Nejednakost nije samo ekonomska – ona oblikuje i mozak

Studija „Macroeconomic income inequality, brain structure and function, and mental health” objavljena krajem septembra 2025. u časopisu Nature Mental Health (1) otkrila da djeca koja odrastaju u sredinama s većom nejednakošću prihoda imaju promijenjenu strukturu i funkcionalnost mozga. Ovo nije ništa neočekivano. Siromaštvo, nejednakost šansi onemogućavaju sticanje iskustava, širine shvatanja, obogaćivanje uma, a loša prehrana usljed siromaštva također ima svoj utjecaj na psihofizički razvoj. No sada imamo jasne dokaze i argumente za to da društvena nejednakost djeluje na cijelo društvo.

Zaključci studije

Istraživanje, koje je obuhvatilo više od 8.000 djece u dobi od 9 do 10 godina iz 17 američkih saveznih država, pokazalo je da društvene nejednakosti mogu ostaviti doslovni biološki trag na mozak.

Istraživači su mjerili strukturu mozga (debljina moždane kore, površina, volumen) i funkcionalnu povezanost između različitih mreža mozga (resting-state connectivity). Uključili su razne kontrolne faktore, kao što su individualni dohoci, obrazovanje roditelja, mentalno zdravlje roditelja, te karakteristike države (stopa zatvaranja, ekspanzija Medicaid programa i sl.).

Djeca iz područja s izraženijom ekonomskom nejednakošću imala su manji ukupni kortikalni volumen, tanju koru mozga i smanjenu površinu korteksa. Promjene su uočene i u funkcionalnoj povezanosti moždanih regija koje su važne za jezik, pažnju i emocionalnu regulaciju.

Autori ističu da analiza ne odražava individualne prihode već razinu nejednakosti u društvu — odnosno raspodjelu bogatstva u zajednici. Voditeljica istraživanja, dr. Divyangana Rakesh sa King’s College London, naglasila je da su neurološke promjene primijećene i kod djece iz bogatijih porodica ukoliko su živjela u područjima visoke ekonomske nejednakosti.

Naučnici smatraju da hronični stres, osjećaj nepravde i socijalna napetost u takvim sredinama mogu ometati normalan neurološki razvoj. Ekonomska nejednakost, prema njima, ne djeluje samo kroz materijalnu uskraćenost, već i kroz psihološki pritisak koji oblikuje djetetov doživljaj svijeta.

Gini indeks

Inače ekonomska nejednakost ima i svoju mjeru – Gini indeks. Vrijednost Gini indeksa se prikazuje od 0 do 1 ili od 0 do 100%. Niži Gini (npr. 0.25) = jednaka raspodjela, društvo pravednije, manji jaz između bogatih i siromašnih. Viši Gini (npr. 0.50 ili 0.60) znači velika nejednakost, mali broj ljudi drži većinu bogatstva, dok mnogo drugih ostaje s malo.

Gini 0 bi značio potpunu jednakost u raspodjeli bogatstva, prihoda. Primjerice, BiH ima Gini 33, Norveška 26,9, SAD 41,8. No Gini ima i svoje mane – nizak gini ne znači ujedno i bogatstvo građana, odnosno to da imaju mogućnosti – zato treba uzimati u obzir i BDP te HDI (Human develpment index).

Veći Gini indeks korespondira sa slabijim zdravljem i obrazovanošću stanovništva, većim društvenim napetostima, višim nivoom kriminala i manjom društvenom mobilnošću, odnosno mogućnošću da se iz jedne društvene skupine, klase, pređe u drugu. Kratko rečeno – ovo je pitanje toga da li dijete rođeno u siromašnoj porodici može postati, primjerice, ljekar?

Visok nivo društvene mobilnosti znači da društvo pruža jednake šanse svima, bez obzira na porodično porijeklo. Nizak nivo mobilnosti znači da su društvene klase “zaključane” — ako se rodiš siromašan, velika je vjerovatnoća da takav i ostaneš. Osnovna težnja čovječanstva bi trebala biti ka ostvarivanju društva jednakih šansi i mogućnosti društvene mobilnosti.

Studija sugeriše da bi negativne posljedice nejednakosti bilo moguće ublažiti ulaganjima u obrazovanje, sigurnije stambene uslove i stabilnu ishranu. Također, politike koje smanjuju nejednakost (npr. progresivna oporezivanja, širi socijalni programi, jačanje društvene kohezije) potencijalno važne i sa stanovišta zdravlja mozga i mentalnog zdravlja, ne samo ekonomije i pravde.

Reference:

1. Rakesh, D., Tsomokos, D.I., Vargas, T. et al. Macroeconomic income inequality, brain structure and function, and mental health. Nat. Mental Health (2025). https://doi.org/10.1038/s44220-025-00508-1

The post Nejednakost nije samo ekonomska – ona oblikuje i mozak appeared first on Nauka govori.