Kraljevina Nizozemska: tulipani i otimanje zemlje od mora

Zamislite da na površini koja je nekih desetak hiljada kvadratnih kilometara manja od Bosne i Hercegovine, živi oko 18 miliona ljudi! U BiH, sa površinom 51 209 kvadratnih kilometara živi nešto manje od tri miliona stanovnika (još nismo sigurni u zvaničan broj) dok u Nizozemskoj, sa površinom od 41 865 kvadratnih kilometara, živi preko 18 miliona stanovnika. Nizozemska je već dugo prepoznata kao lider u oblasti obrazovanja, nauke i inovacija. Studiranje u ovoj zemlji pruža jedinstvenu priliku za sticanje znanja na prestižnim univerzitetima koji spajaju najnovije istraživačke metode s bogatom kulturnom baštinom. Među najpoznatijim univerzitetima u zemlji izdvajaju se oni u Leidenu, Groningenu i Amsterdamu, gradovima koji nude ne samo izvanredno obrazovanje, već i živopisnu istoriju i značajne naučne institucije. I ne samo to – Kraljevina Nizozemska je zemlja koja je praktično nastala zahvaljujući nauci i inženjerstvu.

Možda najimpresivniji aspekt Nizozemske je njena borba protiv poplava. Država je kroz vijekove razvijala sofisticirane sisteme kanala i brana, stvarajući pravo čudo inženjeringa. Ove građevine nisu samo funkcionalne, već predstavljaju i kulturološki simbol borbe za očuvanje zemlje.

I ne treba smetnuti s uma da su u ovoj zemlji rođeni, živjeli i radili neki od najvećih umjetnika, naučnika i filozofa, ostavljajući neizbrisiv trag u svjetskoj kulturi i nauci. Među njima su Rembrandt van Rijn, majstor baroknog slikarstva i autor slavne Noćne straže, Johannes Vermeer, poznat po preciznim prikazima svjetlosti i života u Djevojci s bisernom naušnicom, te Vincent van Gogh, čije ekspresivne boje i snažni potezi kistom i danas inspirišu umjetnike širom svijeta.

Iz Nizozemske dolaze i neki od najutjecajnijih filozofa, poput Barucha Spinoze, čiji je rad u oblasti racionalizma i etike oblikovao modernu filozofsku misao, te Erazma Roterdamskog, humaniste čije je djelo Pohvala ludosti kritički oslikalo društvo njegovog vremena.

U svijetu nauke, Nizozemska je dom Christiaana Huygensa, koji je otkrio prstenove Saturna i unaprijedio razumijevanje talasne prirode svjetlosti, Antona van Leeuwenhoeka, pionira mikroskopije koji je prvi opisao bakterije i mikroorganizme, te Willema Einthovena, dobitnika Nobelove nagrade za medicinu i pronalazača elektrokardiograma (EKG-a), koji je revolucionirao dijagnostiku srčanih bolesti.

Ovo je i zemlja nekoliko starih evropskih univerzizetskih i naučno-istraživačkih centara

Gdje je sve i šta je sve Kraljevina Nizozemska?

Nizozemska je zemlja koja se zvanično naziva Kraljevina Nizozemska. Kraljevina se sastoji od teritorija u Evropi (Nizozemska) te Karipskih teritorija – Aruba, Curaçao i Sint Maarten. Treba napomenuti da i nezavisna država Surinami na sjeveroistoku Latinske Amerike ima istoriju sa Kraljevinom Nizozemskom. Iako je najpoznatiji dio Kraljevine Nizozemske onaj evropski, važno je napomenuti da Nizozemska, kao kraljevina, obuhvata više teritorija sa različitim nivoima autonomije.

Je li to Holandija ili Nizozemska?

U vezi sa terminima Nizozemska i Holandija, često dolazi do zabune. Holandija se odnosi samo na dvije provincije u zapadnom dijelu Nizozemske – Sjevernu Holandiju i Južnu Holandiju, koje su, zbog svoje veličine i značaja, postale sinonim za cijelu zemlju. Nizozemska, međutim, označava cijelu državu, koja se sastoji od 12 provincija. Dakle, Holandija je samo dio Nizozemske, a Nizozemska je država koja uključuje mnoge druge pokrajine osim Holandije.

Ovu su 12 provincija koje čine Nizozemsku: Drenthe, Flevoland, Frizija (Fryslân), Gelderland, Groningen, Limburg, Noord-Brabant, Noord-Holland (Sjeverna Holandija), Overijssel, Zuid-Holland (Južna Holandija), Utrecht i Zeland.

