Izvještaj Anthropic economic indexa neravnomjerno usvajanje vještačke inteligencije po geografskim regijama i preduzećima

Uvod u izvještaj: Brzina bez presedana

Izvještaj "Anthropic Economic Index" za 2025. godinu otvara se izjavom da se vještačka inteligencija (AI) usvaja brže nego ijedna prethodna tehnologija u istoriji. U Sjedinjenim Američkim Državama, 40% zaposlenih koristi AI na poslu, što je značajan skok u odnosu na 20% prije samo dvije godine. Ovaj trend pokazuje da je AI već izuzetno koristan, lako se integriše u postojeću digitalnu infrastrukturu i jednostavan je za korišćenje.

Da bi se ova brzina stavila u perspektivu, treba znati da je širenje prethodnih tehnologija trajalo decenijama. Na primjer, trebalo je preko 30 godina da struja stigne do seoskih domaćinstava nakon elektrifikacije gradova, a ličnim računarima je trebalo 20 godina da postanu standard u većini domova u SAD-u. Internetu je, s druge strane, trebalo oko pet godina da dostigne stopu usvajanja koju je AI dostigao za samo dvije.

Nova perspektiva: Poređenje Claude-a i ChatGPT-a

Anthropic i OpenAI su objavili nove podatke o upotrebi svojih modela, nudeći rijedak uvid u to kako milioni ljudi zapravo koriste Claude i ChatGPT. Iako oba modela bilježe značajan rast, njihovi putevi usvajanja se razlikuju, što pokazuje da AI pronalazi različite primjene širom svijeta.

Evo ključnih razlika iz izvještaja:

• ChatGPT postaje ličniji: Korišćenje ChatGPT-a za lične svrhe skočilo je sa 53% sredinom 2024. godine na čak 73% u 2025. godini. Korisnici ga sve više koriste za dobijanje savjeta i podršku u donošenju odluka, dok je kreiranje sadržaja palo u drugi plan.
• Claude ostaje tehnički: Claude se i dalje uglavnom koristi za programiranje i rješavanje profesionalnih problema. Iako bilježi rast u drugim oblastima poput obrazovanja i nauke, njegova ciljna grupa ostaju tehnički orijentisani korisnici.
• Različiti globalni trendovi: ChatGPT bilježi brži rast u zemljama s niskim i srednjim prihodima, s četiri puta većom stopom usvajanja nego u bogatim nacijama. Nasuprot tome, rast Claude-a je koncentrisan u razvijenim regijama.
• Pomak u upotrebi: Korisnici na obje platforme sve više traže informacije i koriste AI kao alat za pretraživanje, umjesto samo za generisanje direktnih izlaznih rezultata.

Ovi izvještaji jasno pokazuju da AI više nije ograničen samo na profesionalne zadatke. Tehnologija se sve više ugrađuje u svakodnevni život, pomažući ljudima da donose odluke, rješavaju probleme i traže informacije.

Promjene u upotrebi Claude.ai s vremenom

U prvom dijelu izvještaja, istraživači su analizirali kako se upotreba Claude.ai mijenjala tokom osam mjeseci.

• Rast obrazovnih i naučnih zadataka: Iako programiranje i dalje dominira (36% ukupne upotrebe), primjećen je značajan porast u korišćenju AI za obrazovne (sa 9,3% na 12,4%) i naučne svrhe (sa 6,3% na 7,2%). To sugeriše da se AI sve više koristi u domenima koji zahtijevaju sintezu znanja i rezonovanje.
• Povećanje "direktivne" automatizacije: Korisnici pokazuju sve veće povjerenje u AI. Udio "direktivnih" razgovora, gdje korisnik prepušta cijeli zadatak AI-ju, skočio je sa 27% na 39%. Ovo pokazuje da korisnici sve više delegiraju zadatke vještačkoj inteligenciji umjesto da je koriste kao alat za iteraciju. Zanimljivo je i da je udio zadataka kreiranja novog koda porastao za 4,5 procentnih poena, dok je udio popravljanja grešaka (debugging) pao za 2,8 procentnih poena, što ukazuje na to da su modeli postali pouzdaniji.

