Da li ibuprofen i paracetamol izazivaju antibiotsku rezistenciju? O čemu je nova australska studija?

Nedavna studija koja je ukazala na mehanizam kako ne-antibiotski lijekovi protiv upala mogu poticati antimikrobnu rezistenciju izazvala je dosta straha, nedoumica i pitanja. No, Nauka govori nije mjesto koje samo nudi vijesti, nego i pravi smisao od njih, stavlja ih u kontekst. Pa da vidimo o čemu je riječ.

O čemu se radi?

Nova studija Univerziteta Južne Australije objavljena u NPJ Antimicrobials and resisance (1), donosi zabrinjavajuće otkriće: uobičajeni lijekovi protiv bolova, ali i temperature, poput ibuprofena (Advil, Brufen i sl.) i paracetamola, mogu potaknuti razvoj otpornosti bakterija na antibiotike. Štaviše, kada se koriste zajedno s nekim antibioticima, posebno sa ciprofloksacinom – širokospektralnim lijekom koji se često koristi protiv infekcija mokraćnih puteva, crijeva i kože – njihovo djelovanje dodatno ubrzava mutacije bakterija i čini ih otpornijima.

I upravo je to upotreba koja je prilično česta – ako imamo bakterijsku infekciju, vjerovatno je da ćemo imati i bolove i temperaturu te ćemo pored terapije antibioticima imati propisanu i terapiju lijekovima protiv bolova i temperature. Ili ćemo ih sami uzeti pored antibiotika.

Istraživači su proučavali interakciju devet lijekova koji se često koriste u domovima za starije: ibuprofen, diklofenak, paracetamol, furosemid, metformin, atorvastatin, tramadol, temazepam i pseudoefedrin. Posebno su analizirali kako ovi lijekovi utiču na bakteriju Escherichia coli (E. coli), čestog uzročnika urinarnih i crijevnih infekcija, kada se kombinuju sa ciprofloksacinom, antibiotikom širokog djelovanja koji se često koristi kod infekcija osoba smještenim u staračke domove, ali i općenito – često se propisuje. Rezultati su pokazali da ibuprofen i paracetamol značajno povećavaju broj genetičkih mutacija u bakterijama, što omogućava E. coli da raste brže i postaje izrazito otporna ne samo na ciprofloksacin, već i na više različitih antibiotika iz drugih klasa.

Vodeći istraživač, vanredni profesor Rietie Venter, naglasio je da ovo otkriće otvara ozbiljna pitanja o rizicima polifarmacije, posebno u ustanovama za starije osobe. Tamo su pacijenti često na više terapija istovremeno – lijekovima protiv bolova, za spavanje, regulaciju krvnog pritiska ili nivoa šećera u krvi – što stvara pogodno okruženje za razvoj rezistentnih bakterija u crijevima.

Kako ibuprofen i paracetamol doprinose antibiotskoj rezistenciji

Studija je otkrila i mehanizme koji stoje iza ovog procesa. Ibuprofen i paracetamol aktiviraju odbrambene mehanizme bakterija koji im omogućavaju da izbacuju antibiotike iz ćelija i time smanjuju njihovu efikasnost. To znači da bakterije ne samo da postaju otporne na lijek koji je trenutno primijenjen, već razvijaju širi spektar otpornosti koji dodatno otežava liječenje infekcija. Odnosno – bakterije ubiju manju količinu tvari koja im je toksična i prežive.

Ovi nalazi ukazuju da otpornost na antibiotike više nije problem vezan samo za same antibiotike, već i za interakcije sa čestim, svakodnevnim lijekovima. Kako naglašava Venter, to ne znači da bi trebalo prestati koristiti ibuprofen ili paracetamol, jer oni imaju važne i opravdane uloge u terapiji. Međutim, neophodno je da ljekari i zdravstveni sistemi budu svjesni njihovih potencijalnih interakcija s antibioticima, posebno u populacijama koje koriste više lijekova istovremeno.

