Tijelo bez glasa: slučaj Adriane Smith i granice zakona o životu i smrti – negiranje prava na prekid trudnoće nakon moždane smrti

U američkoj saveznoj državi Georgia, Adriana Smith, žena kojoj je proglašena moždana smrt, održavana je na aparatima kako bi se omogućilo da njena trudnoća napreduje i da rodi bebu. Kritičari tvrde da je ovakav zakon negiranje prava žene i njenog dostojanstva, dok ga neki pravdaju zaštitom života nerođenog djeteta. S bioetičkog aspekta, ovaj slučaj predstavlja […] The post Tijelo bez glasa: slučaj Adriane Smith i granice zakona o životu i smrti – negiranje prava na prekid trudnoće nakon moždane smrti appeared first on Nauka govori.

Maj 26, 2025 - 05:13
 0  13
Tijelo bez glasa: slučaj Adriane Smith i granice zakona o životu i smrti – negiranje prava na prekid trudnoće nakon moždane smrti
  • U američkoj saveznoj državi Georgia, Adriana Smith, žena kojoj je proglašena moždana smrt, održavana je na aparatima kako bi se omogućilo da njena trudnoća napreduje i da rodi bebu.
  • Kritičari tvrde da je ovakav zakon negiranje prava žene i njenog dostojanstva, dok ga neki pravdaju zaštitom života nerođenog djeteta.
  • S bioetičkog aspekta, ovaj slučaj predstavlja provođenje nedozvoljenih eksperimenata na mrvom tijelu, čiji se ishod ne zna.

Medicinska sestra, žena po imenu Adriana Smith iz savezne države Georgia, došla je u februaru ove godine u bolnicu, žaleći se na jaku glavobolju, Otpuštena je, dati su joj lijekovi, ali se sutradan vratila nakon napada gušenja. Više nije izašla iz bolnice. Niz trombova u krvnim sudovima mozga je doveo do njene moždane smrti. Osim što se ona i dana danas nalazi u bolnicu, na aparatima i održavaju je živom.

Naime, kada se ovo dogodilo, Adriana je bila trudna 8 sedmica. Prema strogim zakonima ove američke savezne države, abortus je moguće izvršiti, ali do 6. sedmice. Nakon toga je zabranjen. Adriana je u maju 2025. kada je napisan ovaj tekst, oko 90 dana na apartima i u 22 je sedmici trudnoće.

Sada Adrianu Smith drže na aparatima do avgusta, do 32. sedmice gestacije kada će je poroditi na carski rez. Beba ima jako male šanse da bude živa, zdrava. Slike fetusa već daju naznaku da postoje abnormalnosti. Ova procedura nije ništa drugo nego neautorizovani eksperiment koji pacijentica i njena porodica nisu odobrili.

Ne postoje podaci o tome da li produžena, tehnološki potpomognuta inkubacija u tijelu preminule osobe može rezultirati rođenjem živog, a kamoli zdravog djeteta.

Idemo osvijestiti nešto. Ako žena zatrudni, mogu proći sedmice prije nego što shvati da je trudna. Šest sedmica prozor za abortus je jedva dovoljno da žena dobije potvrdu da je trudna i organizuju se. U Georgia je na snazi pro-life zakon prvog otkucaja srca”.

Šta je to Zakon prvog otkucaja srca i ima li veze sa srcem?

Zakon prvog otkucaja srca (poznat i kao the first heartbeat law”, heartbeat bill”, LIFE Act) je naziv za vrstu zakona koji su uvedeni ili predloženi u nekim američkim saveznim državama, a koji zabranjuju abortus nakon što se detektuje prvi otkucaj srca embriona — obično oko šeste nedelje trudnoće. To je često pre nego što mnoge žene uopšte saznaju da su trudne.

Ovi zakoni često ne predviđaju izuzetke za silovanje, incest ili malformacije fetusa, iako neki prijedlozi mogu imati određene izuzetke. Tako je 2024. u saveznoj državi Mississippi jedna silovana trinaestogodišnjakinja iz siromašne Afro-američke zajednice bila primorana da iznese trudnoću do kraja.

Cilj zakonodavaca koji ih predlažu jeste da se ograniči ili potpuno onemogući pristup abortusu, kao korak ka njegovom potpunom ukidanju. Ovdje se zanemaraju činjenica da nakupina ćelija koja pulsira još uvijek fiziološki, i histološki nije ljudsko srce.

