Vitamin K pri rođenju: zašto je ključan za zdravlje novorođenčadi?

Kada se dijete rodi, jedno od prvih medicinskih postupaka koji će doživjeti je injekcija vitamina K. Ovaj postupak je standardna praksa u većini zemalja, uključujući Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Sloveniju i Crnu Goru, a njegov cilj je spriječiti potencijalno smrtonosno krvarenje kod novorođenčadi. No, u javnosti se povremeno pojavljuju dezinformacije o štetnosti ove injekcije, što može izazvati strah i sumnju kod roditelja. Pogledajmo činjenice i razjasnimo zašto je vitamin K pri rođenju od presudne važnosti.

Zašto djeca trebaju vitamin K pri rođenju?

Vitamin K je ključan za zgrušavanje krvi, a njegovo odsustvo može dovesti do hemoragijske bolesti novorođenčadi (HDN), stanja koje može uzrokovati unutarnja i vanjska krvarenja, uključujući i ona u mozgu, što može imati trajne posljedice ili biti fatalno. Bez dovoljno vitamin K, bebe ne mogu stvarati supstance potrebne za zgrušnjavanje krvi, kao što su faktor zgrušavanja krvi II, VII, IX i X. Baš zbog toga što ova tvar pomaže u koagulaciji krvi, odnosno zgrušnjavanju, ovaj vitamin je i dobio naziv K.

To je derivat 2-methil-1,4-naftokinona i nalazi se u oblicima K1 (filokonon) i K2 (menakinon).  Još jedan naziv za K1 je i fitomenadion. Prirodno ga ima u zelenom povrću.

Kako je objasnio za Nauka govori pedijatar Igor Berecki, novorođenčad ima nisku razinu vitamina K iz nekoliko razloga:

• Slab prenos kroz placentu: tokom trudnoće vitamin K ne prolazi lako iz majčinog organizma u fetus, što znači da se dijete rađa s vrlo malim zalihama ovog vitamina. Praktično ga nemaju.
• Nerazvijena crijevna flora: Vitamin K se u tijelu sintetizira pomoću crijevnih bakterija, a probavni sustav novorođenčeta još nije naseljen tim mikroorganizmima.
• Majčino mlijeko sadrži male količine vitamina K: Dojene bebe su stoga posebno izložene riziku.

Zbog ovih faktora, bez dodatnog unosa vitamina K, novorođenčad je pod povećanim rizikom od HDN-a, koji se može javiti u tri oblika:

1. Rani oblik – javlja se u prvih 24 sata i povezan je s lijekovima koje je majka uzimala tijekom trudnoće.
2. Klasični oblik – pojavljuje se između 2. i 7. dana života i može uzrokovati krvarenje iz pupka, nosa ili probavnog sustava.
3. Kasni oblik – može se javiti između 2. i 12. sedmice života, a najopasniji je jer često dovodi do intrakranijalnog krvarenja (krvarenja u mozgu), što može imati teške posljedice.

“Primjena vitamina K pri rođenju smanjuje rizik od HDN-a gotovo na nulu, dok je bez ove preventivne mjere rizik 0,25–1,7% kod zdravih dojenih novorođenčadi.”, ističe Berecki.

Jesu li injekcije vitamina K sigurne?

Vitamin K se novorođenčadi daje u obliku intramuskularne injekcije (1 mg fitomenadiona, sintetičkog oblika vitamina K1 koji je identičan prirodnom obliku). U nekim slučajevima roditelji mogu insistirati na oralnoj primjeni, no taj način zahtijeva ponovljene doze i nije jednako efikasan kao injekcija. U svijetu se injekcije vitamina K daju od 1961.

Sigurnost vitamina K potvrđena je brojnim naučnim istraživanjima. Devedesetih godina pojavile su se tvrdnje o mogućoj povezanosti vitamina K s povećanim rizikom od raka, no kasnije su opsežne studije jasno pokazale da takva veza ne postoji. Danas je ovaj mit naučno opovrgnut.

Još jedna dezinformacija o vitaminu K koji se daje novorođenčadi je i to da sadrži aluminijum i količinama većim od dozvoljenih. Ovo je slična dezinformacija koja se ponavlja i za neke vakcina, a potječe od nevladine organizacije Children’s Health defence koju vodi Robert F. Kennedy Jr (RFK), a koja inače širi dezinformacije o zdravlju i paniku. Ova organizacija je raširila dezinformaciju kako injekcije vitamina k za novorođenčad imaju 20 000 puta više aluminijuma nego dozvoljeno.  Šta treba znati o ovome?