Ovdje treba napomenuti da se istraživanje odnosilo samo na antibiotik ciprofloksacin, ali nije rađeno na drugim antibioticima, tako da za interakcije s drugim antibioticima ne znamo. Također, ova studija je bila in vitro, odnosno na kulturama ćelija, a ne u bolničkim uslovima. Iako studije in vitro spadaju, prema piramidi dokaza, u niži nivo dokaza koji je potrebno dalje utvrđivati, ovdje je to bio logičan izbor jer se radi o proučavanju bakterija i njihovih reakcija na supstance. Ova studija pokazuje kako potencijalno navedeni antiupalni lijekovi mogu stvarati rezistenciju bakterija na antibiotike u kombinaciji sa ciprofloksacinom.

Antibiotska rezistencija već je globalni zdravstveni problem, a ova studija pokazuje da je izazov još složeniji nego što se ranije mislilo. Potrebno je proširiti istraživanja kako bi se bolje razumjelo kako kombinacije lijekova utiču na bakterije i kako se može smanjiti rizik. Jasna poruka istraživača je da racionalno propisivanje i praćenje polifarmacije postaju ključni u sprječavanju daljeg širenja superbakterija. No, ono što znamo je da su nepravilna, prevelika upotreba antibiotika glavni krivci za razvoj rezistencije bakterija na postojeće antibiotike. Recimo upotreba u poljoprivredi ili kada pacijenti prestanu piti antibiotike jer se osjećaju bolje ili uzimaju antibiotike protiv virusnih oboljenja.

Neki mediji su prenijeli ovu vijest u maniri fearmongeringa protiv farmaceutskih lijekova. Jasno je da svaki lijek, uključujući i supstance iz prirode, biljke i gljive ima svoje interakcije i nuspojave. Ibuprofen i paracetamol, kao i drugi lijekovi, opterećuju jetru, ali nije da ih uzimamo svaki dan, nego samo po potrebi. Da li ste ikada uzeli brufen a da stvarno nemate bol? Veća su opasnost suplementi na kojima nije navedeno da oštećuju jetru, pa ih ljudi uzimaju kontinuirano. Da li je izlaz iz ove situacija i da li ima smisla to da se pacijente savjetuje da ne uzimaju u isto vrijeme ove lijekove nego da se napravi neki period koliko sati nakon uzimanja antibiotika treba uzeti i ove lijekove, kao sa probioticima – ne znamo jer takva istraživanja nisu rađena.

Kako je u svom komentaru na Instagram profilu navela magistra farmacije Bojana Janjanin iz Rijeke (@bo_ljekarna), kao komentar na medijske članke koji ne stavljaju istraživanje u kontekst, „Ovakva istraživanja su vrijedna, ali kao djelić slagalice ukupne slike. Ne možemo uzeti jednu rečenicu koja zvuči bombastično i to samo objaviti. Tj. očito možemo kad se tako pišu članci. Pripazite kod ovakvih članaka što i koji dio informacija vam je serviran, bez konteksta.”

Članci koji ne stavljaju stvari u kontekst dovode do jačanje nepovjerenja u farmaciju i medicinu, nauku uopšte, pogodujući klimi alternativne medicine i teorijama zavjera kako farmaceutska industrija ljude čini bolesnijima, iako dokazi upućuju na supotno – da živimo duže, kvalitetnije i bolje, s manje patnje, upravo zahvaljujući lijekovima i vakcinama.

Reference:

1. Chen H, Sapula SA, Turnidge J, Venter H. The effect of commonly used non-antibiotic medications on antimicrobial resistance development in Escherichia coli. NPJ Antimicrob Resist. 2025 Aug 25;3(1):73. doi: 10.1038/s44259-025-00144-w. PMID: 40855113; PMCID: PMC12379211.

The post Da li ibuprofen i paracetamol izazivaju antibiotsku rezistenciju? O čemu je nova australska studija? appeared first on Nauka govori.