Svaka od ovih provincija ima svoju lokalnu administraciju i specifičnosti u kulturi, jeziku i istoriji. Na primer, provincija Frizija ima vlastiti jezik, frizijski, koji je zvaničan pored holandskog jezika. U mnogim oblastima, razlike među provincijama su očite, bilo u pogledu geografije, kulture ili ekonomije.

Dakle, iako često govorimo o „Holandiji” kao sinonimu za čitavu zemlju, pravi naziv države je Nizozemska, a Holandija je samo jedan njen dio, ali sigurno najpoznatiji.

Amsterdam, fotografija Jelena Kalinić

Zašto Niz(k)ozemska?

Izvinjavam se unaprijed svima onima koji znaju odgovor na ovo i cijelu priču o tome zašto je su to “niske zemlje”. Pokušaću da ovu kolumnu ne pretvorim u neki dosadni čas geografije/zemljopisa i historije/istorije/povijesti. I upravo ovo je jako vezano sa nekim od stvari koje su nam tradicionalno povezane sa Nizozemskom – poljima tulipana, sirevima Edamer i Gauda i vjetrenjačama.

Dakle, ne samo da je ovaj dio Evrope niži, od recimo austrijskih Alpa ili njemačkog i švicarskog visokozemskog područja, te od Apenina i naših Dinarida, nego je, na pojedinim dijelovima, ispod nivoa mora. To je zato što su Nizozemci, Dutchmen, prosto otimali zemlju od oceana u vrlo kompleksnom procesu, Naime, u periodu između 500. godine p.n.e i 500, godine n.e. došlo je do promjena klimatskih uslova i počelo je povlačenje mora, pri čemu se otkrilo novo zemljište. Tako su Nizozemci zahvaljujući prirodnom procesu dobijali oko 5 metara obale više svake godine. No, mali je problem bio u tome što more, koje se jednom povuče, ima tendenciju i da se vraća pod nekim uslovima. I kako su Nizozemci u to rano doba zauzimali novo zemljište, koje je bilo ispod nivoa mora, tako su se morali i boriti za njega. Počeli su graditi primitivne kanale i brane kako bi spriječili poplave, a ova zemlja, u kojoj i danas ima dosta močvara, jako je je sklona poplavama.

Postoji jedna Dutch poslovica koja kaže „Bog je stvorio zemlju, a Nizozemci su stvorili Nizozemsku”.

Jedna zemlja može da se širi ili osvajanjem drugih zemalja u ratovima ili kolonijalizacijom ili otimanjem od mora. U 14. vijeku borba sa poplavama postaje nemilosrdnija, jer Nizezemci nisu htjeli da im voda odnese nešto što su velikim trudom izgradili, a jedna od tih stvari je i luka Amsterdam, koja je donosila profit. I kao djetetu mi je bilo zapanjujuće gledati evoluciju ekspanzije Nizozemske na more kroz vijekove kada sam to vidjela u jednom starom atlasu:

I kakve veze imaju vjetrenjače, tulipani i sirevi sa branama?

Zato počinje jedan inženjerski poduhvat – izgradnja kanala i brana koji će smanjiti rizik od poplava. No, osvajanje novog zemljišta je trebalo energiju za pumpanje vode i tu uskaču na scenu čuvene vjetrenjače. Premda ih mi znamo kao mjesta gdje se melje žito pomoću kinetičke energije vjetra, njihova primarna uloga bila je ispumpavanje vode.

No, šta radite sa novodobijenim zemljištem? Da se razumijemo, to sad nije bogznakakvo zemljište – ono je slano i pjeskovito. I nije baš da na njemu rado rastu poljoprivredne kulture. Treba mnogo truda da se takvo zemljište kultivira i pretvori u plodno. Nije baš za pšenicu, ali nešto drugo dobro uspijeva – tulipani. I upravo stoga su polja tulipana baš u dijelu Nizozemske, u Holandiji, gdje je zemljište oteto od mora. Nizozemska proizvodi 80% tulipana za svjetsko tržište. U amsterdamskom kvartu u starom dijelu grada postoji tržnica cvijeća… Nizozemci su veliki proizvođači i ostalog cvijeća, a u Leidenu se nalazi i prekrasna botanička bašta.

Eh sad, problem je što i pored toga ostane dovoljno zemljišta da se uzgaja i nešto drugo, ali šta? Ako biste putovali Nizozemskom, vidjeli biste da holandski dio i nije baš prekriven poljima tulipana, nego – travom. Zato što je trava jedino što je ovdje moglo uspijevati. Neke druge regije Nizozemske, poput Brabant, zgodne su i za neke druge kulture, poput krompira, ali ova će biljka nešto kasnije doći i raširiti se po Nizozemskoj kada bude introducirana iz Južne Amerike. I zato su pametni Nizozemci/Holanđani, na ta područja s travom doveli mliječne krave.

