BRISEL – Očekuje se da cijene električne energije u Evropi da ostanu nestabilne do kraja 2025. godine, pri čemu će Italija imati jednu od najviših tarifa među glavnim evropskim ekonomijama.
Ovaj trend odražava stalne izazove u energetskom sektoru, uključujući prelazak na obnovljive izvore i uticaj geopolitičkih događaja na lance snabdijevanja.
Uprkos naporima da se tržište stabilizuje, cijene se i dalje nisu vratile na nivoe prije pandemije, pa u Italiji u septembru 2025. cijena struje iznosi 109,47 evra po megavat-satu. Buduće kretanje cijena električne energije usko je povezano sa cijenom prirodnog gasa, ključne komponente u proizvodnji struje, prenosi Statista.
Holandski TTF fjučersi, koji predstavljaju referentnu cijenu prirodnog gasa u Evropi, u julu 2025. su iznosili 33,62 evra po megavat-satu. Dodatnu složenost donosi smanjena proizvodnja u gasnom polju Groningen, kao i veća zavisnost od uvoza, što može doprinijeti rastu troškova električne energije u državama poput Italije.
Iako su cijene električne energije u Evropi i dalje visoke, među državama postoje značajne razlike. Veća zavisnost Evrope od uvoza, posebno nakon geopolitičkih napetosti i odustajanja od ruskog gasa, održava cijene višim nego u tržištima sa snažnijom sopstvenom proizvodnjom. Zbog toga će zemlje poput Italije i dalje biti pod pritiskom visokih troškova električne energije, što ih čini posebno ranjivim u okviru šireg evropskog energetskog tržišta.
Prema zvaničnim podacima za prošlu godinu za domaćinstva u EU koja troše između 2.500 i 5.000 kilovat-sati godišnje, cijene električne energije u drugoj polovini 2024. bile su najviše u Njemačkoj (0,3943 evra po KWh), Danskoj (0,3763), Irskoj (0,3699) i Belgiji (0,3313). Najniže cijene zabeležene su u Mađarskoj (0,1032), Bugarskoj (0,1217) i na Malti (0,1301).
Za njemačka domaćinstva trošak po KWh bio je za 37 procenata viši od prosečne cijene u EU, dok su domaćinstva u Mađarskoj, Bugarskoj i na Malti plaćala manje od polovine tog prosjeka. Prosječna cijena struje u EU u drugoj polovini 2024. iznosila je 0,2872 evra po KWh, proračunata na osnovu najnovijih podataka o potrošnji domaćinstava iz 2023. godine.
Cijena električne energije za domaćinstva, uključujući poreze, u EU je rasla poslije 2021. godine, osim kratkog pada u drugoj polovini 2023.
U prvoj polovini 2024. godine zabilježen je skroman rast od dva odsto u odnosu na prethodnih šest mjeseci, pa je cijena dostigla 0,2889 evra po KWh.
Prosječna cijena električne energije za domaćinstva u EU u drugoj polovini 2024. iznosila je 0,287 evra po kWh (sa svim porezima i dažbinama), pokazuju podaci Eurostata. To je za 2,2 odsto manje u odnosu na prvu polovinu 2023. godine, kada je cijena od 0,2937 evra po KWh bila najviša ikada zabilježena. Ipak, kada se posmatraju posljednje dvije decenije, cijene i dalje ostaju na visokom nivou.
Podaci pokazuju da je cijena električne energije u Njemačkoj u septembru 2025. godine 75,22 evra po megavat-satu, što znači da se tržište još nije vratilo na nivoe prije pandemije. Proces stabilizacije počeo je tokom 2024. godine, ali pod uticajem niza faktora, povećane potražnje za grijanjem, smanjene proizvodnje energije od vjetra i nedostatka vode koji je pogodio hidroelektrane.
Iako su cijene u padu u odnosu na rekordne nivoe iz 2022, i dalje su više nego prije krize, što ukazuje na trajne izazove u njemačkom energetskom sektoru, dok se zemlja postepeno preusmjerava ka obnovljivim izvorima energije.
biznis.rs
The post Najskuplju struju u EU plaćaju Italijani, najjeftiniju Mađari appeared first on Capital.ba - Informacija je capital.