Budućnost je zelena – klimatski ciljevi Japana

U svjetlu sve hitnijih globalnih izazova od klimatskih promjena i očuvanja prirodnih resursa do tekuće energetske tranzicije – Japan se izdvaja kao zemlja koja uspješno balansira tehnološki napredak, ekonomsku stabilnost i održivi razvoj.

Imajući to u vidu, razgovarali smo sa Njegovom ekselencijom, ambasadorom Japana u Srbiji, gospodinom Akirom Imamurom, o strateškim pravcima klimatske i energetske politike Japana, konkretnim mjerama koje se preduzimaju u cilju postizanja karbonske neutralnosti, kao i o potencijalu za saradnju između Japana i Srbije u oblastima cirkularne ekonomije, zaštite životne sredine, obnovljivih izvora energije i razvoja tržišta električnih vozila. U ovom intervjuu osvrćemo se i na to kako japanske inicijative doprinose unapređenju lokalnih zajednica širom Srbije i jačanju prijateljstva između dvije zemlje.

Japan je zacrtao ambiciozne klimatske ciljeve, sa namjerom da postigne karbonsku neutralnost do 2050. godine i da do 2030. godine smanji emisije gasova sa efektom staklene bašte za 46 procenata u odnosu na nivo iz 2013. godine. Možete li pojasniti koje se konkretne mjere preduzimaju kako bi se ovi ciljevi ostvarili?

– Dok težimo ka postizanju nulte emisije do 2050. godine, Japan istovremeno želi da obezbijedi stabilno snabdijevanje energijom i ekonomski rast. To zahtijeva značajno ubrzanje strukturnih promjena u energetskom i industrijskom sektoru, kao i hrabre investicije u inovacije. Prelazimo na dekarbonizovane izvore energije kao što su obnovljivi izvori i nuklearna energija, što će povećati energetsku samodovoljnost, uz snažnu promociju energetske efikasnosti. Za finansiranje ove Zelene transformacije (GX) očekuje se ukupna investicija javnog i privatnog sektora u iznosu od preko 150 biliona jena (oko 920 milijardi eura) u narednih deset godina.

Kao prvi korak, vlada emituje obveznice za klimatsku tranziciju (Climate Transition Bonds) u vrijednosti od 20 biliona jena (oko 120 milijardi eura) kako bi se finansirala ulaganja u promociju hidrogenske ekonomije, dekarbonizaciju industrije, razvoj baterija nove generacije i domaćih lanaca snabdijevanja za obnovljive izvore energije. U narednom periodu biće uveden i „model karbonskog oporezivanja usmjeren na rast” kako bi se povećala dodatna vrijednost proizvoda i usluga vezanih za Zelenu transformaciju.

Koje ključne politike i inicijative Japan sprovodi u cilju očuvanja prirodnih resursa – šuma, vodenih tijela i biodiverziteta? Po Vašem mišljenju, kako bi se ove prakse mogle primjeniti u kontekstu Srbije, posebno u cilju zaštite ugroženih eko-sistema?

– Svijet se danas suočava sa tri krize: klimatskim promjenama, gubitkom biodiverziteta i zagađenjem. Moderna civilizacija je neodrživa i transformacija je neizbježna. Cilj kojem treba težiti je „kružna simbiotska zajednica”, kroz istovremene napore da se postignu: pozitivni uticaji na prirodu (zaustavljanje i preokretanje gubitka prirode), nulta emisija gasova i cirkularna ekonomija. Jedna od inicijativa koja može biti primijenjena i u Srbiji jeste smanjenje rizika od prirodnih katastrofa zasnovano na eko-sistemima (eco-DRR). Ova praksa podrazumijeva korišćenje prirodnih eko-sistema kao tampon-zona za zaštitu života ljudi i smanjenje rizika od katastrofa. U Japanu je više od polovine šumskih površina zaštićeno upravo sa ciljem sprečavanja klizišta i poplava. Ovi eko-sistemi istovremeno doprinose ublažavanju klimatskih promjena, očuvanju biodiverziteta i pružanju rekreativnih usluga. Na osnovu ovog iskustva, Japanska agencija za međunarodnum saradnju (JICA) promoviše eco-DRR pristup u drugim zemljama, uključujući i Zapadni Balkan.

