Osluškivanje divova svemira: Andrea Ghez
Andrea Ghez je tek četvrta žena-dobitnica Nobelove nagrade za fiziku. 2018. dobitnica je bila kanadska naučnica Donna Strickland, a prije nje, jedine dobitnice ove nagrade su bile Maria Goeppert Mayer 1963. te Marie Curie, 1903. Poslije Andree, Nobelovu nagradu za fiziku je dobila 2023. i Anne L'Huillier. Ghez je rođena 16. juna 1965. u New […] The post Osluškivanje divova svemira: Andrea Ghez appeared first on Nauka govori.
Andrea Ghez je tek četvrta žena-dobitnica Nobelove nagrade za fiziku. 2018. dobitnica je bila kanadska naučnica Donna Strickland, a prije nje, jedine dobitnice ove nagrade su bile Maria Goeppert Mayer 1963. te Marie Curie, 1903. Poslije Andree, Nobelovu nagradu za fiziku je dobila 2023. i Anne L'Huillier.
Ghez je rođena 16. juna 1965. u New York City. Njen otac je tuniško-jevrejsko-njemačkog porijekla, a bio je rođen u Rimu. Majka joj potječe iz porodice irskih katolika.
Ona je još jedna osoba koja je kao dijete gledala slijetanje misije Apollo 11 (tj. modula Eagle) na Mjesec te 1969. i kojoj je taj veliki događaj bio inspiracija da se zaljubi u nauku. Kao dijete je željela postati astronautkinja, i taj san ju je doveo do diplome fizike i to na prestižnom Massachusetts Institute of Technology (MIT) 1987. godine, kao i do doktorata na California Institute of Technology 1992.
Kao djevojčica željela je postati balerina, ali se kasnije odlučila za fiziku jer ju je fascinirala moć kojom nauka može objasniti svemir. Ipak, i sama kaže da su balet i nauka slični jer „oboje zahtijeva disciplinu, posvećenost i osjećaj za ritam”.
Glavnina njenog rada je fokusirana na istraživanja centra naše galaksije Mliječni put. Naime, centri galaksija su nam strana mjesta, koja smatramo opasnim. Ono što nauka danas zna o njima jeste da se u centrima galaksija, pa tako i naše galaksije, nalaze crne rupe i to supermasivne, one koje “proždiru sve”. To znamo upravo zahvaljujući radu Andree Ghez.
Ona je podijelila svoju polovinu Nobelove nagrade za fiziku 2020. s Reinhardom Genzelom, a drugu polovinu je dobio Roger Penrose. Koristeći najbolje svjetske teleskope, Genzel i Ghez su sa svojim timovima pokazali kako u središtu naše galaksije postoji jedan supermasivni objekat koji jako utječe na kretanje okolnih tijela. Ova nevidljiva masa ima masu od oko četiri miliona masa našeg Sunca, a danas je zovemo Sagittarius A*.
„Pitanje od kojeg sam krenula bilo je, mislila sam, vrlo jednostavno. Glasilo je: ‘Postoji li supermasivna crna rupa u središtu Mlječnog puta?’ Ali jedna od stvari koju volim kod nauke jeste to što uvijek na kraju dođeš do novih pitanja.”, izjavila je Andrea Ghez.
Tokom cijelih 25 godina Ghez se fokusirala gotovo isključivo na Sagittarius A* – ime naše vlastite lokalne supermasivne crne rupe. Andrea je bez sumnje jedan od velikih pionira oblasti fizike koja se bavi ovim fenomenom, oblasti koja je u nešto od oko četvrtine vijeka napredovala iz totalnog mraka do naučnih otkrića i dokaza.
„Osjećam veću strast prema nastavnom dijelu svog posla nego ikad ranije, jer je izuzetno važno uvjeriti mlađu generaciju da je njihova sposobnost da postavljaju pitanja i razmišljaju ključna za budućnost svijeta”, kazala je Ghez.
Napomena: ovaj tekst je nastao 2020. godine, a 2025. je osvježen novim podacima o dobitnicama Nobelove nagrade i dopunjen izjavama Andree Ghez koje su kasnije nastale.
Ovaj tekst je nastao uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH u okviru projekta “U.S. Scientists Who Changed the World” i zahvaljujemo se Ambasadi SAD.
The post Osluškivanje divova svemira: Andrea Ghez appeared first on Nauka govori.
Koja je vaša reakcija?
