Transformacija od otpada do novih proizvoda

Papir se često predstavlja kao ekološki prihvatljivija alternativa plastici, naročito kada se govori o ambalaži. Međutim, čak i papirni otpad, ukoliko se njime adekvatno ne upravlja, ostaje izvor zagađenja na svoj način. Štamparije, kao sektor koji svakodnevno radi sa velikim količinama papira, najbolje poznaju izazove vezane za upravljanje ovakvim otpadom.

Miodrag Ristić dugi niz godina bavi se štamparskim poslom i odlično zna koliko papirnog otpada ostane na kraju jednog radnog dana. Papir je često percipiran kao ekološki prihvatljiviji materijal zbog lakše reciklaže, ali naš sagovornik ne dijeli to mišljenje i smatra da ovaj proces nije najefikasniji izbor. Kako objašnjava, najveće zagađenje u industriji papira nastaje u procesu reciklaže, koja je ujedno i vrlo energetski intenzivna, što dovodi do emitovanja gasova staklene bašte. Pored ekološkog, treba navesti i finansijski aspekt problema papirnog otpada. Kompenzacija za otkupljeni otpadni papir kroz godine je sve manja, a ako se takav trend nastavi, uskoro će štamparije plaćati da ga neko zbrine.

„Ponekad se radi o skupocjenim vrstama papira odnosno kartona, koji prođe kroz sve faze proizvodnje, da bi na kraju veliki procenat tog dragocjenog materijala završio u kontejneru za reciklažu. Uobičajeno pitanje koje ljudi postave sebi kad primjete ovu anomaliju jeste – ako se to dešava već vijekovima, u skoro svim štamparijama na svijetu, zašto to neko već nije rješio?”, kaže Ristić.

U FOKUSU:

• Naučnici iz „Vinče” dizajniraju multifunkcionalni filter za prečišćavanje otpadnih voda i proizvodnju vodonika
• Od otpada do modne revije
• Reciklažni automati – pametno rješenje za čistu budućnost

Upravo ovu inerciju navodi kao prvi i najvažniji problem kod svake inovacije. Ipak, porodična štamparija „Deto” osvijestila je drugačije mogućnosti i ohrabrila se da otpadni papir, umjesto u reciklažu, uvede u jedan drugačiji proces.

Zvanično osnovano u martu 1992. godine, preduzeće ima tradiciju koja traje više od jednog vijeka, jer su se mnogi članovi porodice tokom tog vremena bavili štamparstvom, knjigovezačkim poslom, izdavaštvom, novinarstvom i grafičkim dizajnom.

„Može se reći da nam je štamparska boja u krvi, što verovatno nije samo metafora, jer posljednjih dvadesetak godina porodica Ristić bukvalno živi i radi pod istim krovom”, šaljivo dodaje naš sagovornik.

Kroz godine postojanja, štamparija je prošla kroz više faza razvoja, ali, kako kaže Miodrag, uvijek su bili specifični. Vrlo rano počeli su da sarađuju sa marketinškim agencijama i razvijaju sopstvene proizvode, ali i da koriste digitalne alate. Inspiraciju za svoju ideju našli su u frustracijama izazvanim ekološkim i finansijskim izazovima vezanim za otpadni papir. Prepoznajući problem otpada nastalog u proizvodnom procesu, odlučili su da eksperimentišu – kako od uske trake otpadnog kartona napraviti kutiju? Rezultat ih je iznenadio i oduševio, te su odlučili da fotografiju kutije podijele i na Pinterestu. Skromno navode da je, zahvaljujući srećnim okolnostima, slika postigla ogroman uspjeh i podstakla ih da razmisle o daljoj primjeni ove ideje. Danas, ukrasne i reklamne kutije napravljene od tehnološkog viška papira jesu njihov proizvod koji je sve traženiji.

Značaj razvoja ove ideje i kreacije novih kutija najbolje pokazuje podatak da godišnje proizvedu između 10 i 20 tona ovakvog otpada, a kako ističe Miodrag, započeli su utakmicu u kojoj je cilj otrgnuti što više materijala iz tog otpada i ponovo ga pretvoriti u koristan proizvod.

Priredila: Katarina Vuinac

Tekst u cijelosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala CIRKULARNA EKONOMIJA

Članak Transformacija od otpada do novih proizvoda se pojavljuje prvo na Energetski Portal.