Colossal Biosciences Inc: ublehaši ili vizionari?

Nakon objavljene vijesti o „povratku” strahovuka, koja je došla svega nekoliko dana nakon što je ista kompanija, Colossal Biosciences Inc. (glavni tim je na naslovnoj slici) objavila da su kreirali vunenog miša, vijesti koja je došla nekoliko godina nakon njihove objave da će probati rekreirati vunenog mamuta, vidjeli smo žestoke i opravdane reakcije da se u ovom slučaju ne radi o pravoj de-ekstinkciji, odnosno povratku izumrle vrste. Radi se o kreiranju hibrida jedne, recentne vrste i druge, izumrle, jer se u genom recentne vrste (vuka, slona) ubacuju geni izumrle. Reći da je dire wolf – strahovuk spašen od izumiranja i vraćen među žive je preuveličavanje.

No, javila su se i mišljenja da je Colossal Biosciences prevarantska kompanija. U neku ruku jesu, ovo su nazvali de-ekstinkcijom i pokupili kajmak medijske pažnje. Ali nije da je njihovo dostignuće, jedan korak više rearanžiranju gena u cilju kreiranja post-truth mamuta, sasvim bezvrijedno.

Kao prvo, oni su donekle napipali kako je izgledao drevni dire wolf, strahovuk. Ekstrahirali su i sekvencionirali drevnu DNK iz dva fosila strahovuka — zub iz Sheridan Pit, Ohio, koji je star oko 13.000 godina, i unutarnja ušna kost iz American Fallsa, Idaho, stara oko 72.000 godina. Sastavili su drevne genome iz oba fosila i usporedili ih s genomima živih kanida, uključujući vukove, šakale, lisice i lutke.
Identificirali su varijante gena specifične za strahovukove. Prema tim istraživanjima, strahovukovi su bili 25% veći od današnjih vukova i imali gušće i svjetlije krzno. Oko nekih 99.5% gena strahovukovi i sivi vukovi dijele, ali ona razlika od 0.5% je kao i razlika između nas i čimpanzi – dovoljno velika da budemo različite vrste.

Ubacivanjem i tvikanjem gena da se postignu ove osobine, dobijeni su štenci hibridi vuka i strahovuka. Isto kao što je kompanija obznanila plan da tvika genom indijskog slona tako da ovaj dobije vuneno krzno, veće kljove i bude veći – te liči na mamuta. U suštini, ovo je prerušavanje postojećih, recentnih vrsta u te izumrle. Ispoljite par gena, i to je to. Maskenbal.

Međutim, to i jeste cool stvar s ovim istraživanjem – ubacili su neke gene izumrle vrste u recentnu. Nije baš kloniranje, kao u Parku iz doba jure, više kao igranje s genima u Parku iz ledenog doba.

Šta je problem s kompanijom Colossal Biosciences?

To je problem ili nije problem, zavisno od toga kakvu perspektivu imate. Naime, Colossal Biosciences je osnovana 2021. u Dallasu i sada je navrjednija kompanija sa sjedištem u Dallasu,  čak je možda začetak neke biotehnološke doline, kao što u Kaliforniji imamo Silikonsku dolinu. Kompaniju su osnovali čuveni genetičar s MIT-a, George Church i američki  milijarder, preduzetnik i investitor Benn Lamm. Recimo da je Benn Lamm nešto kao biotehnološki Elon Musk – kocka se sa visokorizičnim kapitalom, osniva kompanije ili investira u startupe. Ili preuzima startupe u koje je investirao.

U SAD, nauka se razvija malo drugačije nego u Evropi. Dok se u Evropi, mislim prije svega na EU, nauka dobrim dijelom finansira iz EU projekata, javnog novca, kako same EU, tako i pojedinačnih država, dotle se u SAD-u jedan dio naučnih istraživanja finasira iz državnog budžeta – recimo svemirska istraživanja – NASA, javno-zdravstvena i vojna. Dobro, zahvaljujući ingenioznoj administraciji predsjednika Trumpa, finansiranje medicinskih istraživanja, pogotovo u oblasti javnog zdravlja, istraživanja zaraznih bolesti i vakcina otpadaju ili će otpasti.

