GABA suplementi: trend ili stvarna korist?

• U moru suplemenata, pojavio se još jedan – GABA koji postoji prirodno u našem organizmu i dovodi do opuštanja. Međutim, nedovoljno je dokaza da ako se ovaj suplement unosi oralno, da ima ikakvog efekta jer ne dolazi do mozga. Uprkos tome, reklamira se kao sredstvo za smanjivanje masti, dobijanje vitkoće i vitkih mišića, za bolju izdržljivost i atletsku performansu, kao i za bolji san.
• Trenutni dokazi upućuju na to da nema puno koristi od uzimanja GABA u obliku suplemenata.
• Ne zaboravimo da je industrija suplemenata ogromna, čak veća od farmaceutske industrije, ne podliježe jako regulativi i svašta se reklamira kao mamac za istresanje novca. 

Gama-aminobuterna kiselina ili GABA jedan je od najvažnijih neurotransmitera u našem mozgu. Dobila sam pitanja o tome šta mislim o GABA kao suplementu, naročito kod nesanice i da malo istražim dokaze. Ono što moram stalno napominjati jeste da sam ja biolog, mnogo volim hemiju i farmaciju, ali svakako da je dobro da se o GABA kao suplementu raspitate kod nekog neutralnog farmaceuta. No, za one koji nemaju vremena da sve ispod pročitaju – ono što sam ja pročitala me stavlja na stranu da nema puno koristi od uzimanja GABA kao suplementa, naročito za poboljšavanje funkcija mozga i za nesanicu te da je nedovoljno istraživanja ove tvari.

Obilje suplemenata – no koliko su efikasni i rade li išta te da li su bezbjedni?

Dakle, živimo u vremenu kada je izbor suplemenata nevjerovatan. Do prije samo desetak godina, suplementi su uglavnom bili vitamini ili neki esencijalni minerali, poput željeza, kalcijuma, magnezijuma, u bolje snabdjevenim apotekama bio je i selen. Ako treba šta piti, pili smo vitamin C, B kompleks.

Sad imamo suplemente koji su po sastavu i porijeklu različiti ekstrakti biljaka i gljiva (reishi, cordyceps, kurkuma, ashwagandha, ehinacea, maca, gorka dinja, zeleni čaj) te suplemente koji se prirodno sintetiziraju u našem organizmu kao što su neki hidrolizirani proteini i aminokiseline (kolagen, BCAA), GABA, melatonin, hijaluronska kiselina, koenzim Q10. Zatim tu su i tvari koje su antioksidansi, pa omega-3…

Problem je što dosta ovih suplemenata ili nema nekog učinka, učinci su mali, ili nema konsenzusa vezano za vrijednost njihovog uzimanja. Tu rupu neregulacije i nepostojanja dokaza koriste proizvođači, a proizvodnja i plasiranje suplemenata ima manje stroge regulative nego proizvodnja lijekova i vakcina.

Dio ovih suplemenata se zapravo razloži pod dejstvom enzima probavnog sistema. Za neke biljne ekstrakte i tvari znamo da zapravo tek naš metabolizam od njih kreira fiziološki aktivne supstance, recimo kod sene. Neki suplementi, popuz ekstrakta zelenog čaka i ashwagandhe oštećuju jetru i imaju neugodne nuspojave. Tako da svakako savjetujem veliki oprez kod korištenja. Mnogo tih tvari je zapravo samo mamac za pražnjenje novčanika.

Zašto je GABA važna i šta radi u našem organizmu?

Što se GABA tiče, ona je izuzetno važna za naš organizam.

Riječ je o tzv. inhibitorom neurotransmiteru – on usporava moždanu aktivnost tako što blokira ili smanjuje prenos signala između nervnih ćelija. Upravo zbog toga GABA ima ključnu ulogu u stvaranju osjećaja smirenosti, kontroli stresa i regulaciji sna. Može se posmatrati kao svojevrsna “kočnica” mozga, dok njen „suprotni partner” glutamat djeluje kao „gas” koji podstiče nervne impulse. Zdravo funkcionisanje mozga zavisi od fine ravnoteže između ova dva neurotransmitera. Ne želite ni da budete trankilizirani.

