Debankeri: mitovi i predrasude o pregledima dojke te raku dojke

Različiti tipovi pregleda dojke (samopregledi, utrazvuk i mamografija) su neizmjerno važni za rano otkrivanje raka dojke. Rak dojke je izlječiva bolest s dobrom prognozom ako se rano otkrije. Nemojte se bojati pregleda iz straha da se nešto ne otkrije – vaše šanse za preživaljavanje su veće ukoliko se promjene otkriju rano. Osim mitova i dezinformacija o pregledima, postoje mitovi i o samom raku dojke i njegovim uzrocima. Ovdje smo da te mitove obrazložimo i debunkamo.

MIT 1: „Mamografija zrači i izaziva rak”

Istina: Količina zračenja na mamografiji je izuzetno mala i strogo kontrolisana – daleko ispod granica koje bi mogle izazvati štetu. Rizik je mnogo manji od koristi ranog otkrivanja raka dojke.

MIT 2: „Ako ultrazvuk ne pokaže ništa, sigurna sam i ne trebam dalje kontrole”

Istina: Ultrazvuk i mamografija se dopunjuju. Neke promjene se vide samo na mamografiji, posebno kod žena nakon 40. Ultrazvuk sam nije dovoljan za potpuni screening. Ultrazvuk je koristan za gusto tkivo dojke, ali može propustiti mikro-kalcifikate koje otkriva samo mamografija.

MIT 3: „Mamografija ‘gnječi’ dojku i može izazvati širenje raka”

Istina: Kompresija dojke tokom pregleda ne širi tumore. Taj pritisak je kratak i važan da bi se snimak jasnije prikazao. Nema nikakvih dokaza da mamografija šteti tkivu.

Noviji aparati imaju tako dobru rezoluciju da je pritisak na dojku još manji, a dobije se dobra slika.

MIT 4: „Bolje da ne znam – ako imam rak, saznaću kad bude kasno ionako. Mamografija i ultrazvuk su beskorisni – ako imam rak, ništa to neće promijeniti”

Istina: Rak otkriven u ranoj fazi ima do 95% šanse za izlječenje. Strah od pregleda često je veći neprijatelj od same bolesti. Rano otkrivanje mijenja sve – omogućava manje agresivno liječenje, očuvanje dojke i ogromne šanse za potpuno izlječenje. Statistika jasno pokazuje da ovi pregledi spašavaju živote.

Rano otkriven rak dojke (stadij I) ima stopu preživljavanja veću od 90–95%. Kasno otkriveni tumori zahtijevaju težu terapiju i imaju lošiju prognozu. Studija Tabár et al., Cancer, 2011 (1) pokazuje da mamografski screening znatno smanjuje smrtnost. Strah od dijagnoze ne smije biti veći od šanse za oporavak.

MIT 5: „Mladim ženama ne treba mamografija ni ultrazvuk”

Istina: Ženama u 20-im i 30-im ultrazvuk je važan ne samo ako imaju promjene, bolove ili porodičnu anamnezu. Čak i ako ne primjećujete neke promjene, otiđite na pregled – ultrazvuk može otkriti nešto što vi ne možete. Također samopregledima možete utvrditi da imate kvržicu, a da ultrazvuk pokaže kako je ona bezopasna.

Takođe, samopregled i redovni pregledi kod ljekara su ključni u svim godinama. Samopregledi su važni kao prvi korak, ali to što niste ništa otkrili pipkanjem i vizuelnim pregledom dojki ne mora značiti da je sve uredu – za žene do 40 godina vrlo je važno da jednom godišnje rade ultrazvuk. Za žene iznad 40 godina, pogotovo iznad 50, pored ultrazvuka, bitno je da se radi i mamografija jednom u 2 godine.

Samopregledi su tek prvi korak, ali nisu nešto na šta se treba u potpunosti osloniti.

Ukoliko postoji porodična amamneza, specijalista će predložiti i češće preglede, recimo ultrazvuk svakih pola godine.

