Ma-ne-fest – kognitivni promašaj manifestacija

• Manifestacija nije dokazana naukom – ideja da se samo mislima može privući bogatstvo, ljubav ili zdravlje nema naučnu osnovu. Psihologija potvrđuje da su ciljevi i trud ključni za uspjeh, ali ne i magično “slanje energije u svemir”.

• Opasno skretanje od realnosti – Vjerovanje u manifestaciju može ljude odvratiti od pravih akcija koje vode ka uspjehu, navodeći ih da krive sebe ako ne postignu ono što žele, umjesto da se fokusiraju na realne strategije.

• Profitabilna industrija iluzija – Self-help gurui i coachi iskorištavaju ovu vjeru, prodajući skupe seminare, knjige i kurseve koji obećavaju život iz snova, dok zapravo prodaju iluziju bez pravih rezultata.

Piše: Andrej Madunić

Ne činimo, ali zamišljamo. Ne trudimo se, ali maštamo. Ne pokušavamo, ali očekujemo. Ne radimo, manifestiramo! Koliko koristi imamo od tih manifestacija – djeluju li?

Manifestacija je fenomen koji kroz različite narative prati čovječanstvo od njegovog početka. Stereotipne priče o ljudima koji se nadaju i mole za bolje, ali suštinski ne rade ništa za to su kultni klasici koji se protežu kroz romane, bajke i pripovijetke od početka moderne civilizacije.

Međutim, civilizacija napreduje, a manifestacija rezilijentno dura kroz vijekove, neopterećena razvojem naučnih grana poput psihologije i neuronauke. Međutim, koliko god možemo razumjeti njen uspjeh u pred-internetnim vremenima, treba postaviti pitanje kako ovaj trend opstaje u modernim vremenima i kako se odupire istraživanjima koji mu (ne) idu u prilog?

Mani—šta?

Za neupućene: Manifestacija je praksa pozitivnih aspiracijskih misli koja ima za cilj, ugrubo rečeno, reprogramirati tok sudbine unošenjem pozitivnih misli u eter. Pseudonaučna po svojoj prirodi, nerijetko manifestiranje ide u kombinaciji s “orijentiranom matematikom” i takozvanim anđeoskim brojevima (brojevima koji nas “prate” kroz život i predstavljaju komunikaciju s našim anđelima čuvarima).

Kulturološki, na prostoru jugoistočne europe, manifestacija je inače pratila bapske priče i običaje i često je vukla negativnu konotaciju (premda ne treba pričati o mogućim lošim ishodima jer “možemo ureći”, pričanje o mogućim pozitivnim ishodima nije socijalno percipirano kao plodonosno).

Međutim, može se primijetiti da dolaskom interneta i društvenih mreža na ove prostore, a posebice dolaskom neoliberalnog kapitalizma na prostor Balkana, vidimo da manifestacija kao trend za unapređenje stila života počinje da cvjeta i na našem tržištu. Kursevi, treninzi, seminari i slične aktivnosti i literatura prodaju se narodu željnom pozitivnih promjena u svom životu.

Manifestacija svoju naučnu podlogu nalazi na polju pozitivne psihologije, koja je često pod metodološkom kritikom. Premda jeste istina da pozitivna pogled na sopstvenu budućnost ima tendenciju stvarati pozitivne obrasce ponašanja koji dovode do pozitivnih ishoda, metodologija istraživanja koja čine temelj ove grane je često dovedena u pitanje.

Bitna kritika relevantna za razumijevanje ovih istraživanje jeste vezana za posmatranje uzorka i praćenje i mjerenje varijabli. Kako ova istraživanja često mjere iznimno široke koncepte koji su često nejasno definirani, u dobrom dijelu istraživanja mnogi socio-ekonomski faktori nisu uzeti u obzir

Jako bitan problem s ovim smjerom razmišljanja je također i kranje nenaučna dihotomija emocija na “pozitivne” i ”negativne”, što nije u skladu s modernim psihološkim istraživanjima, kao ni psihoterapeutskim praksama. Emocije mogu biti prijatne ili neprijatne, ali njihova pozitivnost ili negativnost je suviše relativna i ne dopušta tako rigoroznu polarnu promjenu.U tom kontekstu, mnogi pratioci ove škole mišljenja izbjegavaju emocije koje su neprijatne (poput žala, tuge, anksioznosti, ljutnje…) bez obzira na korisne komponente koje ove emocije imaju.

Navođeno planiranje

Istraživanja na polju psihologije emocija nam jasno govore da ova dihotomija ne funkcioniše te da nije funkcionalna u svakodnevnom djelovanju. Emocija kao što je ljutnja, koja se često tumači kao neprijatna je zapravo jednako povezana s proaktivnim djelovanjem kao i radost, dok su emocije poput straha i srama povezane s konzervativnim ponašanjem i umanjenim rizikovanjem.

Dakle, naučna pozadina manifestacije je radije problematična i nenaučna, ali da li je i beskorisna?

Manifestacija je beskorisna ako je tretiramo kao sinonim za fantaziranje. Zamišljati sebe s fakultetskom diplomom, zlatnom značkom i uspješnom karijerom, a polaganje svakog ispita bez učenja jednostavno nije održivo.

Međutim, postoji koncept manifestacije koji je na jedan način kognitivno varanje, a to je navođeno planiranje. Zamisliti sebe na određenoj poziciji, pa shodno planirati i strateški djelovati u nadi postizanja tog cilja je odlična i dokazana metoda za uspješnu realizaciju. Međutim, ona je u pozitivnoj korelaciji s disciplinom, a u negativnoj korelaciji s vjerom u anđeoske brojeve, što će značiti da je potrebna istrajnost u kombinaciji sa zdravim optimizmom.

Self-help gurui poput Ane Bučević koji propagiraju manifestiranje kao svemoćnu i sveobuhvatnu metodu koja može svojeručno promijeniti vaš život su opasni za pojedinca, ali i šire zajednice. Imati partnera, kolegu, prijatelja ili drugu blisku osobu koja se ne fokusira ne realne poteškoće kroz koje prolazi/prolazite je štetno po sve međuljudske odnose isto onoliko koliko je štetno za pojedinca.

Moguće je jako puno toga učiniti s pozitivnim duhom, ali je jako bitno shvatiti važnost izbjegavanja “toksične pozitivnosti” i stava koji istrajno zanemaruje promjene u realnosti i koji nije povezan s onim što se dešava na terenu.

Kreiranje ovog sadržaja podržala je Evropska komisija i UG Zašto ne. Stavovi i vrijednosti izneseni u njemu isključiva su odgovornost autora/ica i ne predstavljaju nužno stavove i vrijednosti Evropske komisije.

The European Commission’s support for the production of this content does not constitute an endorsement of the contents, which reflect the views only of the authors, and the Commission cannot be held responsible for any use which may be made of the information contained therein.

Naslovna slika je djelimično kreirana iz pomoć alata generativne umjetne inteligencije.

The post Ma-ne-fest – kognitivni promašaj manifestacija appeared first on Nauka govori.