No, mlijeko i nije baš profitabilan produkt – lako se kvari i teže je za prevoz. I zato su krenuli u proces proizvodnje sira. Dva najpoznatija nizozemska sira su edamer i gauda.

Danas su vjetrenjače dosta zamijenjene vjetroturbinama, ali se originalne stare vjetrenjače čuvaju i održavaju. Danas ih ima oko hiljadu. I brane su modernije, kao i uzgoj tulipana i proizvodnja sira. Ovi simboli su evoluirali, a Nizozemska se pretvorila u jednog od globalnih lidera zelene energije i vjetroturbina.

Brane i dalje imaju ulogu da čuvaju Nizozemsku od poplava. Grad Rotterdam je  domaćin najmodernije brane na svijetu. Ona se zove Maeslantkering, Maeslant barrier ili Brana Maeslant, a svojom veličinom i složenošću, predstavlja jedan od primjera kako naučna istraživanja, inženjerstvo i inovacije mogu pomoći u suočavanju s prirodnim izazovima. Ova ogromna pokretna građevina, koja štiti grad od poplava, samo je jedan od mnogih spektakularnih infrastrukturnih poduhvata koje je Nizozemska osmislila kako bi se suočila sa problemima koji dolaze s klimatskim promjenama. Izgleda poput ogromnih dveri koja se zatvaraju i otvaraju i inženjersko je remek-djelo: ne liči niti na jednu branu koju ste vidjeli. Ovo je najveći pokretni objekat na svijetu.

Maeslantkering

Leiden, najstariji univerzitet u Nizozemskoj, osnovan još 1575. godine, pruža bogat program koji obuhvata različite oblasti – od prirodnih nauka i inženjeringa do društvenih i humanističkih nauka. Grad je domaćin i muzeja nauke, koji je savršen primjer toga kako se nauka može povezati sa kulturom i istorijom.

Leiden, foto Jelena Kalinić

Muzej medicine u Leidenu, sa svojim istraživačkim centrom i bogatstvom eksponata, omogućava studentima i posjetiocima da dožive evoluciju naučnih otkrića kroz vijekove.

rekonstrukcija amfiteatra studenata medine u Muzeju nauke i medicine u Leidenu, Jelena Kalinić

Groningen, drugi univerzitet koji se izdvaja, nudi inovativne studijske programe, naročito u oblasti medicine, tehnike i ekonomije. Poznat je po modernim pristupima obrazovanju i izuzetnim istraživanjima. Osim toga, grad je istovremeno živahan kulturni centar, sa brojnim galerijama i muzejima, uključujući i značajne naučne kolekcije koje privlače i međunarodne studente.

Amsterdam, sa svojim Univerzitetom u Amsterdamu, predstavlja epicentar naučne i kulturne razmjene. Grad je domaćin brojnim interdisciplinarnim istraživanjima u oblasti tehnologije, umjetnosti i društvenih nauka, a njeni studijski programi omogućavaju studentima da se povežu sa globalnim inovacijama. Amsterdam je središte gdje se razvijaju istraživanja koja oblikuju budućnost u oblastima poput održivosti, informacionih tehnologija i društvenih inovacija.

Tržnica cvijeća u Amsterdamu, foto Jelena Kalinić

Amsterdam, foto Jelena Kalinić

Veliki univerzitetski centar je i u Utrechtu, a postoji i jedan u Tillburgu, kao i Univerzitet za primijenjene nauke u Den Haagu.

Nizozemska nije samo poznata po svojim akademskim institucijama, već i po tome kako se nauka koristi za unapređenje društva. U poljoprivredi, na primer, Nizozemska je jedan od svjetskih lidera u efikasnom korišćenju tehnologije za povećanje proizvodnje hrane. Stručnjaci iz oblasti nauke u ovoj zemlji razvijaju metode koje omogućavaju održivu poljoprivredu, čak i u malim urbanim sredinama, čime se stvara ravnoteža između ekoloških principa i ekonomskih interesa.

Jedan od najpoznatijih naučnih projekata u Nizozemskoj je istraživanje i zaštita umjetničkih djela, kao što je Rembrandtova „Noćna straža“. Naučnici i tehnolozi koriste napredne metode analize slika kako bi sačuvali ovakva remek-djela i unaprijedili naše razumijevanje istorije umjetnosti. Ovo je samo jedan primjer kako nizozemska nauka omogućava napredak u različitim disciplinama, spajajući umjetnost i tehnologiju na nevjerovatan način.

The post Kraljevina Nizozemska: tulipani i otimanje zemlje od mora appeared first on Nauka govori.