MIT 6: „Svaka kvržica znači rak”

Samopregledi dojke su tek prvi korak. Ali ako ima nešto neobično, to se mora potvrditi drugim pregledima. Neke žene, zapravo dosta njih, imaju cistične dojke. Veličina ciste može varirati. Ponekad prije menstruacije te ciste budu opipljivije. No svakako da simptome poput iscjetka iz bradavica, ranica po grudima treba također ozbiljno shvatiti. Još neke od promjena prilikom samopregledana koje treba obratiti pažnju, a da nisu kvržice, jesu uvučene bradavice, promjena veličine ili oblika dojki, pojava narandžine kože na dojki, , otok, nelagodnost, bol mimo menstrualnog siklusa i predmenstrualnog perioda. 

Sami pregledi, skrininzi mogu imati mali procenat lažno negativnih ili lažno pozitivnih rezultata. Lažno negativni su naročito opasni jer onda pacijent živi u iluziji da je sve ok, a promjene su krenule. Zato se ovi pregledi trebaju nadopunjavati i raditi redovno, a kod žena koje imaju porodičnu istoriju ove bolesti i dva puta godišnje ultrazvuk. Inače je nekako uobičajeno ultrazvuk jednom godišnje, a mamografija jednom u dvije godine nakon 40-te, osim ako ljekar na nalazu ne napiše drugačiju učestalost pregleda.

MIT 7: „Grudnjaci, dezodoransi i ishrana izazivaju rak dojke”

Postoje dezinformacije kako grudnjaci za žicom izazivaju rak dojke, jer stisnu grudi ili se navodi da ometaju tok limfe, međutim iako ovu grudnjaci žuljaju, nema podataka koji podržavaju tvrdnju da su povezani s rakom dojke. Na optuženičkoj klupi su i dezodoransi koji sadrže aluminijumove spojeve, ali ta veza nije utvrđena. Zapravo, nema povećane incidencije raka dojke kod muškaraca iako i oni koriste dezodoranse. No zbog toga su mnogi proizvođači prešli na aluminium free proizvode.

Zatim postoji i mit da sojini proizvodi povećavaju rizik zbog sadržaja fitoestrogena. Međutim, u zemljama gdje se jede mnogo soje, ne vidimo neko veliko povećanje. Fitoestrogeni nemaju isti utjecaj kao pravi estrogen. Estrogen i progesteron imaju utjecaja na povećanje rizika, posebno kroz hormonske terapije (recimo kontracepcija ili hormonalne terapije za menopauzu).

Najveći rizici za rak dojke jesu hormonalne terapije, konzumacija alkohola te rizične varijante BRCA1 i BRCA2 gena. BRCA1 i BRCA2 su dva ključna tumor supresorska gena – njihova uloga u ćeliji je da popravljaju oštećenja DNK i spriječe nastanak malignih promjena. Kada dođe do patogenih (štetnih) varijanti ovih gena, njihov zaštitni mehanizam slabi, što značajno povećava rizik razvoja raka dojke, ali i raka jajnika i drugih karcinoma. Žene s patogenom mutacijom BRCA1 imaju 65–80% rizika razvoja raka dojke do 70. godine. BRCA2 mutacije nose 45–70% rizika. Tumori povezani s BRCA1 često su trostruko negativni (TNBC), agresivniji i s lošijom prognozom.

MIT 8: „Muškarci ne mogu dobiti rak dojke”

Čak i muškarci, ali rijetko, mogu dobiti rak tkiva dojke. Zbog toga što nisu pod lupom skrininga, ovi kanceri kod muškaraca se teže i kasnije otkrivaju.

 Zašto su ovi mitovi opasni?

Šire strah, potcjenjuju nauku i udaljavaju žene od preventivnih pregleda. A upravo preventiva i rano otkrivanje su naše najjače oružje protiv raka dojke.

Reference:

1. Tabár L, Vitak B, Chen TH, Yen AM, Cohen A, Tot T, Chiu SY, Chen SL, Fann JC, Rosell J, Fohlin H, Smith RA, Duffy SW. Swedish two-county trial: impact of mammographic screening on breast cancer mortality during 3 decades. Radiology. 2011 Sep;260(3):658-63. doi: 10.1148/radiol.11110469. Epub 2011 Jun 28. PMID: 21712474.
2. https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/9011-male-breast-cancer
3. https://www.mdanderson.org/cancerwise/6-breast-cancer-myths-you-should-not-believe.h00-159703068.html

The post Debankeri: mitovi i predrasude o pregledima dojke te raku dojke appeared first on Nauka govori.