U ovom slučaju, porodica nije imala pravo odlučivanja, nego država, Žena u komi je tehnilki samo inkubator za bebu i njeno dostojanstvo, kao i pravo na dostojanstvu smrt je povrijeđeno. Kako je u tekstu za Guardian rekla majka Adriane Smith, April Newkirk, porodica se nada kako će beba biti rođena, no ipak smatraju kako je odluka trebala biti na njima.

Adriana Smith: stvarna Sluškinjina priča

Ovo sve podsjeća na jednu scenu iz Sluškinjine priče kanadske spisateljice Margaret Atwood, kada je jedna od sluškinja također moždano mrtva, ali je održavaju do termina poroda na aparatima.

Za ovaj slučaj sam konsultovala i američkog bioetičara dr Arthura Caplana, a on je našu email korespondenciju sažeo u ovom blog-postu. Caplan se pita ko je donio dijagnozu, kako je žena tretirana dan kada se prvi put obratila bolnici, ko je s kim razgovarao oko slučaja te smatra da je čitav slučaj pogrešno vođen.

Ovo nije abortus, ovo je eksperiment

Opis uklanjanja aparata za održavanje života s mrtvog tijela koje nosi trojmjesečni fetus ne predstavlja ‘abortus’. Abortus podrazumijeva namjeran, svjestan čin prekida života fetusa. Uklanjanje aparata za održavanje života ima za posljedicu prekid razvoja fetusa, ali se to prije može opisati kao posljedica, ili čak nenamjerni ‘dvostruki efekt’ odluke da se smrt pravilno zbrine. Niko ko uklanja aparate sa njenog mrtvog tijela ne čini to s namjerom da prekine život fetusa“, istakao je Caplan .

U ovakvom tumačenju abortusa, ako bi vozač u saobraćajnom nesreći ubio trudnu ženu, i to bi bio abortus.

Caplan se pita i kada to pacijent ili njegov pravni opunomoćenik, osoba koja u situacijama kada pacijent nije svjestan može donositi odluke za tu osobu ima pravo. Jer, kako kaže svjedočio je slučaju kada je razvedena majka četvero djece, koja dolazi iz zajednice Jehovih svjedoka, odbila transfuziju i umrla. Tada niko nije odlučivao za nju da je spasi i da njena djeca ne postanu siročići.

„Znam samo za jedan slučaj spomenut u stručnoj literaturi koji se približava šestomjesečnom održavanju trudne preminule žene na aparatima. Taj slučaj se desio u Njemačkoj prije više godina, ali ishod nikada nije objavljen. Ono što ljekari pokušavaju u Atlanti zapravo je eksperimentisanje. S obzirom na to, niko – ni ljekari, ni savezna država Georgia , ni porodica preminule Smith, ni pravni zastupnici bolnice – nije obavezan da učestvuje u ljudskom eksperimentu koji nema nikakve dokaze da bi mogao uspjeti, niti postoji ikakav trag pristanka, bilo od same preminule žene ili od njenih zakonskih zastupnika. Tvrdnja da u ovakvoj situaciji postoji nepovrediva, stroga obaveza da se eksperiment provede na tijelu žene ili fetusu – jednostavno nije tačna”, kazao je Caplan.

Ovdje se događa jedna tragedija, ne samo nepravda. Radi se o dehumanizaciji žene po standardima neokonzervativnih krugova i vjerskih pro-life fanatika. Slučaj, koji, kako se stvari odvijaju, neće biti izolovan, nego će postati praksa u dijelu svijeta. Ne zaboravimo ni slučajeve kada je zabrana abortusa dovela do smrti nekoliko žena u Poljskoj, kao i slučaj Mirele Čavajda u Hrvatskoj, kojoj je u Hrvatskoj uprkos teškoj fetalnoj dijagnozi odbijen prekid trudnoće, pa je zahvat obavila u Sloveniji. A mi, što se SAD tiče, gledamo Gilead uživo.

The post Tijelo bez glasa: slučaj Adriane Smith i granice zakona o životu i smrti – negiranje prava na prekid trudnoće nakon moždane smrti appeared first on Nauka govori.

Koja je vaša reakcija?

like

dislike

love

funny

angry

sad

wow