Kad smo kod tog osjećaja smirenosti i opuštenosti – upravo na GABA djeluju neke droge poput popularno nazvanih droga za silovanje. Rohypnol (vrsta benzodiazepima), gama-hidroksi butitrat (GHB) djeluju tako da pojačavaju djelovanje GABA i osoba postaje pospana, opuštena i smušena.

Postoje dva glavna tipa receptora na koja GABA djeluje – GABA-A i GABA-B. Kada se veže za njih, smanjuje osjetljivost nervne ćelije, pa ona teže prima i prenosi nove signale. Na taj način se sprječava prevelika stimulacija mozga, što je posebno važno u situacijama anksioznosti, napetosti ili nesanice.

Poremećaji u GABA signalizaciji povezani su s nizom neuroloških i psihičkih bolesti. Smanjena aktivnost GABA sistema zabilježena je kod anksioznih poremećaja, depresije, epilepsije, shizofrenije, autističnog spektra, pa čak i u rijetkim stanjima poput piridoksinske deficijencije, gdje nedostatak vitamina B6 ometa njeno stvaranje. Također, neravnoteža GABA funkcije povezuje se s Huntingtonovom bolešću, distonijom, spastičnošću i poremećajima spavanja.

Upravo zbog značaja GABA-e, farmaceutska industrija razvila je čitav niz lijekova koji djeluju na njene receptore – od benzodiazepina (Valium, Xanax), preko antiepileptika, do sedativa i anestetika. Ovi lijekovi su dokazali svoju efikasnost u liječenju nesanice, epilepsije, mišićne spastičnosti i anksioznih stanja.

Ovdje je bitno napomenuti da su razvijeni baš lijekovi koji djeluju na receptore GABA, jer zapravo da bi se djelovalo na lučenje GABA, ne možemo baš uzimati na usta tablete koje sadrže ovu supstancu. Jer prosto naprosto neće djelovati.

Kada je riječ o GABA suplementima, situacija je složenija. Iako se često reklamiraju kao prirodno rješenje za nesanicu, stres i poboljšanje raspoloženja, naučni dokazi za njihovu djelotvornost su vrlo ograničeni. Glavni razlog leži u tzv. krvno-moždanoj barijeri – zaštitnoj membrani mozga koja sprečava mnoge supstance iz krvi da dospiju u nervno tkivo.

Većina unijete GABA-e ne prolazi kroz tu barijeru, pa je neizvjesno koliko suplementi zaista utiču na moždanu funkciju. Neke male studije, prema jednom preglednom radu iz 2024. objavljenom u MDPI na pacovima pokazuju kako ovo nije apsolutna dogma – da ipak nešto GABA prolazi krvno-moždanu barijeru. Nedostaju podaci šta se dešava kod ljudi.

No pregledni rad iz 2020. (1) upozorava kako čak i ako mala količina GABA preće krvno-moždanu barijeru, to je nedovoljno da se izazovu blagotvorni efekti na opuštanje.

Nisam sigurna, ali moguće je da bi oralno unijeta GABA bila na nekin način razložena ili transformisana u našem probavnom traktu – za ovo nisam našla podatke.

Suplementi GABA: reklame na jednu stranu, dokazi na drugu

Suplementi GABA koji se uzimaju oralno i koji postoje na tržištu se reklamiraju i kao prirodan način za gubljenje masti, da dobijanje vitkog tijela, kao sredstvo koje povećava toleranciju i izdržljivost u vježbanju (recimo kod sportova izdržljivosti), jača atletske performanse, pa čak i da smanjuju bol i neugodnost usljed povreda. Nažalost, trenutno nema dokaza da to tako djeluje. Iako GABA djeluje smirujuće i opuštajuće, tako djeluje samo GABA koju prirodno luči naš organizam i koja nastaje u samom nervnom sistemu.

Čak i proizvođači GABA kažu da sintetička GABA u istraživanjima vezanim za atletske aktivnosti nije pokazivala pozitivno dejstvo i priznaju da su njihova istraživanja bila bazirana na malim skupinama.

