Kako orgazam utiče na mozak?

Iako orgazam nije neophodan da bi seks bio ugodan, svakako je sjajan dodatak.  Naravno, budimo realni – seks žena s orgazmom je bolji nego bez i zato žene stvarno istražujte sebe i podučavajte partnera, ako je u pitanju muškarac,  da vam pruži to  jer oni jadni stvarno sami ne znaju. A ako imate partnerku, već ste pola problema riješile. O da – vađi i za muškarce da trebaju pokazati pertnerki/parneru šta im prija.

Naučnici koriste funkcionalnu magnetnu rezonancu (fMRI) i pozitronsku emisijsku tomografiju (PET) da bi proučili šta se dešava u mozgu tokom orgazma. Ovi uređaji omogućavaju mjerenje protoka krvi i aktivnosti neurona, otkrivajući fascinantne procese koji se tada odvijaju.

1. Tokom seksa logički dio mozga se isključuje

Oukej, ovo smi valjda znali, ali eto, i nauka da kaže svoje. Ljudi se često osjećaju hrabrije i manje inhibirano tokom seksa, a razlog za to leži u privremenom “gašenju” dijela mozga zaduženog za racionalno razmišljanje. Lateralni orbitofrontalni korteks, koji kontroliše donošenje odluka, prosudbu vrijednosti i logičko zaključivanje, postaje manje aktivan. Ova deaktivacija takođe smanjuje strah i anksioznost, što ima smisla jer upravo ti faktori mogu ometati uzbuđenje i izazvati probleme poput anksioznosti pri nastupu. No, realno, ovo znači da u toku seksa zaglupljujemo, a i da smo zbog ponude seksa skloniji rizičnom (čitaj: glupom) ponašanju.

2. Orgazam uključuje više različitih regija mozga

Iako se često misli da orgazam potiče iz jednog dijela mozga, medicinska istraživanja pokazuju da je uključen čitav niz različitih moždanih regija. Genitalni senzorni korteks, motoričke oblasti, hipotalamus, talamus, nucleus accumbens i supstancija nigra aktiviraju se tokom orgazma. Talamus pomaže u integraciji dodira, pokreta i seksualnih fantazija, dok hipotalamus proizvodi oksitocin, hormon vezan za uzbuđenje. Nucleus accumbens ima ulogu u sistemu nagrađivanja.

No, sve ovo su dijelovi našeg evolutivno starijeg mozga, onog kojeg nekad nazivamo „reptilski mozak” (jer ga imaju i reptili), koji je više za traženje zadovoljstva, hrane i za reakcije bijega ili napada. Limbički sistem, uključen u procesiranje emicija nižeg reda i  hipotalamo-hipofizni trakt. U suštini „u se, na se i poda se”. Naš prefrontalni korteks, evolutivno je, naprotiv, mlađi i ima ulogu da logički razmišlja, ima etičke norme, empatiju i da nas čini višim bićima.

3. Orgazam oslobađa dopamin – hormon zadovoljstva

Tokom orgazma, mozak proizvodi veliki broj različitih hormona i neurotransmitera. Među njima je i dopamin, koji je ključan za osjećaj zadovoljstva, želje i motivacije. Dopamin se formira u ventralnoj tegmentalnoj zoni mozga i oslobađa u nukleus akumbens i prefrontalni korteks. Iako se često naziva hemikalijom zadovoljstva ili hormonom sreće, dopamin zapravo ima širu ulogu jer pomaže mozgu da prepozna i ponovi ugodna iskustva, poput seksa ili hrane.

4. Oksitocin se oslobađa tokom orgazma i dojenja

Još jedan hormon koji se oslobađa tokom orgazma je oksitocin, poznat i kao „hormon povezivanja“. Luči ga hipofiza, a ključan je za osjećaj bliskosti i privrženosti. Oksitocin igra istu ulogu i tokom dojenja, gdje pomaže u stvaranju veze između majke i djeteta. Pored oksitocina, oslobađa se i prolaktin, koji doprinosi osjećaju zadovoljstva i igra glavnu ulogu u proizvodnji mlijeka nakon trudnoće. Ovo je molekula zbog koje ostajemo u vezi i jačamo ljubav.

