Uslijed ljetnjih vrućina i sve prisutnijih klima uređaja, u Srbiji raste ljetnja potrošnja struje

Prošlogodišnje ljeto ostalo je upamćeno kao najtoplije u istoriji mjerenja u Srbiji, sa nekim od najdužih i najintenzivnijih zabilježenih toplotnih talasa.

Ali prošlo ljeto nije bilo rekordno u Srbiji samo u izmjerenim temperaturama, već i u ljetnjoj potrošnji električne energije. Toplotni talasi ne testiraju samo uticaj visoke temperature na naš organizam, već u izrazitoj mjeri testiraju naš elektroenergetski sistem.

Krivci porasta potrošnje električne energije tokom ljetnjih vrućina su prije svega klima uređaji i drugi rashladni sistemi, čija potrošnja tokom ljeta raste kako u domaćinstvima, tako i u industriji, a posebno u danima kada temperatura dostiže čak 40 °C.

Hlađenje u ljetnjim mjesecima u Srbiji više nije luksuz, kao što je to bilo nekada davno kada ljeta nisu bila ovako vrela, već je postalo nezaobilazna potreba. Hlađenje sprečava razne negativne posljedice vrućina i omogućava lični komfor, da čovek u rashlađenim prostorijama nesmatano funkcioniše i obavlja svoje poslove, kako piše Klima101.

Kako klima uređaji i ostali rashladni sistemi postaju doslovno neophodni za „preživljavanje” u vrelim ljetnjim mjesecima, tako možemo zapaziti i rastući trend domaćinstava koja posijeduju klima uređaje.

Sada imamo dva perioda „pikova” potrošnje električne energije: zimu i ljeto

Posljednjih godina, tokom jula i avgusta u Srbiji često se bilježe temperature preko 35 °C, naročito u većim gradovima. Tokom takvih dana, veliki broj domaćinstava i kompanija, kao i industrija, koriste klima uređaje, što značajno povećava vršnu potrošnju struje. Sasvim je očekivano videti drastične promjene u ukupnoj potrošnji električne energije.

Prema podacima Elektroprivrede Srbije, tokom tog ekstremnog mjeseca jula 2024. godine, prosječna dnevna potrošnja je iznosila oko 125 gigavat-časova (GWh), a vršna potrošnja u periodu od 18h do 21h preko 7 GW. To je oko 30 odsto do 40 odsto više od proseka tokom proljeća.

Iako je zimi ukupna potrošnja veća zbog grijanja, vršni ljetnji „pikovi” mogu da dostižu ili premašuju zimske. Pregledom vršne potrošnje po satu tokom 2024. godine, jasno se vidi da se ljeti dešavaju pikovi potrošnje upravo onda kada traju toplotni talasi.

Iako su oni još uvijek manji od zimskih maksimuma, izvesno je da će razlika između njih u budućnosti biti sve manja.

Ova promjena je posebno važna zato što je u Srbiji, a i širom Evrope i svijeta, ljeto nekada bilo tradicionalno doba niske potrošnje električne energije. Klimatske promjene praćene toplotnim talasima kojima svedočimo su tu tradiciju narušile i značajno je izmjenile.

Ranije je zimu pratila visoka potrošnja električne energije, što je bilo i sasvim opravdano iz razloga grijanja na struju, veće upotrebe osvjetljenja, kao i industrijskih potrošača sa proizvodnjom u punom pogonu. Proljeće i jesen su važili za godišnja doba sa umjerenom potrošnjom električne energije. Ljeta su važila za godišnje doba sa niskom potrošnjom električne energije, pa čak je i industrija manje radila u toku ljetnjeg perioda zbog sezona godišnjih odmora.

Ova tradicionalna slika se u Srbiji uveliko mijenja, a u nekim mediteranskim zemljama je preokrenuta. U zemljama kao što su Grčka, Španija i Italija najveća potrošnja električne energije je već godinama ljeti, a ne zimi. Izgleda da je i naš region sve bliži tome.

Da li je solarna energija rješenje za povećanu ljetnju potrošnju?

Pošto je ljeto nekada važilo za godišnje doba sa niskom potrošnjom električne energije, nekada je Elektroprivreda Srbije koristila ljeto za remont svojih postrojenja, jer nije bilo velikog opterećenja i potrošnje električne energije.

Danas se remonti moraju pažljivije tempirati – više nemamo jedan vršni period (zimu), sada ih imamo dva. Planiranje i upravljanje potrošnjom, balansiranje elektreenergetskog sistema i obezbijeđivanje rezerve je ključno, više nego ikada.

Istovremeno, stiče se utisak da mi „bacamo” ogroman solarni potencijal koji imamo, jer Srbija ima zanemarljive solarne kapacitete i ne koristi sunčevu energiju – a Sunca u toku ljetnjih toplotnih talasa ima u izobilju.

Ljetnje toplo vrijeme je svakako pravi trenutak za korištenje solarnog potencijala i proizvodnju solarne energije: solarna energija je najviše dostupna upravo onda kada traju sezonski „pikovi” potrošnje.

Međutim, ono o čemu još treba voditi računa je o dnevnim pikovima. U večernjim satima, kada Sunce zađe, a klima uređaji i dalje rade, uz uopšte povećanu potrošnju domaćinstava, elektroenergetski sistem mora imati rezerve. Potrebna su fleksibilna, čista rješenja, kao što su baterije i upravljanje potrošnjom, da se pokrije večernji period kada proizvodnja iz solara opada, a potrošnja je i dalje velika.

Trenutno, Srbija zavisi od termoelektrana, ali i od uvoza električne energije za pokrivanje vršnih opterećenja tokom ljeta. Zapravo, mi već uživamo benefite od solarne energije ljeti, jer je u velikoj mjeri koristimo – samo što su električnu energiju ne proizvode naše solarne elektrane, već one iz čijih zemalja uvozimo električnu energiju.

Izvor: Klima101

Članak Uslijed ljetnjih vrućina i sve prisutnijih klima uređaja, u Srbiji raste ljetnja potrošnja struje se pojavljuje prvo na Energetski Portal.