Debankeri: da li biljna ulja izazivaju rak?

• Nema dokaza da omega-6 masne kiseline ili sjemenska ulja izazivaju rak – brojne visokokvalitetne studije pokazuju da linolna kiselina (glavna omega-6 masna kiselina u biljnim uljima) ne povećava rizik od raka, niti izaziva hronične upale, uprkos tvrdnjama koje kruže na društvenim mrežama.
• Savjeti influensera često nisu zasnovani na nauci – popularne ličnosti koje promovišu dijete bez „ulja iz sjemenki“ često šire lična uvjerenja, a ne naučno provjerene informacije. Njihove tvrdnje rijetko prolaze kroz stručnu provjeru ili dolaze iz validnih izvora, te često dolaze iz MAHA pokreta koji promoviše pseudonauku.

Od kraja 2024. godine influenseri, počevši sa Joe Roganom, do lokalnih influensera, često na svojim profilima govore kako biljna ulja izazivaju rak i upale, pa su ih nazvali „proupalna ulja”. Da li ovo znači da ne smijemo jesti biljna ulja?

Da se razumijemo – praktično sva ulja su biljna – dobijaju se iz biljnih plodova, sjemenki. Dakle, suncokretovo, repičino, sojino, maslinovo, orahovo, bademovo ulje, ulje avokada, susama – sve su to biljna ulja. Kada je neka masnoća tečna na sobnoj temperaturi, puna nezasićenih masnih kiselina (to su molekule koje grade masti a imaju u sebi dvostruke ugljikove veze), takvu masnoću (lipid) nazivamo ulje.

Kada je masnoća na sobnoj temperaturi u čvrstom stanju, onda takvu masnoću (lipid) nazivamo mast. Tako je kokosovo ulje zapravo mast. Mast je i svinjska mast, maslac i margarin te niz drugih – to je zbog toga što su ove masnoće bogate zasićenim masnim kiselinama, sa jednostrukim vezama. 80-90% masnih kiselina u kokosovom ulju su zasićene.

Prvo su nas učili kako su zasićene masnoće štetne po zdravlje, a sada nam govore kako su i nezasićene, poput onog u suncokretovom ulju koje se dosta koristi u našim domaćinstvima, nisu zdrave. Međutim, to nije i ne može biti istina. Stvar je u tome da su neka biljna ulja bogatija omega-6, a druga omega-3 masnim kiselinama. Nama trebaju i jedne i druge, ali omjer treba ići u korist omega-3 masnih kiselina. Niti mi možemo spremati hranu isključivo na maslinovom ulju koje je bogato omega-3 masnim kiselinama. Suncokretovo ulje je bogato omega-6 masnim kiselinama, ali to ne znači da je otrovno, kancerogeno i štetno.

MAHA antinaučni pokret širi dezinformacije o biljnim uljima iz sjemenki

Od 2018. godine zdravstveni efekti konzumiranja određenih prerađenih biljnih ulja, poznatih i kao „ulja iz sjemenki“, postali su predmet dezinformacija u popularnim i društvenim medijima. Taj trend je posebno dobio na zamahu 2020. godine, kada je podkaster i komičar Džo Rogan (Joe Rogan) ugostio zagovornika pomodnih dijeta Pola Saladina (Paul Saladino) u emisiji o mesnoj (karnivorskoj) dijeti. Tokom tog razgovora, Saladino je iznio više tvrdnji o navodnoj štetnosti biljnih ulja, iako za mnoge od njih nema naučne osnove.

Dezinformacije o biljnim uljima su se još više proširile u MAHA pokretu (Make America Healthy Again) – istom pokretu koji osporava vrijednost i sigurnost vakcina, gura antiparazitik ivermektin kao birilač, otpušta doktore koji barataju sa činjenicama i koji je sa sadističkom radošću dopustio širenje epidemija niza bolesti u SAD, uključujući morbile te ptičju gripu, i smanjio nadzor hrane.

