Pretis Vogošća: Privredno čudo ili najveći “balon” bh. ekonomije
Kompanija Pretis iz Vogošće postala je posljednjih godina lider bh. namjenske industrije te jedna od najbrže rastućih kompanija cijele domaće ekonomije. Pretis je u prošloj godini imao ukupne prihode od čak 153,8 miliona maraka. Da bi se shvatilo o kolikom rastu je riječ, podsjetimo da su godinu ranije prihodi bili 76,5 miliona maraka, piše BiznisInfo.ba. [...] The post Pretis Vogošća: Privredno čudo ili najveći “balon” bh. ekonomije appeared first on Biznis Info.

Kompanija Pretis iz Vogošće postala je posljednjih godina lider bh. namjenske industrije te jedna od najbrže rastućih kompanija cijele domaće ekonomije.
Pretis je u prošloj godini imao ukupne prihode od čak 153,8 miliona maraka. Da bi se shvatilo o kolikom rastu je riječ, podsjetimo da su godinu ranije prihodi bili 76,5 miliona maraka, piše BiznisInfo.ba. Godinu prije toga prihodi su bili 53,9 miliona KM.
Dakle, prihodi su skoro utrostručeni u dvije godine u kojima je ova kompanija namjenske industrije doživjela nevjerovatnu ekspanziju.

Ilustracija: BiznisInfo.ba
Možda još nevjerovatniji podatak jeste da je zarada, odnosno dobit kompanije bila 38,6 miliona maraka, skoro četiri puta više nego godinu ranije kada je iznosila oko 11 miliona KM. Godinu prije toga dobit je bila 5,8 miliona maraka.
Ovaj rezultat se odrazio i na vrijednost kompanije. Dionica Pretisa početkom ove godine je bila 12 KM, dok je u junu dostigla vrijednost od 70 miliona maraka. To znači da je u toku ove godine njihova vrijednost porasla za skoro šest puta.
Vrijednost kompanije od početka godine time je povećana sa oko 51 milion KM na oko 300 miliona maraka u junu.
Pretis se u prvoj polovini ove godine prvi put probio na listu najvećih bh. izvoznika i dospio je na 7. mjesto. Samim tim je prestigao Igman i postao najveća domaća vojna kompanija i lider bh. namjenske industrije.

Grafika pokazuje veliki uspon Pretisa (BiznisInfo.ba
Pretis je krenuo i sa agresivnom kampanjom širenja proizvodnje pa je kupljena parcela u Tuzli na kojoj kompanija namjerava graditi još jednu fabriku, uz širenje kapaciteta i modernizaciju proizvodnje u sarajevskom pogonu.
Podsjetimo da je najveći dioničar Pretisa Federacija BiH sa 51 posto dok američka firma Regulus Global preko kompanije Sikto ima 41,5 posto dionica. Regulus je suvlasnik i u bugojanskom Binasu koji također širi proizvodnju.
U javnost isplivali problemi
No, dokumenti koji su pročetkom ovog mjeseca isplivali u javnost pokazuju da situacija u Pretisu nije sjajna, odnosno da su veliki uspjeh pratili i zabrinjavajući trendovi unutar kompanije u vidu spore realizacije ugovora i velikih dugovanja.

