Amanda Nguyen: vrisak aktivizma za žene u nauci

Nakon što je prošao val zgađenosti nad misijom Blue Origin u kojoj su posadu činile uglavnom bogate žene te kako je ovo pop neoliberalni feminizam, te kako je Katy Perry malo više bila opržena komentarima nego Lauren Sanchez, sada je vrijeme da se okrenemo istinskoj heroini ovog događaja, onoj koja je u cijeloj priči ostala […] The post Amanda Nguyen: vrisak aktivizma za žene u nauci appeared first on Nauka govori.

traži.ba

Apr 18, 2025 - 07:54

0 8

Amanda Nguyen: vrisak aktivizma za žene u nauci

Nakon što je prošao val zgađenosti nad misijom Blue Origin u kojoj su posadu činile uglavnom bogate žene te kako je ovo pop neoliberalni feminizam, te kako je Katy Perry malo više bila opržena komentarima nego Lauren Sanchez, sada je vrijeme da se okrenemo istinskoj heroini ovog događaja, onoj koja je u cijeloj priči ostala najmanje vidljiva: Amandi Nguyen, bioastronautičarki i aktivistici. Ona i inženjerka Aisha Bowe su zapravo jedine naučnice na Blue Origin izletu. Nguyen je prva žena vijetnamskog porijekla u svemiru.

Amanda Nguyen je pametna mlada naučnica i zapravo jedina iz STEM oblasti i koja nije krejzi rič (vidi pod Crazy rich Asians) na ovoj jedanaestominutnoj misiji. I oduvijek je željela biti astronautkinja – ili raditi za CIA. I studirala je vrijedno na Harvardu. Sve dok se nije dogodila tragedija.

Sa svojih svega 22 godine, Amanda Nguyen je bila silovana na kampusu univerziteta, na jednom od onih bratinskih partija. Realno, bila je dijete. I apsolutno da utvrdimo, nije bitno da li je pila i šta je obukla.

Finansijsko i administrativno maltretiranje žrtvi silovanja

Prema Guardianu, dok je u bolovima i groznici, sa modricama, dezorijentirana, ležala u studenskom domu zdravlja, medicinska sestra ju je upitala da li će podnijeti tužbu. Da li Nguyen želi da se prikupe dokazi, da se uradi ginekološki pregled za žrtve silovanja (rape kit), da li se osjeća sposobnom da prođe kroz dodatne invazivne postupke? I ako želi, da li bi to bilo urađeno pod njenim imenom (kako bi to moglo uticati na njenu budućnost u NASA-i ili CIA-i?) ili bi više voljela tzv. “Jane Doe rape kit”, anonimni kit?

Anonimni set za žrtve silovanja bi se čuvao u slučaju da jednog dana odluči podnijeti prijavu policiji – rok za krivično gonjenje za silovanje u saveznoj državi Massachusetts iznosi 15 godina. Nguyen je odabrala ovu opciju, nakon čega su joj urađene brojne analize – krvna slika, mikrobiološki testovi, hemijske analize, test na trudnoću – i dato joj je mnogo tableta (oko 30, uključujući antibiotike te lijekove za prevenciju hepatitisa B i HIV-a).

Na kraju je otpuštena iz bolnice sa računom od 4.863,79 dolara – i 65 papira: recepti i nuspojave lijekova, obrasci za potpisivanje, letci, ljekarsko pismo za produženje rokova na fakultetu i poslu.

Niko nije rekao…

Nguyen se odlučila da ne podnese tužbu odmah nakon napada, jer je procijenila da nema ni vremena ni resursa da se uključi u sudski proces koji bi mogao trajati godinama. Policijski službenici su je obavijestili da zakon savezne države Massachusetts predviđa rok od 15 godina za krivično gonjenje silovanja. Na osnovu toga, Nguyen je odlučila da će podići tužbu kasnije – kada bude spremna.

Volonterka iz centra za krizne situacije vezane za seksualno nasilje obavijestila je Nguyen da bi sudski proces u prosjeku mogao trajati dvije do tri godine, a da je stopa osuđujućih presuda svega 1%. Drugim riječima, imala bi 99% šanse da pravda ne bude zadovoljena. Postavilo se pitanje: da li je spremna da na neodređeno vrijeme zaustavi svoj život – prijave za poslove, studije, sve svoje planove i ambicije – zbog nečega što gotovo sigurno neće rezultirati presudom?

Ova statistika ju je dodatno obeshrabrila i razotkrila surovu realnost sistema: iako preživjele formalno imaju prava, praksa pokazuje da do pravde rijetko dolazi. To je bio još jedan pokazatelj da sistem više opterećuje nego podržava one koji prežive seksualno nasilje.

