedice
Korelacija i kauzacija nisu isto. To što se B dogodilo nakon A, ne mora značiti A uzrokovalo događaj B. Radi se o grešci u zaključivanju. The post Korelacija i kauzacija nisu isto: logička greška povezanosti uzroka i posljedice appeared first on Nauka govori.
Greške u sudovima nisu rijetke. Ali, za nauku jedna od česti logičkih grešaka je miješanje korelacije sa kauzalnošću. Korelacija i kauzacija nisu isto. To što se B dogodilo nakon A, ne mora značiti A uzrokovalo događaj B. Radi se o grešci u zaključivanju. Kao na naslovnoj slici – izgleda kao da je galeb ulubio ogradu, ali da li je to logički moguće i statistički dokazano?
Korelacija znači da dvije pojave ili varijable imaju neku vezu – kada se jedna mijenja, često se mijenja i druga. Ali korelacija NE znači da jedna izaziva drugu!
Kauzacija (uzročnost) znači da jedna pojava uzrokuje drugu – promjena u jednoj direktno dovodi do promjene u drugoj.
To je jedna od prvih stvari koju mladi naučnici, studenti nauče u laboratoriji ili na terenu – ako im njihov mentor ne ukaže na opasnost od ove greške – bez obzira da li se ona dogodi (a novacima će se sigurno dogoditi) ili ne – onda je taj mentor jako loš.
Ova se logička pogreška može naučnicima dogoditi ako svoj eksperiment loše dizajniraju, odaberu pogrešne indikatore provjere hipoteze, ne uzmu u obzir eventualnu specifičnost slučaja koji proučavaju. No, zamjena odnosa korelacije – da su se neke stvari jednostavno dogodile zajedno, bez uzročno-posljedične veze – sa kauzalnošću – da je jedna pojava bila uzrokovana drugom pojavom ili događajem – češća je u svakodnevnom životu.
Vakcina protiv morbila, zaušnjaka i rubeole (MMR, MRP) kao žrtva greške u zaključivanju
Vrlo je opasan primjer ovakve zamjene i medijskog eksponiranja ovog tipa logičke greške primjer „povezanosti“ MMR vakcine i autizma. Naime, prvi jasniji znaci autizma se javljaju oko 1. godine života, a baš u to doba je red za vakcinaciju sa MMR, protiv morbila (ospica), rubeole i zaušnjaka.
Uzroci autizma još nisu jasni, jedna obimna studija indicira da preko 1000 mutacija na genima može uzrokovati nešto što pripada autističnom spektru.
Međutim, priča je tako munjevito obišla svijet i tako se čvrsto uvriježila, da ju je vrlo teško iskorijeniti. Roditelji su odbijali vakcinisati djecu i sada se javljaju epidemije bolesti koje su praktično bile iskorjenjene.
Mediji su prenosili i rezultate studije u kojoj se pokazala korelacija između preljubničkog ponašanja očeva i njihove djece kasnije – djeca preljubnika i sami postaju preljubnici (sic!), a zbog načina na koji je ovo preneseno ispada kao da je preljuba nasljedna osobina, a ne da je u pitanju sociološki referentni okvir u kojem se djeca podsvjesno ugledaju na figuru oca i kasnije reproduciraju očevo ponašanje koje je ocijenjeno kao prihvatljivo i čak poželjno u datoj mikrozajednici.
Primjeri logičke greške miješanja korelacije i kauzacije:
Kad se prodaje više prodaje sladoleda, veća je incidencija opeklina od sunaca (ali sladoled ne izaziva opekline, nego više sladolade znači i da je toplije i ima više sunca).
U gradovima gdje ima više vatrogasaca na intervenciji, često su i veći požari. (Ne znači da vatrogasci uzrokuju veće požare – veći požari traže više vatrogasaca!).
Gripa nakon vakcinacije protiv gripe ili neke druge bolesti. Ovo čak nije ni korelacija, nego slučajnost. Moglo se dogoditi da je osoba zaražena prije nego što se vakcinisala, a onda su se simptomi ispoljili nakon vakcinacije.
Veća incidencija Down sindroma nakon što je žena imala već nekoliko porođaja. Ovdje postoji treća varijabla, a to je starost majke, koja se povećava sa brojem porođaja.
Primjeri čiste uzročno-posljedične veze, odnosno kauzacije:
Rak grlića materice je uzrokovan infekcijom humanim papiloma virusom.
Pušenje uzrokuje povećan rizik od raka pluća.
Vakcinacija uzrokuje smanjenje rizika od zaraznih bolesti.
Pijenje velike količine alkohola može uzrokovati smanjenu koordinaciju pokreta.
Neki lijekovi za alergijske reakcije, oni starije generacije, uzrokuju posmpanosti i zato se ne preporučuje upravljanje volanom ako ste na terapiji tim lijekovima. Zato i trebamo čitati uputstva na lijeku.
