Ekspanzija alergija na hranu: šta muči roditelje i kako mijenjati situaciju

Alergije na hranu mogu dovesti i do teških, anafilaktičkih reakcija, a posebno su opasne kod djece. U BiH svijest o ovim alergijama i reakcijama još nije na dovoljno visokom nivou, a postoje rizici. Recimo, mala djeca mogu dijeliti hranu i nehotice izazvati ove reakcije, koje mogu imati i smrtan ishod ako se na vrijeme ne da terapija u vidu adrenalina u autoinjektoru. Jedna od osoba koja podiže svijest o problemu je i pedijatar Slaven Krajina iz Doboja, koji u svom gradu organizuje i predavanja na ovu temu.

Epidemiološki gledano, nažalost svjedoci smo globalne ekspanzije alergija na hranu. Da li ste znali da 7 miliona Evropljana živi sa nutritivnom alergijom, a 8% od njih ima životno ugrožavajuće reakcije koje se nazivaju anafilaksija (izvor: EAACI).

Kao ljekar i otac sedmogodišnje djevojčice koja ima nutritivnu alergiju dobro su mi poznate sve mane sistema kroz koji prolaze porodice i djeca slični nama. Naša kćerka aktuelno ima alergiju na orah, lješnjak i kikiriki čak i u tragu, mlijeko prerasta, a jaje je potpuno prerasla.

Pitali ste me koje su poteškoće oko alergološke obrade i terapije? Što se tiče alergija na hranu, obrada se neprestano mijenja, i ono što je bilo prije par godina ispravno, sutra će možda biti drugačije. Međutim, najjasnije je kada vam dođe roditelj i kaže „moje dijete je pojelo mlijeko i odmah se osulo“ ili „pojelo je samo jaje i odmah se osulo i povratilo, imalo otok kože, otežano disalo“. Tada je najlakše da posumnjate i uz minimalnu dijagnostičku obradu postavite dijagnozu.

Ono što je problem u našoj zemlji što nedostaje veći broj dječjih alergologa, koji se aktivno bave nutritivnom alergijom. Dalje, do unazad par godina adrenalin koji spašava život (adrenalin autoinjektor), koji se u slučaju zadesa odmah mora dati, niste mogli kupiti u apoteci i pacijenti su bili primorani, kao i ja sam, da lijek kupuju van naše zemlje.

Kada su u pitanju dohrane, tj. adaptirane mliječne formule do unazad dvije godine također su roditelji morali kupovati u apoteci što značajno otežava kućni budžet, srećom Fond Republike Srpske stavio je na listu nekoliko dohrana i sada su one potpuno besplatne, što nažalost još uvijek nije slučaj u Federaciji BiH.

Kada su u pitanju vrtići i škole, svijest o postojanju alergija na hranu mora se podići na viši nivo jer je aktuelno stanje ispod očekivanog. Sada govorim iz ličnog ne profesionalnog iskustva, naša Iva nije pohađala vrtić, niti predškolsko obrazovanje zbog nutritivne alergije jer nemate jasno definisane zakonske odredbe. Naprimjer. u Evropskim zemljama kada imate dijete u skupini koje ima nutritivnu alergiju kao što je npr. kikiriki informišu se roditelji, ta grupa nema konzumacije sporne namirnice, a vaspitači budu obučeni kako postupati u kriznim situacijama, a ako je potrebno i administraciji adrenalinskog autoinjektora koji spašava život.

Po prvi put u našoj zemlji u mom rodnom gradu Doboju u Osnovnoj školi „Sveti Sava“ dana 30.04. zbog čega sam izuzetno ponosan i sretan biće održano predavanje na temu „Sigurnost hrane u Osnovnoj školi“ i „Anafilaksija na hranu“ i prva pomoć. Cilj predavanja je podići svijest prosvjetnih radnika uz edukaciju kako postupati u kriznim situacijama.

Učešće su također uzeli Ministarstvo prosvjete Republike Srpske, Ministarstvo zdravlja Republike Srpske, IJZ Republike Srpske, Unicef u Bosni i Hercegovini, Ombudsmen za dječja prva u Republici Srpskoj te brojne druge kolege. Biće mi drago što ću kao roditelj i profesionalac ovu problematiku približiti onima koji najviše rade sa djecom, a to su učitelji i nastavnici, uz nadu da će i ostale predškolske i školske ustanove u narednom periodu edukovati svoj kadar i time stvoriti sigurno okruženje za djecu i roditelje.

The post Ekspanzija alergija na hranu: šta muči roditelje i kako mijenjati situaciju appeared first on Nauka govori.