Skrivena istorija Mjeseca
Je li nekad postojalo vrijeme prije Mjeseca - vrijeme kojem su svjedočile ljudske civilizacije, nama nepoznate, izgubljene u istoriji?

Za svako ljudsko biće koje je ikada živjelo na Zemlji, Mjesec je bio trajni i fascinantni prizor na noćnom nebu. Ovo zagonetno nebesko tijelo, očaravalo je čovječanstvo hiljadama godina – od vremena drevnih civilizacija, pa sve do danas.
Ali, je li nekad postojalo vrijeme kada Mjesec nije bio na nebu – vrijeme kojem su svjedočile ljudske civilizacije, nama nepoznate, izgubljene u istoriji?
Sjećam se da sam već nekad pisao o jednoj legendi, prema kojoj je jedan stari kineski monah pustinjak pričao o svom životu prije stotina miliona godina, kada je ljudska civilizacija bila veoma razvijena.
U to vrijeme, tehnologija je bila veoma napredna i ljudi su počeli razmišljati o tome da stvore nebesko tijelo koje bi osvjetljavalo Zemlju noću.
Nakon nekoliko godina neprekidnog rada, Zemljin pratilac je konačno bio stvoren.
Naše trenutno razumijevanje nauke i svemira govori nam da bez Mjeseca život ne bi mogao postojati – bar u obliku kakvog poznajemo danas.
Također, naš cjelokupni tehnološki napredak kao civilizacije nije ni izbliza dovoljan da ostvarimo jedan tako kolosalan poduhvat.
Međutim, zašto onda mnoge drevne legende širom svijeta, za koje mnogi istraživači vjeruju da sadrže bar neke djelimične istine, govore upravo o takvom vremenu?
Prema istraživaču i autoru, Michaelu Tellingeru, to je vrijeme koje je vjerovatno najudaljenije kolektivno sjećanje čovječanstva.
Možda najpoznatiji zapisi iz drevnog svijeta, koji govore o vremenu kada nije postojao Mjesec, potječu od grčkog filozofa Aristotela.
Govoreći o istoriji grčke regije Arkadije, on spominje Pelazge. Ovi ljudi, kako je pisao Aristotel, živjeli su u toj regiji od davnina, a u to vrijeme Mjesec nije postojao.
Također, još jedan grčki filozof, Apolonije, govorio je o vremenu bez Mjeseca, kada na nebu nisu postojala sva nebeska tijela.
Jedini ljudi koji su tada postojali, bili su Pelazgi, koji su živjeli u planinskom području Arkadije.
Ko su bili ti misteriozni Pelazgi? Jesu li oni zaista postojali, i ako jesu, jesu li uopće bili ljudi?
Također, moramo se zapitati prije koliko vremena su Pelazgi hodali Zemljom?
Sigurno mnogo dalje od nekoliko hiljada godina – vjerovatnu u rasponu od stotina hiljada godina, možda čak i miliona.
U svojim spisima, još jedan grčki istoričar, Plutarh, Pelazge naziva Arkadanima koji su živjeli prije vremena Zeusa.
Posjedovali su svoju zemlju i bili su stariji od Mjeseca.
Postoje još brojne druge reference u drevnim spisima o ovim misterioznim prastanovnicima Zemlje.
Lukijan, grčki retoričar je u svojoj astrologiji izjavio da su Arkadani tvrdili da su stariji od Mjeseca, dok je Hipolit rekao da je Arkadija rodila Pelaga, pretka prema kojem su Pelazgi dobili ime, a koji je bio stariji od Mjeseca.
Štoviše, ovi zapisi nisu samo ograničeni na legende drevne Grčke. Možete ih pronaći širom svijeta.
Na primjer, kolumbijska civilizacija planinskog područja Bogota u svojim usmenim predajama govori o najranijim vremenima kada Mjesec još nije bio na nebu.
Također afričko ratničko pleme Zulu, baštini legende koje govore o vremenu prije Mjeseca, za koji kažu da su ga na Zemlju donijela dva vanzemaljska brata po imenu Wowane i Mpanku.
Ako su ove legende bar djelimično istinite, posebno detalj o dva vanzemaljska brata, onda možemo pretpostaviti – ako su postojali – da Pelazgi možda nisu bili ljudi.
Čini se da ova legenda zvuči veoma slično legendama iz drevnog Sumera o Annunakima, a koje govore dva brata, Enlilu i Enkiju, koji su sišli sa neba da vladaju Zemljom.
Mnogi vjeruju da ove legende govore o vanzemaljskoj rasi, koja je na našu planetu stigla prije mnogo stotina hiljada godina.
Ipak, to su samo legende i moramo se zapitati koliko u njima ima istine i je li istorija zaista drugačija od one “službene” kojoj nas uče u školama?
Ako ništa drugo, ovakve priče nas tjeraju da preispitamo granice ljudskog sjećanja i podstiču razmišljanje o mogućnosti izgubljenih znanja i nepoznatih aspekata naše prošlosti.
Koja je vaša reakcija?






