Ishrana majki u trudnoći može utjecati na razvoj dječjeg mozga

Naučnici sa Univerziteta u Kopenhagenu otkrili su snažnu povezanost između zapadnjačkog načina ishrane i povećanog rizika od neurodevelopmentalnih poremećaja kod djece, uključujući autizam (ASD) i poremećaj pažnje s hiperaktivnošću (ADHD). Studija, objavljena u časopisu Nature Metabolism, pod naslovom “A western dietary pattern during pregnancy is associated with neurodevelopmental disorders in childhood and adolescence” pokazuje da ishrana i prehrambene navike trudnica mogu igrati značajnu ulogu u razvoju mozga njihove djece.

Istraživači su analizirali podatke od 61.237 majki i njihove djece. Pratili su ishranu majki tokom trudnoće i upoređivali je s neurološkim razvojem djece.

Rezultati su pokazali da čak i mali pomaci ka zapadnjačkom načinu ishrane – koji uključuje visok unos masti, šećera i rafinisanih proizvoda, a nizak unos ribe, povrća i voća – povećavaju vjerovatnoću ADHD-a kod djece.

U jednoj od analiziranih grupa uočena je i povezanost između ovakve ishrane i većeg rizika od autizma.

Zapadnjačka ishrana je definisana kao obrazac ishrane s povećanim unosom namirnica označenih crvenom bojom i smanjenim unosom namirnica označenih zelenom bojom. (Horner i sar., Nature Metabolism, 2025)

Nije utvrđena uzročno-posljedična veza, ali neka korelacija postoji između ishrane trudnica i pojave ASD i ADHD kod djece

Iako studija ne dokazuje direktnu uzročnu vezu, povezanost je bila dosljedna u različitim analiziranim grupama. U glavnoj kohorti, koja je uključivala 508 majki i djece, neurorazvojne procjene rađene su u dobi od 10 godina. U ostalim grupama podaci su prikupljeni putem nacionalnih registara i samoprocjena roditelja. Oni su pokazali istu povezanost između prehrane i neurološkog razvoja djeteta.

Posebno je zanimljivo da su istraživači otkrili da je prvo i drugo tromjesečje trudnoće period kada je mozak fetusa najosjetljiviji na prehrambene uticaje. Analizom krvi majki identificirani su i određeni biomarkeri koji mogu objasniti ovu povezanost, poput povećanih znakova upale i ćelijskih oštećenja. Ovi procesi mogu uticati na razvoj mozga fetusa. To potencijalno povećava rizik od poremećaja poput ADHD-a i ASD-a.

Zdravi vi – veća šansa za zdravu bebu

Ovi nalazi imaju značajne implikacije. Iako se ADHD i ASD mogu uspješnije dijagnostikovati i tretirati nego ranije, oni i dalje predstavljaju izazove u učenju i razvoju koji mogu trajati cijeli život. Dobra vijest je da čak i male promjene u ishrani tokom trudnoće – poput povećanog unosa ribe, povrća i voća – mogu pozitivno uticati na zdravlje mozga djeteta.

Potrebno je naglasiti da unos sirove ribe nipošto nije dobar u trudnoći.

Stručnjaci sada pozivaju na bolje prehrambene smjernice za trudnice i preventivne strategije kako bi se smanjio rizik od neurodevelopmentalnih poremećaja kod djece i osigurala zdravija budućnost novih generacija.

Reference:

1. Horner, D., Jepsen, J.R.M., Chawes, B. et al. A western dietary pattern during pregnancy is associated with neurodevelopmental disorders in childhood and adolescence. Nat Metab (2025). https://doi.org/10.1038/s42255-025-01230-z

The post Ishrana majki u trudnoći može utjecati na razvoj dječjeg mozga appeared first on Nauka govori.