5. Mozak na orgazam reaguje slično kao na droge, ovisnosti i muziku

Zanimljivo je da mozak ne pravi veliku razliku između seksa i drugih prijatnih iskustava. Regije mozga koje se aktiviraju tokom orgazma su iste one koje reaguju na konzumaciju droga, alkohola, igranje igara na sreću ili slušanje omiljene muzike. Ili recimo kod trčanja i fizičke vježbe – ljudi se navuku jer im ove aktivnosti pružaju dozu dopamina. Ovo ukazuje na to da mozak koristi iste mehanizme nagrađivanja za različite vrste užitaka. No, isto tako da aktivnosti koje oslobađaju dopamin često dovodi i do zaglupljivanja, pa vidjeti pod 1 i pod „dumb runner” i ostale ovisnosti.

6. Tijelo postaje manje osjetljivo na bol tokom seksa

Nije samo subjektivan osjećaj – naučno je dokazano da seks smanjuje osjetljivost na bol. Aktivacija hipofize oslobađa endorfine, oksitocin i vazopresin, koji zajedno smanjuju bol i istovremeno pojačavaju osjećaj povezanosti i intimnosti. Ovaj efekat može objasniti zašto bolni podražaji, poput čupanja kose ili pljeskanja (spanking), mogu djelovati manje bolno ili čak ugodno u seksualnom kontekstu. No budimo prizemni i shvatimo da je ovo potrebno jer je seks zapravo prodiranje jednog tijela u drugo i da nema svih tih fizičkih olakšivača osjećaja (lubrikanata) i manjeg praga boli, seks bi bio izuzetno bolno iskustvo i niko ga ne bi upražnjavao.

7. Orgazam i bol aktiviraju iste dijelove mozga

Naučnici su otkrili da neki ljudi doživljavaju seksualno zadovoljstvo kroz bol, a to bi moglo biti povezano s činjenicom da orgazam i bol aktiviraju slične moždane oblasti. Iako još nije potpuno jasno zašto se to dešava, neka istraživanja pokazuju da vaginalna stimulacija može smanjiti osjetljivost na bol kod određenih osoba. Ok, ovo objašnjava sve one BDSM stvari, japanska vezivanja i ostale igrice.

8. Nakon orgazma, mozak oslobađa hormone koji nas čine sretnima i pospanima

Nakon orgazma, mozak usporava svoju aktivnost, ali ne prestaje da radi. Parasimpatički nervni sistem počinje smirivati tijelo, dok prefrontalni korteks, koji je bio aktivan prije orgazma, smanjuje svoju aktivnost. Povećava se nivo oksitocina, koji doprinosi osjećaju povezanosti, a serotonin pomaže u opuštanju i može izazvati pospanost. Nažalost, obično je ovo izraženije kod muškaraca koji moraju zahrkati nakon seksa, a žene bi se nešto mazile i povezivale. Zbog ovog ispada iz vinkla, seksualni partneri se često ne povežu dovoljno. Zato žene, ne dajte partneru/ci da zaspe nakon seksa, ubijte maženjem.

9. Ženski mozak nastavlja lučiti oksitocin i nakon orgazma

Kod oba spola oksitocin se oslobađa tokom seksa, ali kod žena se njegovo lučenje često nastavlja i nakon orgazma. To može objasniti zašto mnoge žene osjećaju potrebu za maženjem nakon seksa – njihov mozak ih prirodno usmjerava na dodatno povezivanje s partnerom. Iskusni i nesebični muškarci znaju zašto je maženje važno. No ne samo to – žene mogu doživjeti i multiple orgazme, ne samo jedan jaki krogazam, nego niz spojenih spalbijih orgazama koji djeluju kao neka unutarnja toplota i golicanje. Jadni muškarci završe s jednim i poneki može da skupi još malo snage za još jedan.

