Studija u južnoj Aziji: Kako su naizgled jednostavne promjene u ciglanama donijele velike rezultate

Bangladeš je među najzagađenijim zemljama na svijetu. Tome u velikoj mjeri doprinosi industrija, tekstilna, kožarska, građevinska, otpadne vode proistekle iz istih, kao i gust i neregulisan saobraćaj. Tradicionalna industrija proizvodnje cigli decenijama je veoma važna ekonomije u južnoj Aziji, naročito u Bangladešu.

Upravo ta industrija, od koje živi veliki broj ljudi, predstavlja jednog od najvećih zagađivača vazduha i izvora emisije gasova staklene bašte, uključujući ugljen-dioksid (CO₂) i fine čestice (PM 2.5). Proizvodnja cigli, pretežno pokretana sagorijevanjem uglja, naročito ima loš zdravstveni uticaj u zemljama sa slabim regulatornim sistemima i ograničenim tehničkim kapacitetima.

Upravo u tom kontekstu, istraživači sa Škole javnog zdravlja Univerziteta Boston, zajedno sa partnerima iz Stanforda, icddr,b iz Bangladeša, Greentech Knowledge Solutions i Tehnološkog univerziteta iz Dake, sproveli su jedno od najobuhvatnijih istraživanja do sada kako bi ispitali da li i kako industrija cigli može da postane efikasnija i čistija bez prisile i zakonskih regulativa.

Pročitajte još:

• Kina ostvarila ciljeve za vjetar i solar prije roka – šta slijedi u energetskoj tranziciji?
• Svemirska misija otkriva koliko šuma zaista imamo i šta to znači za klimu
• Podvodni kablovi za izvoz zelene struje iz Afrike u Evropu povezaće po tri države oba kontinenta

Studija je uključivala 276 ciglana širom Bangladeša u periodu 2022–2023. godine. Ispitivanje je podrazumijevalo pružanje edukacije, tehničke pomoći i konkretnih savjeta vlasnicima ciglana kako bi uveli jednostavne promjene u poslovanje, kao što su bolje slaganje cigli, prelazak na biomasu kao gorivo i smanjenje gubitaka toplote u pećima.

Rezultati su bili ohrabrujući: 65 odsto vlasnika ciglana primjenilo je preporučene promjene, što je dovelo do smanjenja potrošnje energije za 23 odsto, smanjenja emisija CO₂ i PM 2.5 za oko 20 odsto, kao i povećanja kvaliteta cigli i uštede na potrošnji uglja. Godinu dana kasnije, istraživači su ustanovili da su poboljšane prakse i dalje prisutne, čak dodatno proširene jer su efikasne.

Uprkos postojanju zakona u Bangladešu koji zabranjuju, na primjer, upotrebu ogrjevnog drveta ili nalažu da ciglane ne smiju biti u blizini škola i bolnica, većina ciglana se i dalje nalazi upravo u blizini škola, a uslovi rada često su izuzetno teški. Ova industrija godišnje proizvede 27 milijardi cigli, a zaslužna je za čak 17 odsto nacionalne emisije CO₂ i 11 odsto emisije PM 2.5 u Bangladešu.

Studija Škole javnog zdravlja iz Bostona, sprovedena u saradnji sa međunarodnim partnerima, pokazuje da održivost ne mora da dolazi iz složenih tehnologija i strogih zakona, već iz jednostavnih, profitabilnih i lokalno prilagođenih rješenja.

Energetski portal

Članak Studija u južnoj Aziji: Kako su naizgled jednostavne promjene u ciglanama donijele velike rezultate se pojavljuje prvo na Energetski Portal.