Ilustracija stanja u Pretisu prema pismu Kupusa (BiznisInfo.ba)
Kako je tada objavljeno, novi v.d. direktora Pretisa Ajdin Kupus uputio je nedavno Vladi Federacije pismo o stanju u ovoj kompaniji. Kako se može vidjeti iz ovog pisma, Pretis se nalazi u izuzetno teškoj finansijskoj i operativnoj krizi, s više od 350 miliona KM obaveza, potrošenim avansima, nedostatkom materijala, velikim pritiskom kupaca, narušenim ugledom i indicijama o ranijem prikrivanju stvarnog stanja. Nova uprava traži hitnu institucionalnu podršku, reviziju poslovanja i strateški plan za izlazak iz krize.
Ovo su ključni detalji koje smo izvukli iz Kupusovog pisma:
Finansijsko stanje
- Stanje na računu (30.5.2025):858 KM
- Ukupna dugovanja:
- Prema dobavljačima: 30,8 miliona KM
- Po osnovu kredita: 36,6 miliona KM
- Po osnovu primljenih avansa: čak 286,7 miliona KM
- Mjesečni trošak sirovina: oko 11 miliona KM
Operativni problemi
- Nedostatak sirovina i materijala za nastavak proizvodnje.
- 41 aktivni ugovor, većinom s primljenim avansima (50 posto, neki i 100 posto) – ali:
- Većina ugovora nije ni započeta.
- Nema materijala ni robe.
- Roba se mora proizvesti i isporučiti bez dodatne naplate, jer su avansi već potrošeni.
- Troškovi izrade su veći od prihoda po isporuci, jer su cijene proizvoda znatno ispod tržišnih.
- Kupci vrše pritisak, prijete tužbama, traže povrat avansa i blokade računa.
Problemi s ugovorima i zalihama
- Neki ugovori su već završeni na papiru, ali roba:
- Nije proizvedena.
- Nestala sa zaliha.
- Neki kupci nisu primili robu iako je zavedena kao isporučena.
- Reklamacije na već isporučene proizvode – novi troškovi zbog zamjena, servisa, transporta.
- Dio ugovora predviđa isporuke komponenti umjesto novca, što ne pomaže problemu likvidnosti.
Bez ozbiljne strategije – prijeti potpuni kolaps
- 3,5 godine potrebno za završetak postojećih ugovora – bez korekcija i dodatnih ulaganja.
- Reputacija firme ozbiljno narušena – kupci gube povjerenje, neka tržišta trajno izgubljena.
- Neki kupci su države – prijete tužbama, što ugrožava međunarodne odnose.
Mjere koje predlaže nova Uprava
- Hitna revizija poslovanja od strane Federalnog ureda i međunarodne agencije.
- Revidirati i raskinuti štetne ugovore, posebno one bez preuzetih avansa.
- Zaključivati nove ugovore s većom cijenom i dužim rokovima isporuke.
- Uložiti u kapacitete i opremu za povećanje proizvodnje.
- Saradnja s istražnim organima – Uprava je potpuno otvorena za inspekcije i kontrolu dokumentacije.
Šta se može zaključiti
Iz detalja iznesenih u pismu se vidi da je situacija u Pretisu izuzetno ozbiljna i na ivici potpune nelikvidnosti, a šanse za bankrot su vrlo visoke bez hitne, koordinisane intervencije više nivoa vlasti i upravljačkih struktura.
Ono što je ohrabrujuće u svemu jeste da nova Uprava realno sagledava stanje i pokušava pregovarati s kupcima i dobavljačima, te da pokazuje spremnost za reviziju poslovanja i saradnju sa istražnim organima. Također, ohrabrujuća je perspekriva moguće stabilizacije kroz nove, kvalitetnije ugovore, iako će to ići dosta sporo, a i riječ je o rizičnom procesu.
Pismo Odbora za reviziju
Osim v.d. direktora slično pismo uputio je i Odbor za reviziju koji je utvrdio da su dugovanja Pretisa preko 368 miliona maraka.
– Ukupne obaveze kompanije iznose oko 368,6 miliona KM, od čega je približno 78 posto vezano za primljene avanse od kupaca (286,7 miliona KM). Ove obaveze predstavljaju ugovornu odgovornost za isporuku robe i usluga, čiji kapacitet pokrivanja je u ovom trenutku neizvjestan. Likvidna sredstva su izrazito niska (oko 1,06 milion KM), dok potraživanja iznose 52,3 miliona KM, ali nisu naplaćena – navedeno je, između ostalog, u izvještaju Odbora za reviziju koji je dostavljen Nadzornom odboru Pretisa.
Zalihe u skladištima iznose 287 miliona, ali “te zalihe nisu jasno povezane sa avansima koje je preduzeće uzimalo”. Ukratko, Pretis je sklapao ugovore, uzimao avanse za te ooslove, ali roba nije isporučena kupcima.
Ministar tvrdi da je stanje pod kontrolom
O situaciji u Pretisu oglasilo se i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije.
– Nažalost, u posljednje vrijeme se, iz nama nepoznatih razloga, u medijima plasiraju netačne informacije koje očito imaju za cilj urušavanje ugleda firmi namjenske industrije, posebno Pretisa, čime se direktno ugrožava zajednička vizija da ova firma postane vodeća firma namjenske industrije, ne samo u BiH nego i šire – naveli su iz Ministarstva.
Pitaju se kome i zašto smeta započeti razvojni put Pretisa – koji se manifestira kroz otvaranje novih pogona, modernizaciju proizvodnje i jače uvezivanje s ostalim firmama namjenske industrije, te zaključuju da „ni Ministarstvo ni Vlada to neće dopustiti“!
– Posebno ističemo da je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije iniciralo sveobuhvatnu reviziju poslovanja svih firmi namjenske industrije u FBiH od strane međunarodne revizorske kuće. Cilj je utvrditi zakonitost u radu u prethodnim godinama, identifikovati eventualne propuste i kvalitetnije planirati budući razvoj. Da li su medijski natpisi i napadi na namjensku industriju uzrokovani strahom određenih struktura od rezultata te revizije, vidjet ćemo uskoro – kazali su iz Ministarstva, ne spominjući imenom nijednog pojedinca ili organizaciju.

