Studija CIRES-a: Požari zagađuju rijeke i do osam godina nakon izbijanja
Nastupio je dio godine kada crveni meteoalarm postaje svakodnevna pojava u vremenskoj prognozi. Visoke temperature i suv vazduh donose opasnost po fenomen koji se doskora smatrao za sezonski, pretežno lokalni fenomen, ali je postao globalna pojava. Riječ je o šumskim požarima koji posljednjih decenija, naročito u proteklih 15 godina, bilježe razorne posljedice. Iako je evidentno […] Članak Studija CIRES-a: Požari zagađuju rijeke i do osam godina nakon izbijanja se pojavljuje prvo na Energetski Portal.
Nastupio je dio godine kada crveni meteoalarm postaje svakodnevna pojava u vremenskoj prognozi. Visoke temperature i suv vazduh donose opasnost po fenomen koji se doskora smatrao za sezonski, pretežno lokalni fenomen, ali je postao globalna pojava. Riječ je o šumskim požarima koji posljednjih decenija, naročito u proteklih 15 godina, bilježe razorne posljedice. Iako je evidentno da požar uništava šume, a dim vazduh, veliki šumski požari narušavaju i kvalitet vode, i to mnogo duže nego što se ranije pretpostavljalo.
Najugroženiji dio svijeta u kom dolazi do šumskih požara svakako je zapadni dio Sjedinjenih Američkih Država, koji se sa ovim problemom suočava u periodu od juna do oktobra, a vrhunac se najčešće bilježi tokom avgusta i septembra. Ipak, i početak 2025. godine bio je prepun stravičnih prizora iz Los Anđelesa. Kanada je takođe u vrhu po razmjerama šumskih požara, a 2023. godine izgubila je više miliona hektara šume zahvaćenih plamenom. Slično je i na južnoj hemisferi, gdje Australiju pogađaju požari najčešće od decembra do marta.
Pročitajte još:
- Tehnološki iskorak u borbi protiv šumskih požara
- Obnova šuma može znatno doprinijeti hlađenju planete, pokazuje nova studija
- Svemirska misija otkriva koliko šuma zaista imamo i šta to znači za klimu
Sprovedena studija u SAD
Nova studija koju je sproveo CIRES (Kooperativni institut za istraživanja u oblasti životne sredine) sa Univerziteta Kolorado u Bolderu, otkrila je da kontaminacija rijeka može trajati čak osam godina nakon požara.
Istraživanje predstavlja prvu opsežnu analizu kvaliteta vode nakon požara na području cijelog zapadnog dijela Sjedinjenih Američkih Država. Naučnici su analizirali preko 100.000 uzoraka vode iz 500 slivova rijeka, od kojih je polovina bila sa područja pogođenih požarima, a druga polovina iz nepogođenih oblasti.
Najizraženiji skokovi u zagađenju javljaju se u prvih pet godina nakon požara, dok na primjer azot i sedimenti ostaju na povišenom nivou i do osme godine. Posebno su ugrožena područja sa gustom šumskom vegetacijom, dok vremenske nepogode poput jakih kiša često dodatno pogoršavaju stanje, izazivajući talase toksičnih ispiranja u riječne tokove.
Iako su prethodna istraživanja već ukazivala na to da pepeo i erozija zemljišta narušavaju kvalitet vode, ona su bila lokalnog karaktera. Nova analiza CIRES-a omogućava kontinentalno sagledavanje problema, a autori studije ističu i da različiti slivovi reaguju na različite načine — u nekima dolazi do enormnog porasta sedimentacije, dok u drugima voda ostaje gotovo čista. Dakle, različitost rezultata dodatno otežava planiranje i ukazuje na potrebu za lokalno prilagođenim strategijama otpornosti.
Studija CIRES-a jasno ukazuje na ozbiljne posljedice klimatskih promjena i šumskih požara, ističući pritom potrebu za odlučnijim i preventivnim dijelovanjem, a ne samo reagovanjem nakon što šteta već nastupi.
Energetski portal
Članak Studija CIRES-a: Požari zagađuju rijeke i do osam godina nakon izbijanja se pojavljuje prvo na Energetski Portal.
Koja je vaša reakcija?