1. Konakion, vitamin K proizvođača Roche ili drugih, koji kod nas uglavnom koristi, uopšte od pomoćnih tvari ne sadrži aluminijum niti njegove spojeve – lista pomoćnih sastojaka obuhvata ovdu za injekcije, lecitin te pufere (glikolnu kiselinu, hlovodoničnu kiselinu i natrijum-hidroksid – svi ovi sastojci su u količinama u ampuli bezopasni.

2. Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) preporučuje da ukupna dozvoljena izloženost aluminiju putem intravenske primjene ne prelazi pet mikrograma po kilogramu tjelesne mase dnevno. Jedan mikrogram je hiljaditi dio miligrama, odnosno milioniti dio grama. To znači da je dozvoljena dnevna izloženost aluminiju za novorođenče prosječne težine pri rođenju (tri kilograma) 15 mikrograma. Uputstva u pakovanju ampula vitamina K navode da ampule sadrže najviše 100 mikrograma aluminija po litru. Navedena uputstva, kao i izvor informacija o vakcinama Vaxopedia, ukazuju da novorođenčad primaju samo 0,5 mililitara otopine vitamina K. To znači da kroz ovu injekciju dobiju najviše 0,05 mikrograma aluminija. Dakle, jedna injekcija vitamina K sadrži samo 0,33% ukupne dozvoljene dnevne količine aluminija. Ista stranica objašnjava zašto na nekim proizvodima za davanje vitamina K aluminijum (ili njegovi spojevi nisu navedeni kao sastojaka. Naime, aluminijum se ne dodaje u rastvor. Prema Vaxopedia, ovaj vitamin K, kao i mnoge druge tekućine za intravenoznu upotrebu, sadrže,5% dextrous hydrous (šećerna vodica), a ona često sadrži nešto aluminija, oko 17,3 mcg/L. Ove male količine aluminija prisutne su jer praktički svi materijali koji se koriste za proizvodnju spremnika za lijekove sadrže aluminijum. Od aluminijevog oksida u staklenim komponentama do aluminija koji se koristi kao katalizator za izradu plastike, teško je izbjeći aluminij. Ali su poduzete mjere da se ta prisutnost ograniči.

3. Injekcije vitamina K ne sadrže živu niti njene spojeve.

Hemijski sastav injekcije vitamina K uključuje:

• Aktivnu tvar: Vitamin K1 (fitomenadion)
• Pomoćne tvari: Variraju ovisno o proizvođaču, ali mogu uključivati emulgatore, konzervanse poput benzil alkohola i uljnu bazu za bolje apsorbiranje, jer je vitamin K topiv u mastima i uljima. Gore smo opisali sastav Konakiona, što je jedan od dostupnih proizvoda za ovu upotrebu.

Nuspojave su izuzetno rijetke i obično se svode na blage lokalne reakcije na mjestu uboda, poput crvenila ili osjetljivosti.

Zaključak

“Primjena vitamina K pri rođenju je jednostavna, efikasna  i sigurna metoda prevencije ozbiljnih komplikacija kod novorođenčadi”, poručio je dr Igor Berecki.

Zahvaljujući ovom postupku, slučajevi hemoragijske bolesti novorođenčadi gotovo su iskorijenjeni u zemljama koje ga redovito provode. Roditelji koji imaju bilo kakve sumnje trebali bi se konzultirati s pedijatrom ili neonatologom, ali važno je imati na umu da je vitamin K pri rođenju ključan korak u zaštiti zdravlja novorođenčeta.

Reference:

1. Smjernice Za Prevenciju Hemoragijske Bolesti Novorođenčeta -Krvarenja Nastalog Zbog Nedostatka Vitamina K
2. Roman E, Fear NT, Ansell P, Bull D, Draper G, McKinney P, Michaelis J, Passmore SJ, von Kries R. Vitamin K and childhood cancer: analysis of individual patient data from six case-control studies. Br J Cancer. 2002 Jan 7;86(1):63-9. doi: 10.1038/sj.bjc.6600007. PMID: 11857013; PMCID: PMC2746550.
3. Evidence based Birth
4. CDC 
5. Univerzitet Stanford
6. Vaxopedia
7. Science Feedback

Sadržaj je dio projekta Sci-Shield. Kreiranje ovog sadržaja podržala je Evropska komisija. Stavovi i vrijednosti izneseni u njemu isključiva su odgovornost autora/ica i ne predstavljaju nužno stavove i vrijednosti Evropske komisije.

The European Commission’s support for the production of this content does not constitute an endorsement of the contents, which reflect the views only of the authors, and the Commission cannot be held responsible for any use which may be made of the information contained therein.

The post Vitamin K pri rođenju: zašto je ključan za zdravlje novorođenčadi? appeared first on Nauka govori.