GABA i san

Eventualni efekat poput boljeg sna nakon uzimanja ovog suplementa bi mogao prije biti efekt placeba.

Pregledni rad iz 2020. pratio je niz studija od djelovanju oralno uzete GABA na poboljšanje sna i pokazala kako su dokazi da oralno uzimana GABA pospješuje san limitirani. Zaključak autora glasi:

„Ovaj pregled nudi sveobuhvatnu procjenu trenutne literature o GABA-i i pokazuje da unos prirodne i biosintetske GABA-e može imati blagotvorne učinke na stres i san. Međutim, zbog malog uzorka i heterogenosti korištenih metoda, potrebna su daljnja istraživanja kako bi se utvrdili odnosi vremena doze, trajanja i odgovora za prirodne i biosintetske oblike GABA-e kako bi se pouzdano izazvali efekti na hronični i akutni stres i san.”

Autori naglašavaju i ograničenja svog pregleda usljed razlika u kvalitetu pa i upitnog kvaliteta studija koje su pratili i postojanja sukoba interesa kod ovih studija, te malog broja učesnika u studijama.

Postoje biljni prirodni izvori GABA, poput azuki graha, prokulica, smeđe riže, paradajza, kupusa, soje, nekih vrsta gljiva – ali s obzirom na slab prolaz GABA iz krvi u moždano tkivo, jedenje ovih namirnica ne djeluje puno na postizanje osjećaja opuštenosti i san. I to je dobra stvar – inače bismo svi bili pospani i previše opušteni.

Farmakološke tvari koje djeluju na pojačavanje efekata GABA nisu nimalo bezopasne.

Zbog toga stručnjaci naglašavaju da je potreban veći broj ozbiljnih kliničkih studija kako bi se utvrdilo da li suplementi GABA-e imaju stvarni terapijski učinak. Do tada, preporuka je oprez – posebno za osobe koje već uzimaju lijekove koji djeluju na GABA receptore. Umjesto oslanjanja na nesigurne suplemente, zdraviji pristup regulaciji GABA sistema uključuje uravnoteženu ishranu, dobar san i kontrolu stresa.

Možda je melatonin, „hormon spavanja” bolji izbor kod nesanice. No čak i sa melatoninom nije jasno koliko ga zapravo dođe do mozga ako se uzima putem tablete. I s melatoninom imaju različite formulacije – brzo ili sporootpuštajuće tablete te sprej.

GABA je ključni neurotransmiter smirenja i sna, ali njeni suplementi još nemaju dovoljno naučne potvrde da zaista pomažu – posebno jer teško prolazi kroz krvno-moždanu barijeru. Za sada sam mišljenja da je riječ o pomodarstvu i da nije potrebno kupovati ovaj suplement.

Dodatak: postoje lična iskustva da suplementi GABA pomažu nekim ljudima da zaspu. Indivudualna iskustva se razlikuju, baš kao i sa ashwagandhom – nekome djeluje na smanjenje libida, ali ne i svima. Ukoliko djeluje, zašto ne uzimati – naravno uz mjere opreze i biti oprezan i posavjetovati se ako su u pitanju trudnice i dojilje. No, svakako je djelovanje na metabolizam prilično upitno i nejasno.

No kao i u modi i ovdje postoje trendovi – donedavno je ehinacea bila veliki trend, kao i chaga gljiva, te adaptogeni poput cordyceps i reishi, a sad su oni pomalo zaboravljeni, moderne su GABA i ashwagandha.

Još jednom napominjem da se za svaki suplement raspitate kod ljekara ili farmaceuta o djelovanju, neželjenim dejstvima i efikasnosti.

Presuda: trenutno nedovoljno dokaza da postoji korist od suplementacija s GABA.

Reference:

1. Hepsomali P, Groeger JA, Nishihira J, Scholey A. Effects of Oral Gamma-Aminobutyric Acid (GABA) Administration on Stress and Sleep in Humans: A Systematic Review. Front Neurosci. 2020 Sep 17;14:923. doi: 10.3389/fnins.2020.00923. PMID: 33041752; PMCID: PMC7527439.

The post GABA suplementi: trend ili stvarna korist? appeared first on Nauka govori.