Sporazum o pandemijama: istorijski korak prema pravednijem i sigurnijem odgovoru na buduće prijetnje

Zemlje članice Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) postigle su istorijski konsenzus usvajanjem prvog globalnog dokumneta Sporazum o pandemijama. Ova odluka, donesena na 78. zasjedanju  Skupštine Svjetske zdravstvene organizacije, rezultat je više od tri godine intenzivnih pregovora koje su pokrenule same vlade, potaknute razornim posljedicama pandemije COVID-19.

Sporazum prihvaćen, ali SAD u MAHA fazonu

Sporazum o pandemijama , koji su podržale gotovo sve članice WHO-a/SZO, usmjeren je na jačanje globalne spremnosti, prevencije i efikasnijeg odgovora na buduće pandemije. Njegovo usvajanje označava važan trenutak u međunarodnoj suradnji i javnom zdravstvu. Iako Sjedinjene Američke Države nisu sudjelovale na ovom zasjedanju zbog ranije najave predsjednika Donalda Trumpa o povlačenju iz WHO-a, njihov zdravstveni tajnik, Robert F. Kennedy Jr., u unaprijed snimljenoj poruci kritikovao je sporazum, tvrdeći da on „cementira sve disfunkcionalnosti WHO-ovog odgovora” na pandemiju COVID-19 i istaknuo da SAD „neće u tome sudjelovati”.

Generalni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus nazvao je usvajanje Sporazuma „pobjedom za javno zdravlje, nauku i multilateralnu saradnju”.

„Danas je svijet sigurniji zahvaljujući vodstvu, saradnji i posvećenosti naših država članica,” izjavio je Tedros. „Ovaj sporazum osigurava da ćemo ubuduće biti bolje pripremljeni i da naši građani, društva i ekonomije više ne smiju biti prepušteni na milost i nemilost pandemijama poput COVID-19.”

Sporazum od 30 stranica donosi okvir za djelovanje na više razina. Cilj mu je spriječiti pandemije još u fazi prijetnje – primjerice, jačanjem nadzora nad životinjskim populacijama kako bi se smanjio rizik od prenosa virusa sa životinja na ljude. U slučaju da do pandemije ipak dođe, predviđa se efikasniji odgovor kroz mjere kao što su opskrba zaštitnom opremom za zdravstvene radnike i usklađivanje regulatornih sustava kako bi se ubrzala dostupnost lijekova i cjepiva.

Mehanizam saradnje i pomoći farmaceutskih kompanija

Jedan od ključnih elemenata Sporazuma je sistem PABS (Pandemic Access Benefit-Sharing System), kojim se farmaceutske kompanije obavezuju omogućiti WHO-u brzi pristup do 20% svoje trenutne proizvodnje vakcina, terapija i dijagnostike tijekom pandemijske krize. Ova zdravstvena sredstva će se distribuirati na temelju procjene javnozdravstvenog rizika i potreba, s posebnim naglaskom na zemlje u razvoju.

Izazovi i problemi

Ipak, Sporazum nije bez izazova. Iako postavlja ambiciozne ciljeve, njegov stvarni utjecaj ostat će neizvjestan jer ne uključuje mehanizme za provedbu ni osigurano dugoročno financiranje. Dodatni problem predstavlja izostanak SAD-a – najvećeg dosadašnjeg financijera WHO-a i jedne od zemalja koje su sudjelovale u izradi Sporazuma. Njihovo neuključivanje moglo bi oslabiti političku i operativnu snagu samog dokumenta. za sada, zemlje članice WHO su izglasale i povećanje za 20% finansiranja ove organizacije kako bi se amortizirala šteta usljed američkog povlačenja.

Unatoč tome, Sporazum o pandemijama predstavlja važan korak prema globalnom sustavu koji teži pravovremenom i pravednom odgovoru na buduće prijetnje. On utjelovljuje spoznaju da u međusobno povezanom svijetu nijedna zemlja nije sigurna dok sve zemlje nisu spremne. Ako se politička volja pretvori u konkretnu provedbu, ovaj dokument bi mogao postati ključan alat za sprečavanje ponavljanja katastrofa poput COVID-19 – ili barem ublažavanje njihovih posljedica. Ovo je jop jedan primjer naučne diplomatije koja daje okvir za postupanje u toku kriznih situacija i za dobrobit čovječanstva.

The post Sporazum o pandemijama: istorijski korak prema pravednijem i sigurnijem odgovoru na buduće prijetnje appeared first on Nauka govori.