Stavovi mladih u Srbiji o klimatskim promjenama: Termoelektrane kao glavni izvor zagađenja

Istraživanje sprovedeno u okviru projekta „Podizanje svijesti o klimatskim promjenama i energetskoj tranziciji u Srbiji”, u okviru SAFE Nature and Climate 2022-2025, pokazalo je koliko su mladi svjesni uticaja klimatskih promjena na njihov svakodnevni život. U istraživanju je učestvovalo 525 mladih uzrasta od 18 do 30 godina iz svih dijelova Srbije, dok je njih 16 učestvovalo u fokus grupama. Rezultate je predstavio Nenad Spasojević iz Centra za kreiranje politika i strategija na događaju „Mladi, klimatske promjene i energetska tranzicija: Šta zaista misle, znaju, očekuju?”, koji je organizovalo Udruženje OIE Srbija.

Kao prvu asocijaciju na klimatske promjene, mladi su najčešće navodili globalno zagrijavanje, zatim toplotne noći, efekat staklene bašte, vremenske neprilike i adaptaciju. Prema njihovom mišljenju, najveći uzročnici klimatskih promjena u Srbiji su termoelektrane, ali i zastarjeli načini industrijske proizvodnje, individualna ložišta, divlje deponije i poljoprivreda.

Na pitanje da li postoji negativna povezanost između upotrebe fosilnih goriva i razvoja klimatskih promjena, čak 69 odsto mladih odgovorilo je potvrdno, ističući da su fosilna goriva jedan od glavnih izvora razvoja klimatskih promjena, dok je 24 odsto smatralo da ta povezanost postoji, ali da fosilna goriva nisu glavni faktor i da njihov uticaj nije presudan. Samo pet odsto ispitanika navelo je da ne postoji negativna povezanost.

Jedno od ključnih pitanja bilo je koliko klimatske promjene utiču na svakodnevni život mladih. Na skali od jedan do pet, gdje pet označava najveći negativni uticaj, prosečna ocjena iznosila je 3,53. Kao najveći negativni efekat klimatskih promjena, 47 odsto mladih izdvojilo je visoke temperature, 19 odsto suše, 14 odsto toplotne talase, a 13 odsto obilne padavine. Samo tri odsto ispitanika vjeruje da klimatske promjene neće imati negativan uticaj.

Prva asocijacija mladih na pojam „zelena tranzicija” jesu obnovljivi izvori energije, zatim održiv razvoj, solarni paneli i zaštita životne sredine, dok se među odgovorima nalaze i električna vozila, EU regulativa i pravedna tranzicija.

Mladi se o klimatskim promjenama i energetskoj tranziciji najviše informišu putem društvenih mreža (52 odsto) i internet portala (22 odsto), dok 15 odsto znanje stiče od ljudi iz okoline. Televizija i štampa zajedno čine tek 11 odsto izvora informisanja.

Kada je riječ o potencijalima obnovljivih izvora energije u Srbiji, 42 odsto mladih smatra da energija Sunca ima najveći kapacitet za dodatnu proizvodnju energije, dok slijede energija vode (22 odsto), energija vjetra (19 odsto), geotermalna energija (osam odsto), biomasa (šest odsto) i biogas (tri odsto).

Pročitajte još:

• Za jačanje klimatske otpornosti u Keniji i Srbiji 130 miliona dolara
• Klimatski ciljevi zemalja nisu dovoljni da spriječe globalno zagrijavanje
• Kako su klimatske promjene oblikovale svijet 2024. godine?

Tokom panel diskusije na ovom događaju, Jovana Joksimović, pomoćnica ministra rudarstva i energetike za međunarodnu saradnju i evropske integracije u Srbiji, istakla je da je ohrabrujuće što su mladi zainteresovani za zelenu i energetsku tranziciju i što postoji svijest o uticaju energetike na klimatske promjene. Takođe, naglasila je da je važno što su prepoznali ove promjene kao priliku i što su spremni da ih saslušaju, sagledaju i prihvate, što je od velikog značaja za Srbiju.

Danijela Isailović, menadžerka Udruženja OIE Srbija, istakla je da prije 10 do 15 godina niko na ovako sistemski način nije pratio koliko je svijest mladih o uticaju klimatskih promjena i energetske tranzicije razvijena. Ipak, značajan napredak u javnom mnjenju vidi se u poređenju s počecima rada Udruženja, kada su negativni komentari i neznanje bili znatno prisutni. Kroz pozitivnu kampanju uspjeli su da mladima pruže pravilnu edukaciju, što se danas ogleda u njihovom interesovanju – sve češće im pišu, prate njihov rad i žele da aktivno učestvuju u onome što rade.

Menadžerka Udruženja dodala je da joj je žao što biomasa nije bolje zastupljena među mladima, posebno s obzirom na to da Srbija ima gradove sa toplanama koje koriste ovaj energent. Naglasila je da bi snažnija kampanja, poput one koja prati solarnu energiju, bila od velike koristi, jer je biomasa izuzetno vrijedan resurs. Takođe, napomenula je da vrijeme geotermalne energije tek dolazi.

Koliko je edukacija mladih važna za uspjeh energetske tranzicije, potvrdila je i Tea Požar iz New Energy Solution. Kroz predstavljanje iskustava iz inostranstva, posebno iz Njemačke i Holandije, gdje je tranzicija znatno napredovala, istakla je da je za sličan razvoj u Srbiji neophodno dodatno obrazovanje mladih, ali i promjena kulturnih navika.

Katarina Vuinac

Članak Stavovi mladih u Srbiji o klimatskim promjenama: Termoelektrane kao glavni izvor zagađenja se pojavljuje prvo na Energetski Portal.