Geografija usvajanja AI-ja

Izvještaj prvi put donosi geografske podatke o upotrebi Claude.ai u preko 150 zemalja i svim saveznim državama u SAD-u, koristeći novi Anthropic AI Usage Index (AUI). AUI mjeri da li je upotreba AI-ja u nekoj regiji iznad ili ispod očekivanog nivoa u odnosu na njeno radno sposobno stanovništvo.

• Globalni nivo: Korišćenje AI-ja je izuzetno koncentrisano u tehnološki naprednim i bogatim zemljama. Izrael prednjači s AUI-jem od 7,0, a slijede ga Singapur (4,57), Australija (4,10), Novi Zeland (4,05) i Južna Koreja (3,73). Suprotno tome, zemlje s nižim prihodima, kao što su Indonezija (0,36), Indija (0,27) i Nigerija (0,2), pokazuju znatno nižu stopu usvajanja. Korelacija između upotrebe AI-ja i BDP-a po glavi stanovnika je vrlo jaka: porast BDP-a od 1% povezan je sa porastom od 0,7% u upotrebi Claude.ai.
• Regionalna specijalizacija: U zemljama s niskom stopom usvajanja, upotreba se uglavnom odnosi na kodiranje (u Indiji to čini preko polovine svih zadataka), dok se u zemljama s visokom stopom usvajanja zadaci diverzifikuju i uključuju edukaciju, nauku i poslovanje.
• Upotreba u SAD-u: Iako Kalifornija predvodi po ukupnoj upotrebi (25,3%), po glavi stanovnika iznenađujuće prednjači Distrikt Kolumbija (AUI od 3,82) i Utah (3,78), koji su ispred Kalifornije (2,13). Analiza pokazuje da regionalni obrasci upotrebe odražavaju lokalne ekonomske specifičnosti, npr. IT zadaci dominiraju u Kaliforniji, finansijske usluge na Floridi, a obrada dokumenata i pomoć pri karijeri u Vašingtonu.
• Različiti stilovi interakcije: Istraživanje je pokazalo da zemlje s nižim AUI-jem preferiraju automatizaciju zadataka, dok zemlje s višim AUI-jem teže kolaborativnim i učećim interakcijama (augmentaciji).

Sistematsko uvođenje AI-ja u preduzeća

Ovaj dio izvještaja pruža uvid u korišćenje Claude API-ja, pokazujući kako kompanije u ranim fazama usvajanja implementiraju AI.

• Dominacija automatizacije: Za razliku od korisnika Claude.ai, kod kojih je automatizacija tek nedavno premašila augmentaciju, kod preduzeća koja koriste API, 77% upotrebe ima automatizovani karakter.
• Važnost sposobnosti, ne cijene: Preduzeća ne pokazuju veliku osjetljivost na cijenu korišćenja modela. Umjesto toga, izgleda da im je važnija sposobnost modela da automatizuje određene zadatke i ekonomska vrijednost koju takva automatizacija donosi.
• Važnost konteksta: Izvještaj naglašava da je za uspješnu primjenu AI-ja u složenim domenima ključno obezbijediti pravi kontekst za modele. To znači da je za neke firme usvajanje AI-ja usko grlo u pripremi i modernizaciji podataka.

Zaključak izvještaja

Neravnomjerno usvajanje vještačke inteligencije, kako po geografskim regijama tako i u preduzećima, sugeriše da se prednosti ove tehnologije trenutno koncentrišu u već razvijenim ekonomijama. Ako se ovaj trend nastavi, mogao bi produbiti globalnu ekonomsku nejednakost i preokrenuti konvergenciju rasta koja se dešavala proteklih decenija. Ipak, autor izvještaja ostavlja prostor za buduća istraživanja, naglašavajući da je AI tek u ranoj fazi razvoja i usvajanja.