Američki rezovi i uništavanje USAID-a mogli bi koštati 14 miliona života: procjene iz Lancet studije

Po prvi put je kvantificiran utjecaj pomoći koju je davao USAID, uključujući to koliko je ljudi imalo koristi od toga, procjenu koliko će ljudi umrijeti ukoliko se obustava pomoći nastavi te koliko to košta američkog građanina. Spašeno 91 milion života: USAID-funded programs spriječili su prema modelu približno 91–92 miliona smrti u 133 zemlje tokom razdoblja […] The post Američki rezovi i uništavanje USAID-a mogli bi koštati 14 miliona života: procjene iz Lancet studije appeared first on Nauka govori.

traži.ba

Aug 11, 2025 - 09:29

0 8

Američki rezovi i uništavanje USAID-a mogli bi koštati 14 miliona života: procjene iz Lancet studije

Po prvi put je kvantificiran utjecaj pomoći koju je davao USAID, uključujući to koliko je ljudi imalo koristi od toga, procjenu koliko će ljudi umrijeti ukoliko se obustava pomoći nastavi te koliko to košta američkog građanina.
Spašeno 91 milion života: USAID-funded programs spriječili su prema modelu približno 91–92 miliona smrti u 133 zemlje tokom razdoblja 2001–2021.
Rezovi bi mogli prouzročiti više od 14 miliona nepotrebnih smrti do 2030., uključujući oko 4,5 miliona djece mlađe od 5 godina (prosječno ~ 700 000 dječjih smrtnih slučajeva godišnje).

Studija objavljena 19. jula 2025. u Lancetu pod naslovom Evaluating the impact of two decades of USAID interventions and projecting the effects of defunding on mortality up to 2030: a retrospective impact evaluation and forecasting analysis“, a koju je radila špansko-brazilska grupa ljekara i istraživača sa UCLA Fielding School of Public Health, Fakulteta medicinskih i zdravstvenih studija pri Univerzitetu Barcelona i Instituta za javno zdravstvo pri Federalnom Univerzitetu Bahia iznijela je brojeve koji pokazuju koliki će biti utjecaj obustave USAID-ove pomoći u zdravstvu i na smrtnost.

Jedna od prvih žrtava udaraca Projekta 2025. i nove američke administracije bili su programi pomoći američkog naroda drugim zemljama, pogotovo zemljama u razvoju Globalnog juga – Latinske Amerike, Afrike i Azije. Dio pomoći, naročito onaj vezan za imunizaciju, stizao je i do Zapadnog Balkana. Studija iz Lanceta se bavila utjecajima na javno zdravstvo i demografiju.

Studija je koristila javno dostupne podatke iz 133 zemlje (niskog i srednjeg dohotka), uključujući vitalne statistike i procjene mortaliteta prema Global Burden of Disease (GBD), WHO, UNICEF i Svjetskoj banci, finansijske podatke o USAID intervencijama tj. informacije o ulaganjima po zemljama i tematskim oblastima (HIV, malaria, voda i sanitarije, prehrana, zdravlje majki i djece itd.) kao i socioekonomske podatke BDP per capita, pokrivenost zdravstvenim uslugama, urbanizacija.

Koliko je života spašeno?

Tokom perioda 2001-2021 je spašeno 91 milion života. USAID-funded programs spriječili su prema modelu približno 91–92 milijuna smrti u 133 zemlje u ovom periodu od 20 godina. Smrt od svih uzroka smanjena je za 15 %, a smrtnost djece mlađe od 5 godina za 32 %. Oko 25 miliona života izbjegnuto je od HIV/AIDS‑a, preko 31 milion od kombinacije malarije, respiratornih i proljevnih bolesti te tropskih bolesti.

Najveći doprinos bio je u prioritetnim područjima smanjenja infektivnih bolesti:

HIV/AIDS: smanjenje smrtnosti za oko 65–74 % (kroz programe edukacije, prevencije infekcije, dostave lijekova, PeP PReP terapija, odnosno podstekspozicijskih i pre-ekspozicijskih lijekova).
malarija i druge tropske bolesti, uključujući parazitoze – smanjenje za oko ~51–53 %
značajno smanjenje i za tuberkulozu, nutritivne deficite, dijareju, respiratorne i majčinske / perinatalne bolesti.

