Bonobo čimpanze znaju kada vi nešto ne znate – i to znači da imaju teoriju uma

Tri bonobo čimpanze, poznate po svojoj društvenoj složenosti i izraženoj kooperativnosti, postale su neočekivani protagonisti u istraživanju koje bi moglo redefinisati naše razumijevanje životinjske kognicije. Naučnici su otkrili da ove životinje mogu pokazati sposobnost razmišljanja o mislima drugih – osobinu koja se dugo smatrala isključivo ljudskom.

Kako bi istražili ovu pojavu, kognitivni naučnici Christopher Krupenye i Luke Townrow sa Univerziteta Johns Hopkins radili su s tri mužjaka bonobo čimpanzi, Nyotom, Kanzijem i Tecom, u istraživačkom institutu Ape Initiative u Iowi. Njihova studija, objavljena u ponedjeljak u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, uključivala je eksperiment u kojem bi bonobo posmatrao osobu kako stavlja poslasticu ispod jedne od tri čaše u blizini Townrowa. Ponekad Townrow nije mogao vidjeti ispod koje je čaše skrivena poslastica, ali bi bonobo mogao dobiti nagradu samo ako bi mu je Townrow dao.

„Postavili smo kooperativni kontekst ovog zadatka, jer ako bih znao gdje je skrivena hrana, otkrio bih to bonobou, koji bi tada mogao dobiti nagradu,“ objasnio je Townrow za NPR.

„Predvidjeli smo da ako majmuni zaista prate neznanje drugih, kada njihovi partneri nemaju informaciju, pokazivaće češće i brže, i upravo se to dogodilo,“ rekao je Krupenye u izjavi.

Šta je to teorija uma

Ova sposobnost poznata je kao teorija uma, koncept koji označava sposobnost shvatanja da drugi imaju misli, uvjerenja i namjere koje se mogu razlikovati od naših. Kod ljudi se razvija u ranom djetinjstvu i smatra se ključnom za društvenu interakciju, empatiju i čak složene strukture poput pravnih sistema i moralnih kodeksa. Iako su prethodna istraživanja sugerisala da određene životinje mogu imati osnovne oblike teorije uma, do sada nije bilo jasnih dokaza da naši najbliži evolucioni rođaci mogu razumjeti perspektive drugih na tako sofisticiran način.

Ovo otkriće proizašlo je iz pažljivo smišljenog eksperimenta u kojem su bonobo čimpanze posmatrale interakciju između dva čovjeka – jednog koji je mogao vidjeti skrivene informacije i drugog koji nije. Čimpanze su pokazale razumijevanje o tome šta drugi pojedinac zna ili ne zna, prilagođavajući svoje ponašanje u skladu s tim. To implicira da njihova kognitivna sposobnost ide dalje od pukog uslovnog učenja ili prepoznavanja jednostavnih obrazaca ponašanja.

Širi značaj ovog istraživanja leži u tome što dovodi u pitanje oštru granicu između ljudske i životinjske inteligencije. Ako bonobo čimpanze posjeduju ovu sposobnost, to sugeriše da su njeni temelji prisutni u evolucijskom stablu koje dijelimo s njima, starom najmanje šest miliona godina. To također otvara nova pitanja o drugim vrstama – da li i drugi primati imaju slične vještine? Šta je s delfinima, gavranima ili slonovima, čija je inteligencija već poznata?

Ograničenja studije

Ipak ne treba biti ishitren sa zaključcima. Eksperiment je imao određena ograničenja. Naime, u istraživanju su sudjelovala samo tri bonoba, što je jako mali uzorak. No iz etilkih razlogan iej moguće tako lako imati više zatočenih životinja.  Problem u studiji bio je i to što je jedan od bonoba pokazivao na čaše u svim situacijama, bez obzira na eksperimentalne uslove. Zatim problem je i to što su ovi bonoboi odrastali u blizini ljudi, što znači na ne odražavaju nužno ponašanja bonoboa u divljini.

Osim što nam pomaže da bolje razumijemo životinje, ovo istraživanje također baca svjetlo na evoluciju ljudske kognicije. Teorija uma je ključna za jezik, saradnju i društvene strukture koje definišu čovječanstvo. Ako se pokaže da nije jedinstveno ljudska, možda ćemo morati preispitati šta nas zaista čini posebnima.

The post Bonobo čimpanze znaju kada vi nešto ne znate – i to znači da imaju teoriju uma appeared first on Nauka govori.