Šapat drveća – kako prepoznati znakove narušenog zdravlja

Dok sedimo u sjenci debelog stabla sa bujnom krošnjom i gledamo ga, drvo djeluje kao simbol snage i dugovečnosti — čvrsto povezano sa zemljom svojim dubokim korenjem. Ipak, iza tog naizgled spokojnog prizora, krije se svakodnevna borba za opstanak. Zbog klimatskih promjena i nepravilne nege, održavanje zdravog zelenila postaje sve teže.

Zato treba da razumijemo kako pravilno da brinemo o njima i prepoznamo znakove koji ukazuju na potrebu za pomoći, o čemu smo razgovarali sa prof. dr Milkom Glavendekić, redovnim profesorom Univerziteta u Beogradu – Šumarskog fakulteta, Odsek za pejzažnu arhitekturu i hortikulturu.

Govoreći o zdravstvenom stanju drveća, naša sagovornica kaže da se ono utvrđuje stručnim vizuelnim pregledima. Kada postoji sumnja na oštećenja koja nisu vidljiva golim okom, koriste se specijalni uređaji kao što su rezistograf i ultrazvučni tomograf. Posljednjih 15 godina upotrebljava se feromonim – mirisne materije koje insekti koriste za međusobnu komunikaciju – za ranu detekciju insekata koji ugrožavaju zdravlje drveća na elementima zelene infrastrukure i u šumama.

Zdravlje drveća u velikoj mjeri zavisi od njegovog uzrasta, ali i klimatskih promjena koje stvaraju uslove za pojavu novih i invazivnih štetočina. Kod starijih stabala česte su truleži i napadi ksilofagnih insekata, koji bez pravovremene sanacije mogu ugroziti vitalnost, stabilnost i skratiti životni vijek drveta. Drveće na tek formiranim zelenim površinama posebno je osjetljivo na sunčevu radijaciju, koja oštećuje koru, slabi stablo i dovodi do pojave gljive truležnice i sekundarnih insekata, koji nanose trajna oštećenja.

U FOKUSU:

• Održiva energija u praksi – Prvi napredni EV sistem u Srbiji
• YugoHrana – dijeljenje empatije i viškova sa tanjira
• Globalni standard za ekološku odgovornost industrije kakaa

Listopadno drveće s tankom korom, poput javora, jasena i lipe, takođe je osetljivo na sunčevu radijaciju, dok su četinari, naročito borovi, izloženi napadu potkornjaka i patogenih gljiva. U poslednjih 10 godina pojavile su se nove štetočine, koje napadaju borove, čemprese, pačemprese, tuje, kleke i druge četinarske vrste. Klimatske promene, poput dugih sušnih perioda ili obilnih padavina, dodatno ugrožavaju zelenilo. Zbog toga je prije sadnje važno ispitati uslove zemljišta i predvideti odgovarajuće sisteme za drenažu i navodnjavanje. Održavanje postojećih površina podrazumijeva redovnu negu, prihranu i zaštitu, posebno u prvim godinama rasta drveta. Uz to, praćenje novih, klimatski otpornijih kultivara zahtjeva stalno usavršavanje pejzažnih arhitekata.

Za drveće mlađe od 30 godina, koje nema vidljivih simptoma oštećenja, dovoljno je svakih pet godina da se sprovode stručni pregledi, dok se za drveće starije od 60 godina, uz vidljive simptome oštećenja, pregledi vrše najmanje jednom godišnje. Ako su sadnice presađivane i negovane u rasadniku preko 20 godina, a zatim posađene na elementima zelene infrastrukture, potrebni su godišnji pregledi narednih pet do šest godina.

Sadnice posle presađivanja mogu nositi skrivene bolesti ili štetočine koje se ne vide odmah, već se prvi simptomi pojavljuju tek nakon dve do četiri godine. To je najosetljiviji period u primjeni integralnih mjera zaštite i posebno je važan jer se sve više sade stabla starosti preko 20 godina i mogu da se sa njima, kao „slijepi putnici”, uvezu karantinski štetni organizmi. Stručne preglede treba da vrše stručnjaci sa najmanje stepenom magistar/master ili doktor nauka.

Priredila: Katarina Vuinac

Članak Šapat drveća – kako prepoznati znakove narušenog zdravlja se pojavljuje prvo na Energetski Portal.