Drugi dio istraživanja u SAD-u se radi privatnim novcem, naročito kroz visokorizične fondove – one koji donose mnogo novca ako kompanija uspije u onome što su obećali. Dosta takvih kompanija, naročito u oblasti umjetne inteligencija i biotehnologije su start-upovi, koji su u stvari spin-offovi nekog istraživanja na univerzitetu i idu na to da dobiju patent za neku tehnologiju (pogledati komičnu seriju Unstable koja se igra sa ovim miljeom).

Recimo tako je Jennifer Doudna uradila sa svojim istraživanjem CRISPR tehnologije i to je sasvim legitimno. Vi ste kao nešto napipali u nauci, osjetili upotrebnu vrijednost toga, i sada nađete investitore koji će riskirati ulaganjem u vas, prosto kao kocka. Ako isporučite produkt, i vama i investitoru se vraća. Ako ne – pa ili bankrotirate, imate ovrhe, vratite se možda svom starom poslu ili ugasite jednu kompaniju, napravite novu.

Za projekt “vraćanja” mamuta, Colossal su prikupili 60 miliona dolara. Ukupna vrijednost kompanije je sada oko 10 milijardi dolara.

To je stvar sa američkim majndsetom. Oni se ne stide neuspjeha. Neki iz neuspjeha nešto nauče, neki ne. Nije ih stid ispasti glup, propasti. Ne vezuju se za svoje projekte previše, ti projekti ne postaju njihova djeca. Mogu se deatačirati od njih. Tako to ide. Mi u Evropi se sentimentalno vežemo za svoje projekte.

I tako je George Church ubijedio Lamma da investira u kompaniju koja će „vraćati” izumrle vrste ili pomoći očuvanju vrsta koje su na rubu izumiranja, što je mnogo plemenitiji cilj. No, ne zaboravimo – George Church je prihvatio i donaciju Jeffreya Epsteina i poslije pričao kako pojma nije imao ko je taj čovjek.

Napuhivanje vrijednosti kompanije kao modus rada

Kada imate ili ste uložili u ovakvu kompaniju, osnovna stvar je napuhati njenu vrijednost, a to se radi tako što napušete medijski njen proizvod ili češće – draft proizvoda i poluproizvod. Spin koji se kreira dovodi do rasta vrijednosti dionica.

I to je upravo cilj cijele priče oko vunenih miševa i strahovukova, mamuta i dodoa. Na to je još nakalemljena i priča kako će ove ovakve „de-ekstinktirane” životinje nekako pomoći u kontroli klimatskih promjena, jer će nekako revitalizirati permafrost koji se topi i tundre i tajge. Treba naseliti arktički pojas ovim vrstama i sve će biti uredu. Ekosistemi novog tipa će se uspostaviti. Naravno, niko tu ne priča baš tačno kako će ovi hibridi  pomoći u tome niti koliko je realno pustiti genetički modiciricane životinje u divljinu i koja će se to država složiti s tim da se to učini, makar u nekoj zoni polarnih parkova, nalik na Park iz doba jure, gdje će se kretanje životinja kontrolisati.

I opet – kapitalizam kao alfa i omega

Suština ovih medijskih proboja nije ništa drugo nego onaj najgori, divlji deregulisani kapitalizam – venture kapitalizam i mogućnost zarade. Ovdje se ne radi o obnovi bilo kakvih ekosistema i spasavanju planete. Radi se o dizanju vrijednosti dionica i mešetarenju. I to vrlo opasnom, ako mene pitate, u ovom vremenu kada su težnje ka deregulaciji postale postale modus operandi.

Dobra strana ovih istraživanja je to što u razvoju svojih obećanja, ove kompanije mogu razviti i tehnologije koje su korisne društvu – baš kao što je NASA razvila svoje spinn-offs i produkte koji su korisni – recimo foliju koja služi za zagrijavanje unesrećenih ili razvoj aparatića za zube. Ili kao što je CERN u potrazi za rijetkim česticama razvio www, ili tehnologije nastale usljed Apollo programa.

The post Colossal Biosciences Inc: ublehaši ili vizionari? appeared first on Nauka govori.