U FOKUSU:

• Ekspedicija za novi život plastičnog otpada
• Kukuruzovina kao izvor inspiracije i praktičnosti
• Kad prehrambeni otpad postane resurs

Japan se često navodi kao primjer uspješnog balansiranja između ekonomskog rasta, energetske bezbjednosti i ciljeva dekarbonizacije. Koje elemente japanskog pristupa smatrate primjenljivim u procesu održivog razvoja Srbije?

– Jedna od stvari koje smatram važnim za održivi razvoj Srbije jeste tranzicija ka cirkularnoj ekonomiji. Ona doprinosi rješavanju društvenih problema povezanih sa klimatskim promjenama, gubitkom biodiverziteta i zagađenjem životne sredine, kroz minimalizaciju potrošnje resursa i smanjenje generisanja otpada. Cirkularna ekonomija treba da bude osmišljena tako da ojača industrijsku konkurentnost, ekonomsku bezbjednost i dobrobit ljudi. Jedan od primjera je reciklaža plastike. Japan od 2022. godine sprovodi mjere u okviru zakona o promociji cirkulacije resursa od plastike kako bi podstakao napore ka cirkulaciji plastičnih resursa u svim fazama životnog ciklusa proizvoda – od dizajna do odlaganja otpada – u skladu sa principima 3R (reduce, reuse, recycle – smanji, ponovo upotrebi, recikliraj) + obnavljanje (renewable), uz učešće svih relevantnih aktera. Konkretni rezultati postignuti su u mnogim oblastima, uključujući prehrambenu industriju, koja je uspješno smanjila količinu plastike koja se koristi za pakovanje.

Ambasada Japana u Srbiji sprovodi značajne donatorske inicijative, uključujući podršku javnim komunalnim preduzećima kao što je „Drugi oktobar” u Vršcu i pomoć Banci hrane Vojvodine. Kako ocjenjujete značaj ovih  humanitarnih doprinosa u jačanju bilateralnih odnosa i da li su planirani novi projekti?

– To su projekti malog obima poznati kao POPOS (Projekti za osnovne potrebe stanovništva). Ljudska bezbjednost je koncept koji podstiče održivost, samostalnost pojedinaca i društveni razvoj kroz zaštitu i osnaživanje. Fokusira se na svakog pojedinca i ima za cilj da zaštiti ljude od širokog spektra ozbiljnih prijetnji po njihov život, egzistenciju i dostojanstvo, kako bi mogli da ostvare svoj puni potencijal.

Na osnovu ovog koncepta, POPOS projekti imaju veliki značaj, posebno u ruralnim oblastima Srbije, jer su direktno povezani sa poboljšanjem kvaliteta života ljudi u oblastima zaštite životne sredine, prevencije katastrofa, obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite. Dva projekta koja ste pomenuli odnose se na zaštitu životne sredine i cirkularnu ekonomiju, o čemu smo ranije govorili.

POPOS je takođe doprinio jačanju kapaciteta lokalnih samouprava, škola, bolnica, nevladinih organizacija i drugih ustanova, kroz direktno obezbjeđivanje neophodne opreme i infrastrukture. Kao rezultat toga, POPOS projekti su postali simbol prijateljstva između lokalnog stanovništva u Srbiji i Japana. Ambasada svake godine prima prijave za POPOS projekte iz opština širom Srbije i realizuje oko 10 projekata godišnje. Ove godine planiram da prisustvujem ceremonijama primopredaje POPOS projekata u Plandištu i Zrenjaninu i radujem se susretu sa lokalnim stanovništvom.

Intervju vodila: Milena Maglovski

Intervju u cjelosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ČISTA ENERGIJA

Članak Budućnost je zelena – klimatski ciljevi Japana se pojavljuje prvo na Energetski Portal.