Zahvaljujući djelimično Robertu F. Kennedyju (RFK) Jr. i MAHA pokretu, zabrinutost oko zdravstvenih efekata biljnih ulja sve češće se pojavljuje na društvenim mrežama, u emisijama poput podkasta Joea Rogana, pa čak i u restoranima u San Francisku, gdje gosti dolaze s vlastitom goveđom mašću u rancu i traže da im se jelo pripremi upravo s njom. Zamislite, dolaze sa zasićenim mastima za koje je dokazano da predstavljaju rizik po kardiovaskularni sistem (mada ne toliko koliko transmasti) umjesto da jedu jela pripremljena na uljima sa nezasićenim masnim kiselinama.

Ulja iz sjemenki su jedan od najnezdravijih sastojaka koje imamo u hrani“, tvrdio je Kennedy u intervjuu za Fox News, dodajući da su „povezana sa svim vrstama ozbiljnih bolesti, uključujući hronične upale u cijelom tijelu koje utiču na naše ukupno zdravlje.“.

Ovaj trend je uzeo maha – već u januaru lanac restorana Sweetgreen je uveo meni „bez ulja iz sjemenki“, dok je Steak ‘n Shake, popularni lanac brze hrane, objavio da će svoje pomfrit pržiti u goveđoj masti. Pametno, nema šta. Na društvenoj mreži X su poručili: „Ako vam je biljno ulje slomilo srce, naša mast će vas ponovo natjerati da se zaljubite.“ Užas.

U suštini, isti influenseri koji vam govore kako trebate jesti sjemenke da biste bili zdraviji, govore vam da ne smijete jesti ulja od tih istih sjemenki. Ili životinjske masti. Ima li tu logike? Bademi, sjemenke suncokreta, orasi – svi oni imaju omega-6 masne kiseline.

Šta su to omega-3 i omega-6 nezasićene masne kiseline?

Omega-3 i omega-6 masne kiseline su esencijalne polinezasićene masne kiseline, što znači da ih naše tijelo ne može samo proizvesti – moramo ih unositi putem hrane. Iako su obje važne za zdravlje, imaju različite funkcije u tijelu i djeluju ponekad i suprotno jedna drugoj, što čini njihov odnos u ishrani posebno bitnim.

• Omega-3: Prva dvostruka veza nalazi se na trećem atomu ugljika od kraja lanca.

• Omega-6: Prva dvostruka veza je na šestom atomu ugljika od kraja.

Strukturne formule nekoliko omega-3 i omega-6 nezasićenih masnih kiselina

Istina jeste da omega-6 masne kiseline jesu uključene u signalne puteve upalnih procesa – ali nekada je upravo to ono što je organizmu jako potrebno da preživi. Da digne alarm da postoji neki provalnik u njemu, da nešto nije uredu. I ne treba izbaciti ove tvari iz prehrane, samo ih treba izbalansirati sa omega-3 masnim kiselinama poput onih iz ekstradjevičanskog maslinovog ulja ili iz plave ribe – ili suplemenata, po potrebi. Omega-6 potiču i zgrušavanje krvi , što je izuzetno bitno za zarastanje rana, ali naravno ničega nije dobro u prevelikim količinama.

Šta se dogodilo, pa su influenseri počeli pričati protiv biljnih ulja?

Medijski naslov‑mamac i wellness gurui ovih dana pogrešno tumače novo istraživanje o kolorektalnom raku, iako ono uopšte nije ispitivalo prehrambene uzroke bolesti. Studija o kojoj se radi objavljena je u časopisu Gut (grupa British Medical Journal, 1) i bavila se isključivo molekularnom analizom uzoraka tumorskog i zdravog tkiva, a ne prehranom ispitanika. Ukratko, naučnici su uzeli 40 smrznutih biopsija kolorektalnog karcinoma te odgovarajuće uzorke zdravog tkiva oko 10 cm udaljene od tumora. Ti su uzorci prošli niz „big‑data“ laboratorijskih testova — od napredne lipidomike LC‑MS/MS‑om do analize ekspresije gena (mikroarray + prostorna transkriptomika). Svrha je bila identificirati koje se molekule i signalni putevi razlikuju između tumora i okolnog tkiva, kako bi se kasnije postavile hipoteze za detaljnija istraživanja.

Ključne stvari koje ova studija ne može pokazati:

• Mehanizam nastanka raka — podaci su samo „fotografija“ jednog trenutka.

