WWF širi mrežu nade – od Beča do Podunavlja, od škola do šuma

Klimatske promjene u Srbiji više nisu apstraktna prijetnja – one su realnost. Suše, ekstremne vremenske prilike i promjene sezonalnosti ostavljaju dubok trag ne samo na poljoprivredu već i na biljni i životinjski svijet, upozorava Aleksandra Ugarković iz Svjetske fondacije za zaštitu prirode (WWF).

Vodeni eko-sistemi presušuju, šumske zajednice se mijenjaju, a migratorne vrste gube svoje sigurnosne tačke. Kako bi prekinuo ovaj začarani krug gubitka staništa i klimatskih posljedica, WWF u Srbiji spaja očuvanje prirode sa pravednom tranzicijom ka obnovljivim izvorima energije. Kroz projekte u lokalnim zajednicama, kao što su Obrenovac i Aleksinac, mladi razvijaju zelene ideje, koje ne ugrožavaju prirodu. Organizacija radi i sa opštinama i donosiocima odluka kako bi energetski zaokret bio inkluzivan i održiv.

– Naš cilj je da ujedinimo očuvanje prirode sa pravednom tranzicijom ka obnovljivim izvorima energije. To smo u protekle četiri godine radili kroz projekte koji podstiču razvoj zelenih ideja i aktivizma kod srednjoškolaca u Obrenovcu i Aleksincu. Ideja je da mladi ljudi razmišljaju u pravcu poslovanja koje ne ugrožava staništa i vrste – umjesto dosadašnjih koji neodrživo iscrpljuju prirodu i njene resurse. Takođe, radimo sa zajednicama, opštinama i donosiocima odluka kako bi ova tranzicija bila inkluzivna i održiva – kaže Ugarkovićeva.

Još jedan primjer konkretne akcije u Srbiji je i sadnja autohtonih vrsta drveća u Gornjem Podunavlju – vraćanjem crne i bele topole, hrasta i vrbe WWF obnavlja močvarne eko-sisteme, povećava otpornost na poplave i vezuje CO2 iz atmosfere.

– Sadnju u Gornjem Podunavlju, srpskom dijelu Evropskog Amazona, pokrenuli smo jer je to jedno od posljednjih velikih močvarnih područja u Evropi koje ima ogroman značaj za očuvanje prirode, ali je decenijama unazad bilo izloženo degradaciji. Vratiti drveće kao što su crna i bijela topola, hrast i vrba znači vratiti prirodnu ravnotežu, ojačati otpornost pred poplavama i vezivati CO2 iz atmosfere. Ove vrste su autohtone i prilagođene specifičnim uslovima podunavskih šuma. One nisu samo simbol povratka prirode već i naši saveznici u borbi protiv klimatskih promjena Amazona na teritoriji Srbije – ističe Ugarkovićeva.

U FOKUSU:

• Kako ABB-ova tehnologija redefiniše industrijsku energetsku efikasnost
• Julski talas požara u Srbiji – alarm koji se ne smije ignorisati
• Demografska dinamika Srbije pod uticajem klimatskih promjena

Plutajuća stanica u Beču čuva budućnost jesetri Gotovo nijedna životinjska vrsta na planeti nije bliža izumiranju od jesetri – drevnih riječnih džinova koji su preživjeli više od 200 miliona godina. Danas, one spadaju među najugroženije vrste na svijetu. U pokušaju da se njihov nestanak zaustavi, u Beču je nedavno otvorena prva evropska plutajuća stanica za uzgoj jesetri.

Na brodu MS Negrelli, dugom 66 metara i trenutno usidrenom na Dunavskom ostrvu, biće formirani uzgojni fond i genetska banka preostalih autohtonih vrsta iz Dunava. Cilj projekta je da do 2030. godine uzgoji i vrati u prirodu oko 1,6 miliona mladih jedinki četiri preostale vrste jesetri.

Ugarkovićeva dodaje da aktivnostima poput evropske plutajuće stanice za uzgoj mladih jesetri WWF doprinosi njihovom povratku u Dunav. I u Srbiji postoje slične inicijative, ali je, kako ističe, neophodna šira međunarodna saradnja.

Sat za planetu: Više od gašenja svjetla, početak promjene

Globalna kampanja „Sat za planetu Zemlju” ove godine ponovo je okupila više od 20 gradova i opština iz Srbije. Poruka je bila jasna: iskoristimo svoj trenutak za planetu – kroz male, ali značajne akcije.

– Sat za planetu Zemlju je mnogo više od gašenja svjetla – to je trenutak kada se sjetimo da smo svi povezani. Ovogodišnja poruka bila je jednostavna: da iskoristimo svoj trenutak za planetu. Bilo da je to sadnja drveta, razgovor o klimi sa prijateljima ili isključivanje svjetla – svako može da doprinese. Iz Srbije i regiona se ove godine priključilo više od 20 gradova i opština, a podrška je stigla i od institucija, škola, medija i pojedinaca. To je znak da svijest raste – rekla je naša sagovornica.

U narednom periodu WWF nastavlja sa projektima očuvanja rijeka, šuma i vrsta, uz snažan fokus na energetsku tranziciju. Cilj da do 2040. godine 70 odsto energije potiče iz obnovljivih izvora jeste ambiciozan, ali ostvariv – ako, kako kažu iz WWF-a, radimo zajedno i počnemo od sebe.

Priredila: Milena Maglovski

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala KLIMATSKE PROMJENE

Članak WWF širi mrežu nade – od Beča do Podunavlja, od škola do šuma se pojavljuje prvo na Energetski Portal.