Koliko ljudi će stradati zbog rezova?

Studija je razmatrala scenarij koji uključuje 83 % rezova USAID‑a tokom perioda 2025–2030.

U njemu se očekuje više od 14 miliona nepotrebnih smrti do 2030, uključujući smrti oko 4,5 miliona djece mlađe od 5 godina (prosječno ~ 700 000 smrtnih slučajeva djece godišnje).

Očekuje se godišnji porast smrtnosti od 1,78 do 2,5 miliona ljudi u razdoblju 2025–2030. ako se rezovi nastave.

Takav demografski pad bio geografski i kvantitativno usporediv s posljedicama globalne pandemije ili velikog oružanog sukoba.

Treba imati na umu da se projekcije temelje na statističkim i mikrosimulacijskim modelima; stvarni rezultati ovise o političkim promjenama, reakcijama vlada i drugim varijablama koje se ne mogu sa sigurnošću predvidjeti kao i to da podaci dolaze iz 133 zemlje s različitim sposobnostima izvještavanja, što može utjecati na preciznost procjena učinka USAID‑a.

Pomoć od 18 centi po građaninu SAD-a dnevno, 64$ godišnje po građaninu SAD

„Građani SAD-a doprinose USAID-u otprilike 17 centi dnevno, što je oko 64 dolara godišnje. Mislim da bi većina ljudi podržala nastavak finansiranja USAID-a kada bi znali koliko takav mali doprinos može biti učinkovit u spašavanju miliona života,” rekao je dr. James Macinko, profesor na Odsjecima za zdravstvene nauke u zajednici i zdravstvenu politiku i upravljanje na Školi za javno zdravstvo UCLA Fielding, te koautor studije za blog ove ustanove.

Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) djeluje kao glavna humanitarna i razvojna agencija Vlade Sjedinjenih Američkih Država. Osnovana je 1961. godine, na osnovu Izvršne naredbe (Executive Order) 10973, s ciljem provedbe odredbi Zakona o stranoj pomoći (Foreign Assistance Act) iz 1961. godine, u toku mandata predsjednika Kennedyja. Ova pomoć je bila i najveći izvor američke tzv. meke moći u svijetu.

Niko ne tvrdi da programi pomoći mogu manje razvijene zemlje učiniti bogatim, ali mogu dati inicijalnu mogućnost za razvoj infrastrukture i ponešto pomoći, pogotovo u smislu smanjenja smrti djece i majki. Ne treba zaboraviti ni to da u korumpiranim društvima, dužnosnici vladinih institucija sabotiraju programe, ne žele da sarađuju, traže mito i postavljaju uslove za davanje pomoći (vlastitom narodu) ili birokratski otežavanju pružanje pomoći te se i to djelomično odražava na efikasnost pomoći.

Prema podacima Kongresa SAD, godine 2023. Sjedinjene Američke Države činile su 43% ukupnog državnog finansiranja koje zemlje doniraju humanitarnom sistemu, što je porast u odnosu na otprilike 39% deset godina ranije. Prema procjenama iz 2024. godine, USAID je upravljao sa više od 35 milijardi američkih dolara.

Programi imunizacije koje je provodio USAID, treninga zdravstvenog osoblja, smanjenja smrti djece do pet godina i majki bili su među najvažnijim postignućima USAID-a. Međutim treba spomenuti i programe koji nisu vezani za zdravstvo, a ticali su se ulaganja u poljoprivredu, obrazovanje i obrazovne reforme, ekonomski razvoj i poput USAID Dijaspora – povezivanja dijaspore i poticanja na ulaganja u različite sektore privrede.

Studija snažno pokazuje da je USAID‑ovo finansiranje — s relativno malim godišnjim ulaganjima (~64 USD po građaninu SAD‑a) dovelo do masovnog spašavanja života u siromašnijim zemljama. Ukidanje te pomoći u obliku dramatičnih rezova moglo bi dovesti do miliona nepotrebnih smrti do 2030., naročito među djecom, i prekinuti ili preokrenuti decenije napretka u globalnom zdravstvu.