• Uzrok raka — riječ je o opservacijskoj, a ne intervencijskoj studiji.

• Ulogu prehrane — u protokolu se nigdje ne spominje šta su pacijenti jeli.

Prosječna dob ispitanika bila je 64 godine (raspon 30–85); otprilike dvije trećine sudionika bili su stariji od 51, što se poklapa s činjenicom da se 80 % svih karcinoma pojavljuje kod osoba 50+. Ništa u rezultatima ne govori o prehrani mlađih ljudi, a kamoli o „otrovu“ biljnih ulja iz sjemena.

Usprkos tome, manipulatori iz wellness kruga, priučeni nutricionisti, influenseri, brže‑bolje povezuju rad s do unedogled ponavljanom tezom da su ulja iz sjemena glavni uzrok upala (zovu ih proupalna ulja), pa posredno i raka. Njihovo „razmišljanje“ ide ovako: studija spominje lipide → neki lipidi sudjeluju signalnom putu arahidonske kiseline (AA) → AA se stvara iz linolne kiseline (LA) → LA je nešto viša u sjemenskim uljima → sjemenska ulja su kriva. Arahidonska kiselina učestvuje i signalnom putu čiji su produkti upalne molekule prostaglandini. Ali prostaglandini su nam važni  za organizam, a arahidonska kiselina u samo malom procentu daje molekule prostaglandin. Svaki od koraka sadrži ozbiljna pojednostavljenja ili otvorene pogreške:

1. Lipidi nisu isto što masti i ulja koje ste upravo pojeli. Riječ je o stotinama esencijalnih molekula koje ćelije same proizvode i neprestano remodeliraju.

2. Arahidonska kiselina nije „zla“. Ona je sastavni dio fosfolipidne membrane svake naše ćelije i preduslov je brojnih vitalnih signalnih puteva (npr. zacjeljivanje rana i imunološki odgovor).

3. Linolna kiselina nije ograničena na ulja. Nalazimo je i u orašastim plodovima, sjemenkama, soji, pa tako i u tofuu, imaje je i u pistacijama, kikrikiju, bademima, te repičinom, suncokretovom i sojinom ulju. AA pak direktno unosimo mesom, naročito iznutricama, ribom i žumanjcima. Samo oko 0,2 % unesene LA pretvara se u AA. I da, nekada se govorilo da je linoleinska kiselina zdrava, a sada je naglo postala zlikovac. I u slučaju LA i AA radi se o nezasićenim masnim kiselinama i to omega-6.

4. Konzumacija sjemenskih ulja nema poveznicu s većim rizikom raka. Naprotiv, brojna prospektivna istraživanja pokazuju da LA smanjuje kardiovaskularni rizik, pomaže očuvanju funkcionalnosti u starijoj dobi i korelira s 20 % manjom stopom smrtnosti.

Što je studija zapravo pronašla? U tumorskim uzorcima razlikovalo se 211 lipidnih molekula raspoređenih u pet glavnih klasa (masne kiseline, glicerolipidi, glicerofosfolipidi, sfingolipidi i steroli). Neke su od njih sudjelovale u AA putu, druge u sasvim drukčijim metaboličkim procesima. To samo pokazuje koliko je tumorska mikrookolina metabolički i imunološki složena; ništa ne implicira da je prehrana dovela do tih promjena, niti da bi mijenjanje prehrane smanjilo rizik.

Uprkos jasnim ograničenjima, čak je i stariji autor rada u intervjuu neodređeno spomenuo „sjemenska ulja u ultraprerađenoj hrani“, vjerovatno nadajući se većoj medijskoj pozornosti. No rad sam po sebi ne prikuplja podatke o prehrani, ne razmatra vlakna, tjelesnu aktivnost, mikrobiom niti bilo koji drugi važan faktor kolorektalnog rizika. Povezivanje rezultata s „uljima“ ili „brzom hranom“ čista je spekulacija. Naravno, ovdje ne umanjujem činjenicu da brza hrana zbog niza faktora, koji nisu spomenuta ulja, doprinosi povećanju rizika od raka.

Da li su biljna ulja iz sjemena proupalna onda?