Korelacija i kauzacija nisu isto: jedan neobičan primjer s piratima
Bobby Henderson vjerovatno nije čovjek za kojeg ste čuli. Bobby Henderson voli da se zeza, naročito sa kreacionistima i protivnicima teorije evolucije, sa pobornicima „inteligentnog dizajna“, pa je osnovao svoju vlastitu crkvu „Church of the Flying Spagetti Monster“. Onda je, 2005., napisao satirično otvoreno pismo Kansas State Board of Education u znak protesta zbog njihove odluke da dozvole nastavu kreacionizma i inteligentnog dizajna u školama. Ismijao je način na koji pobornici inteligentnog dizajna dokazuju svoja vjerovanja tako što je za primjer uzeo korelaciju između broja pirata u svijetu i klimatskih promjena uzrokovanih globalnim zatopljenjem.
„Zbog globalnog zatopljenja, povećanog broja uragana i zemljotresa, broj pirata se u zadnjih 200 godina smanjio“, pisao je tada Henderson, priložio grafikon koji pokazuje odnos broja pirata i povećanja prosječne temperature te dodao „Kao što možete vidjeti, postoji statistički signifikantna obrnuta veza između broja pirata i globalnog zatopljenja“. Odnosno, globalno zatopljenje je nastalo zbog smanjenja broja pirata.
Otkriti šta je uzrok, a šta posljedica, korelacija i kauzacija, nije toliko lako kako se čini. Još je teže shvatiti da li korelacija znači i kauzalnost. Dizajn nekog istraživanja, provjera hipoteze i interpretacija podataka dobivenih tim istraživanjem su izuzetno delikatne i suptilne stvari. Filozofi, poput Karla Poppera i Thomasa Kuhna su posvetili živote boreći se sa ovim problemom.
Kako se može znati da li je nešto korelacija ili kauzacija?
Nije uvijek lako razlikovati ovo dvoje. No postoje naučne, posebno statističke metode koje nam mogu pokazati da li je nešto korelacija, kauzacija ili čak slučajnost.
Potrebno je utvrditi da li možda postoji neka treća varijabla, nešto što remeti odnos, cofounding faktor, nešto što nas može obmanuti, kao u primjeru s Downovim sindromom.
Potrebno je i biti siguran da li se nešto dogodilo nakon nečega. Ponekad, po priči, čini se da je tako, a zapravo nije. No nije svaki događaj koji se desio nakon nekog događaja i uzrokovan njim.
Treba utvrditi i da li postoji neka logička greška. Broj pirata u svijetu i globalno zagrijavanje koreliraju (manje pirata, više zagrijavanja), ali očito jedno ne uzrokuje drugo.
Kada želimo dokazati kauzaciju, radimo eksperiment: promijenimo jednu stvar i gledamo da li se druga mijenja. Ako sve ostale uslove držimo istim, i samo ta jedna stvar utiče na rezultat, možemo reći da postoji kauzacija.
Kod ozbiljnih stvari kao što su nuspojave lijeka, nije dovoljno pokazati samo korelaciju – moramo statistički dokazati kauzaciju. Zlatni standard za dokazivanje kauzacije u medicini su randomizirane kontrolisane studije (randomized controlled trials – RCT). Ljudi se nasumično (randomizovano) raspoređuju u dvije grupe i to jednu koja prima lijek ,a drugu koja proma neaktivnu supstancu. Ako grupa koja prima lijek ima više nuspojava od placebo grupe, uz iste uslove, možemo zaključiti da lijek vjerovatno uzrokuje nuspojave.
Koriste se i statistički testovi (kao što su Chi-kvadrat test, t-test, ANOVA, izračunavanje p-vrijednost) da vidimo da li je razlika između grupa statistički značajna (tj. nije samo slučajna). Ako je p-vrijednost (p-value) manja od 0.05, obično kažemo da je razlika značajna. To jača sumnju na kauzaciju.
Bez randomizacije, utvrđivanja biološke veze i statističke značajnosti teško da možemo govoriti o kauzaciji.
Jednostavno za zapamtiti:
Korelacija kaže „povezani smo”.
Kauzacija kaže „ja tebe stvarno mijenjam”.
Opasno je banalizirati ovakve probleme i olako zaključivati da to što se nešto dogodilo nakon nečega jeste i uzrokovano tim događajem. Možda se umjesto o kauzalnosti radi o korelaciji ili slučajnosti. Ovakva nepravilna tumačenja mogu uzrokovati paniku.
Kreiranje ovog sadržaja podržala je Evropska komisija i UG Zašto ne. Stavovi i vrijednosti izneseni u njemu isključiva su odgovornost autora/ica i ne predstavljaju nužno stavove i vrijednosti Evropske komisije.
The European Commission’s support for the production of this content does not constitute an endorsement of the contents, which reflect the views only of the authors, and the Commission cannot be held responsible for any use which may be made of the information contained therein.
The post Korelacija i kauzacija nisu isto: logička greška povezanosti uzroka i posljedice appeared first on Nauka govori.
Koja je vaša reakcija?