Kasnije, u svojoj sobi, među papirima koje je dobila, naišla je na poraznu i besmislenu informaciju: svi kompleti za žrtve silovanja će biti uništeni nakon šest mjeseci, ukoliko se na vrijeme ne podnese zahtjev za produženje čuvanja. Dodatni problem bio je to što joj niko nije dao zvanične upute kako da taj zahtjev podnese.

Nguyen je ovaj sistem ocijenila kao duboko manjkav. Smatrala je da zahtjev za produženje ne bi trebao biti dodatna obaveza preživjelih, jer predstavlja ponovno suočavanje s traumom – umjesto da im se pruži podrška i prostor za oporavak, sistem ih primorava da se iznova vraćaju na najteži trenutak svog života. Od nesnosno bolno visokog računa za zdravstvenu zaštitu i lijekove, do toga da se žrtvu dodatno administrativno opterećuje – sve to je jedna užasna nepravda, nešto gdje shvatata da nikoga zapravo nije briga.

Ovu ličnu borbu, bol i frustraciju Nguyen je pretvorila u aktivizam. Feminističku borbu za zaštitu studentica na kampusima od ovakvih napada, silovanja, za bolji zdravstveni pristup te protiv nasilja nad pripadnicima azijske populacije. Sama Amanda je vijetnamskog porijekla.

Zlostavljanje i seksualni napadi na žene u akademskoj zajednici i nisu rijetkost

Za ovo trebamo vezati i jedan užasan slučaj iz Belgije, Leuvena, kada je student medicine (inače mu je cilj postati ginekolog) silovao studenticu i to u opijenom stanju tako što ju je odveo u svoj stan da “joj pomogne”. Vijeće univerziteta mu je progledalo kroz prste i nije kažnjen jer kao, jako je talentovan. Silovanje se dogodilo za Noć vještica 2023. Talenat kao amnestija za zločin silovanja.

Atmosfera u naučnoj i akademskoj zajednici, više puta smo pisali, puna je seksizma i prostora za zlostavljanje, uznemiravanje, eksploataciju, seksploataciju žena, naročito djevojaka na početku karijera. Ovo nisu mjesta čiste i nepatvorene želje za znanjem. To su mjesta nepisanih hijerarhijskih odnosa. Ovdje treba spomenuti i slučaj osobe koja postaje srbijanski ministar prosvjete, a zove se Dejan Vuk Stanković i univerzitetski je profesor, silovatelj i neko ko vrijeđa žene na predavanjima na najogavniji način. Doduše, nije STEM nego humanističke nauke, filozofija.

Nguyen je sama napisala nacrt zakona pod nazivom Zakon o pravima preživjelih seksualnog nasilja (Sexual Assault Survivors’ Rights Act), koji je kasnije jednoglasno usvojen u Kongresu Sjedinjenih Američkih Država. Ovaj zakon osigurava osnovna prava osobama koje su preživjele seksualno nasilje, uključujući pravo na besplatan forenzički pregled, pravo da njihov uzorak (rape kit) bude sačuvan dovoljno dugo i pravo da budu obaviješteni prije nego što se bilo kakvi dokazi unište.

Osim toga, Nguyen se smatra ključnom osobom u pokretanju šireg društvenog pokreta protiv nasilja nad osobama azijskog porijekla u Americi. Njena borba za pravdu nije se zaustavila na individualnom iskustvu, već se proširila na sistemske promjene i zaštitu čitavih zajednica.

Neizgovoreno

Ono što ostaje nedorečeno u cijeloj priči, neizgovoreno, jeste da je Amanda Nguyen žrtva neoliberalnog kapitalizma i nedostatka socijalne i zdravstvene zaštite, sistema u kojem samo bogati imaju pravo na zaštitu i zdravlja, a žrtve silovanja bivaju još jednom silovane administrativno papirologijom i birokratskim lavirintom, očerupane finansijski da bi im se pokrila zdravstvena zaštita, umjesto da to plati sistem, pokrije državno osiguranje. Žrtva deregulacije.

Ni ta naslovnica koju je imala u magazinu Time 2022. za Ženu godine, ni ta nominacija za Nobelovu nagradu ne mogu izbrisati tugu i slanoću suza toga što je u jednom trenutku života bila nezaštićena i da joj je sistem više odmagao. A da ovo ne bude kritika SAD-a, samo ću dodati da je kod nas u regionu situacija puno gora.

The post Amanda Nguyen: vrisak aktivizma za žene u nauci appeared first on Nauka govori.

Čitaj dalje