Najčešći argumenti protiv sjemenskih ulja pozivaju se na „hroničnu upalu“. Međutim, upalni signalni putevi nisu po svojoj naravi štetni; štetni postaju tek ako su dugotrajno disregulisani. Današnje dokaze za prehrambene uzroke takvih poremećaja treba tražiti u ukupnom obrascu prehrane (premalo vlakana, malo voća i povrća, višak kalorija, alkohol, crveno meso) i životnom stilu, a ne u pojedinačnom nutrijentu. 

I nije baš da sve ove masne kiseline koje unesemo u uljima iz sjemena tijelo iskoristi za stvaranje upalnih signalnih puteva – neke od njih se ugrađuju u membrane naših ćelija ili daju energiju. Zato nije baš precizno nazivati ova ulja i omega-6 masne kiseline proupalnim.

Zapravo, čak i ako ne biste unosili velike količine omega-3 masnih kiselina, ako ne vježbate, ne unosite vlakna, voće povrće – povećali biste svoj rizik od raka.

Omega-6 masne kiseline iz sjemenskih ulja imaju dobre strane

Konzumacija linolne kiseline povezuje se sa smanjenim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i prijevremene smrti (2,3,4). Postoje dokazi visoke pouzdanosti da povećani unos linolne kiseline snižava ukupni holesterol u krvi i nivo lipoproteina niske gustine (LDL). Viši nivoi linolne kiseline u cirkulaciji i tkivima povezani su s manjim rizikom od velikih kardiovaskularnih događaja, u studijama in vivo, što je nije baš visok nivo dokaza, ali pruža indikaciju koju je potrebno više istražiti (5). Klinička ispitivanja pokazala su da veći unos linolne kiseline ne povećava markere upale niti oksidativnog stresa (6).

Postoje i mišljenja da heksan koji se koristi za ekstrakciju nekih ulja sjemenki može biti karcinogen i neurotoksičan. Nema dokaza da heksan u tragovima u takvim uljima ima ovaj efekat (EPA- istraživanja). Još važnije – kod nas se za ishranu koriste isključivo hladno prešana sjemenska ulja. Ako se za ekstrakciju i koriste neka otapala, onda su ta ulja tehnička i ne koriste se za prehranu.

Zaključno, studija iz Gut‑a pruža intrigantan „molekularni atlas“ tumorskog i zdravog kolorektalnog tkiva, ali ni metodologijom ni podacima ne podržava tvrdnje da su sjemenska ulja ili bilo koja specifična hrana uzrok raka. Influenseri koji tvrde suprotno ili nisu pročitali rad ili, što je vjerojatnije, namjerno šire dezinformacije kako bi profitirali na strahu potrošača. Kritičko čitanje izvora i osnovno razumijevanje biologije najbolji su način da se obranimo od njihovih poluistina i marketinških trikova.

Ovo također pokazuje i kako su pokreti poput MAHA ključ pseudonaučnih i antinaučnih dezinformacija i kako se njihova politička, nedemokratska, lisenkoidna agenda lako širi društvenim mrežama. Svaka glupost koju možete zamisliti dolazi iz ovakvih pokreta. Prvi simptom odumiranja demokratije je uvijek širenje antinauke i pseudonauke. Počinje tako, a završava kreiranjem autokratskog, totalitarnog režima miniona, koji ne smiju pisnuti činjenice. Sadržaji o ishrani i zdravlju su kontaminirani pseudonaukom i političkim agendama. 

Reference:

1. Soundararajan R, Maurin MM, Rodriguez-Silva J, Upadhyay G, Alden AJ, Gowda SGB, Schell MJ, Yang M, Levine NJ, Gowda D, Sundaraswamy PM, Hui SP, Pflieger L, Wang H, Marcet J, Martinez C, Bennett RD, Chudzinski A, Karachristos A, Nywening TM, Cavallaro PM, Anderson ML, Coffey RJ, Nebozhyn MV, Loboda A, Coppola D, Pledger WJ, Halade GV, Yeatman TJ. Integration of lipidomics with targeted, single cell, and spatial transcriptomics defines an unresolved pro-inflammatory state in colon cancer. Gut. 2025 Mar 6;74(4):586-602. doi: 10.1136/gutjnl-2024-332535. PMID: 39658263; PMCID: PMC11885055.
2. Li J, Guasch-Ferré M, Li Y, Hu FB. Dietary intake and biomarkers of linoleic acid and mortality: systematic review and meta-analysis of prospective cohort studies. Am J Clin Nutr. 2020 Jul 1;112(1):150-167. doi: 10.1093/ajcn/nqz349. PMID: 32020162; PMCID: PMC7326588.
3. Marangoni F, Agostoni C, Borghi C, Catapano AL, Cena H, Ghiselli A, La Vecchia C, Lercker G, Manzato E, Pirillo A, Riccardi G, Risé P, Visioli F, Poli A. Dietary linoleic acid and human health: Focus on cardiovascular and cardiometabolic effects. Atherosclerosis. 2020 Jan;292:90-98. doi: 10.1016/j.atherosclerosis.2019.11.018. Epub 2019 Nov 15. PMID: 31785494.
4. Mousavi SM, Jalilpiran Y, Karimi E, Aune D, Larijani B, Mozaffarian D, Willett WC, Esmaillzadeh A. Dietary Intake of Linoleic Acid, Its Concentrations, and the Risk of Type 2 Diabetes: A Systematic Review and Dose-Response Meta-analysis of Prospective Cohort Studies. Diabetes Care. 2021 Sep;44(9):2173-2181. doi: 10.2337/dc21-0438. Epub 2021 Aug 20. PMID: 34417277.
5. Marklund M, Wu JHY, Imamura F, Del Gobbo LC, Fretts A, de Goede J, Shi P, Tintle N, Wennberg M, Aslibekyan S, Chen TA, de Oliveira Otto MC, Hirakawa Y, Eriksen HH, Kröger J, Laguzzi F, Lankinen M, Murphy RA, Prem K, Samieri C, Virtanen J, Wood AC, Wong K, Yang WS, Zhou X, Baylin A, Boer JMA, Brouwer IA, Campos H, Chaves PHM, Chien KL, de Faire U, Djoussé L, Eiriksdottir G, El-Abbadi N, Forouhi NG, Michael Gaziano J, Geleijnse JM, Gigante B, Giles G, Guallar E, Gudnason V, Harris T, Harris WS, Helmer C, Hellenius ML, Hodge A, Hu FB, Jacques PF, Jansson JH, Kalsbeek A, Khaw KT, Koh WP, Laakso M, Leander K, Lin HJ, Lind L, Luben R, Luo J, McKnight B, Mursu J, Ninomiya T, Overvad K, Psaty BM, Rimm E, Schulze MB, Siscovick D, Skjelbo Nielsen M, Smith AV, Steffen BT, Steffen L, Sun Q, Sundström J, Tsai MY, Tunstall-Pedoe H, Uusitupa MIJ, van Dam RM, Veenstra J, Monique Verschuren WM, Wareham N, Willett W, Woodward M, Yuan JM, Micha R, Lemaitre RN, Mozaffarian D, Risérus U; Cohorts for Heart and Aging Research in Genomic Epidemiology (CHARGE) Fatty Acids and Outcomes Research Consortium (FORCE). Biomarkers of Dietary Omega-6 Fatty Acids and Incident Cardiovascular Disease and Mortality. Circulation. 2019 May 21;139(21):2422-2436. doi: 10.1161/CIRCULATIONAHA.118.038908. PMID: 30971107; PMCID: PMC6582360.
6. Johnson GH, Fritsche K. Effect of dietary linoleic acid on markers of inflammation in healthy persons: a systematic review of randomized controlled trials. J Acad Nutr Diet. 2012 Jul;112(7):1029-41, 1041.e1-15. doi: 10.1016/j.jand.2012.03.029. PMID: 22889633.

Pročitajte još:

Scientists step in to defend seed oils 10-Jul-2025 by Donna Eastlake Seed oils are under attack, but major new study finds they could actually improve health

https://www.foodnavigator.com/Article/2025/07/10/seed-oils-health-benefits-revealed/

What MAHA’s crusade against seed oils reveals about flaws in America’s food system

RFK Jr. thinks seed oils are poisoning you. Here's the truth.

The post Debankeri: da li biljna ulja izazivaju rak? appeared first on Nauka govori.