10. Mozak može pronaći alternativne puteve do orgazma

Iako obično povezujemo orgazam sa stimulacijom genitalija, mozak može pronaći i druge načine da doživi seksualno zadovoljstvo. Na primjer, neki ljudi mogu doživjeti orgazam samo dodirivanjem određenih dijelova tijela, čak i ako ne osjećaju genitalnu stimulaciju. Mozak je izuzetno plastičan i sposoban da „premjesti“ puteve užitka u slučaju povrede ili fizičkih ograničenja.

11. Orgazam je možda način na koji nas priroda „vara“ da se razmnožavamo

Orgazam nije samo ugodan, već bi mogao biti i evolucijski trik kojim nas priroda motiviše na reprodukciju. Objektivno gledano, trudnoća i roditeljstvo su izuzetno zahtjevni procesi, pa se postavlja pitanje zašto bismo ih dobrovoljno prolazili. Naučnici smatraju da mozak koristi intenzivan osjećaj zadovoljstva kako bi nas nagradio za seksualnu aktivnost i podstakao nas da je ponavljamo. A to je našoj DNK jedino bitno. To nam je svrha i tu pada sva filozofije, umjetničko stvaralaštvo i ostalo.

12. Orgazam može imati pozitivan efekat na zdravlje mozga

Osim što nas motiviše na razmnožavanje, orgazam bi mogao imati i šire zdravstvene benefite. Neka istraživanja sugeriraju da orgazam može poboljšati protok krvi kroz mozak, što doprinosi njegovom zdravlju. Takođe, postoje hipoteze da je ženski orgazam nekada imao ulogu u stimulaciji ovulacije, iako danas ovulacija uglavnom nastupa spontano, nevezano za seksualnu aktivnost.

Što se tiče orgazama i seksa kao sredstva potrošnje kalorije, nemojte se radovati – ne troši dovoljno kalorija. Više kalorija ima u tom kroasanu kojeg jedete. Postoje istraživanja da žene koje imaju češće orgazme  i seks duže žive. No žene koje nisu udate također duže žive. Što nas dovodi do zaključka da žene koje imaju orgazme i nisu udate žive najduže. Za muškarce orgazmi i seks imaju neke zdravstvene benefite za prostatu, ali njima za dug život izgleda više godi da su oženjeni, jer valjda tada smanjuju rizik od ponašanja koja skraćuju život (kocka, alkohol, brza vožnja, glupi izazovi, splavaranje po Amazonu i slično).

13. Orgazam muškarca ovisi o odnosu acetiliholina i dopaminu u različitim trenucima seksualnog čina

Naučnici su ubrizgali fluorescentne senzore u nucleus accumbens – dio mozga koji igra ključnu ulogu u sistemu nagrađivanja. Kada bi mozak oslobodio dopamin – hemikaliju povezanu s osjećajem zadovoljstva – ili acetilholin – neurotransmiter koji reguliše dopamin, optičko vlakno bi zasvjetlilo, omogućavajući praćenje ovih procesa u realnom vremenu. Rezultati su pokazali složenu interakciju između ove dve hemikalije tokom svake faze seksualnog ponašanja.

Prije nego što bi mužjak započeo parenje, njegov mozak je počeo da ritmički oslobađa acetilholin. Oko šest sekundi kasnije, započelo je i oslobađanje dopamina.Kada bi mužjak penetrirao ženku, oslobađanje acetilholina i dopamina pratilo je ritam njegovih pokreta.

Na kraju, kod mužjaka koji su dostigli ejakulaciju, oslobađanje dopamina se prvo značajno usporilo, a zatim naglo poraslo u trenutku prelaska u fazu ejakulacije.

The post Kako orgazam utječe na mozak? appeared first on Nauka govori.