Vedran Lakić, federalni ministar energije, rudarstva i industrije
Pojašnjavaju da se u određenim firmama, poput Pretisa, zbog prirode cikličnih poslovnih procesa dešava da u fazama investicijskih ciklusa dolazi do privremeno računovodstveno/bilansno nepovoljnijeg položaja u odnosu na prethodni period.
– No, nakon kompletnog proizvodnog ciklusa i dodatnih investicija, situacija se stabilizira i značajno unapređuje. Osim toga, prošli mjesec je isplaćen i regres uposlenicima, što je svakako pokazatelj da Pretis nije u ozbiljnim finansijskim problemima, kako se to želi prikazati. Stanje finansija zabilježeno u jednom danu nije pravi odraz uspješnosti firme, nego često sredstvo za manipulaciju. Dodatni pokazatelj da se Pretis nalazi na razvojnoj putanji jeste činjenica da će uskoro biti zaposleno još 20 radnika direktno u proizvodnji – naveli su iz Ministarstva.
Ističu da je proces oporavka firmi namjenske industrije počeo i pred nama je sada i detaljna analiza lanca snabdijevanja u svim našim firmama namjenske industrije, s ciljem dodatnog unapređenja poslovanja i finansijskog stanja.
Zaključuju da su spasili ove kompanije od stečaja, omogućili im potpisivanje vrijednih ugovora, zapošljavanje novih radnika i proširenje proizvodnih kapaciteta, te da neće dopustiti da se njihovi uspjesi umanjuju niti da se njihov ponovno izgrađeni imidž pokušava rušiti.
Pismo američke kompanije
Situaciju u Pretisu dodatno komplikuje odnos Vlade FBiH i američke kompanije Regulus Global koja ima oko 41,5 posto vlasništva. Predstavnici Regulusa ponovo su pisali federalnoj Vladi, ovaj put ministru energije, rudarstva i industrije Vedranu Lakiću.
Oni su optužili Vladu da od njihovog zajedničkog sastanka u Washingtonu sa bivšim američkim ministrom energetike i bivšim američkim državni tužiocem, predstavnici Vlade FBiH nisu ispunili ništa od onog što su obećali.
– Vi nadgledate, usmjeravate i upravljate organizacijom u Pretisu koja je primila preko 100 miliona američkih dolara kroz ugovor s jednom velikom američkom odbrambenom kompanijom, a isporučila je samo oko 25 posto proizvoda. Sve ostalo kasni. Pretis je bez novca – dodali su, između ostalog, u pismu koje je objavio portal Istraga.
O odnosu sa američkom kompanijom ranije ove godine je za BiznisInfo.ba govorio federalni premijer Nermin Nikšić. On je tada kazao da kazao da bilo koji dioničar ne može očekivati povlašteni položaj u kompanijama u kojima je FBiH većinski dioničar.
– Smatramo kako je zajednički interes Vlade FBiH, kao predstavnika većinskog vlasnika i kompanija koje su većinski vlasnici dionica izvan kontrolnog paketa napredak i prosperitet kompanija odnosno povećanje proizvodnih kapaciteta i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta. Ne vidimo da bi i interes bilo koje firme pa i Regulusa mogao biti drugačiji, kao što ne mogu očekivati bilo kakav povlašteni položaj u odnosu na dioničare u ostalim kompanijama, a pogotovo u odnosu na Vladu kao većinskog vlasnika – poručio je tada, između ostalog, Nikšić.
Pretis na prekretnici
Na kraju, možemo zaključiti da je Pretis kompanija koja je na velikoj prekretnici. Njen enorman rast je neosporiv i ogleda se kroz skok prihoda, dobiti, izvoza itd. Takođe je nesporno da kompanija ima veliki potencijal te da bi sve ovo moglo biti samo početak jedne veoma uspješne poslovne priče kakvu Bosna i Hercegovina dugo nije vidjela, a posebno raduje što se radi o kompaniji koja je u većinskom vlasništvu države.
S druge strane, također je evidentno da postoje brojni unutrašnji problemi koje je ranije uprava uspješno skrivala od očiju javnosti, a koji prijete da potkopaju ovu “epsku” priču o uspjehu vogošćanske kompanije.
Probleme ne treba gurati pod tepih, već se u njihovo rješavanje trebaju uključiti sve nadležne institucije. Vlada Federacije ne treba žaliti, ako bude potrebno, ni izdvajanje finanijskih sredstava kojima će pomoći stabilizaciju stanja u Pretisu jer će se taj novac sigurno višestruko vratiti u budžet Federacije. Također. očito je da nova Uprava ima ozbiljnu namjeru stabilizacije stanja u kompaniji, te u tome treba imati podršku.
Odnos sa američkim partnerima ostaje kompleksan. Riječ je o firmi koja ima dobre veze u SAD-u i veliko iskustvo u branši, te koja može pomoći Pretisu da dobije nove kupce i poveća proizvodnju. No, očito da je ujedno riječ o kompaniji koja želi dobiti o maksimum od svog udjela u Pretisu i koja ima ambicije da upravlja firmom, iako je manjinski vlasnik. Vlada FBiH morat će balansirati između toga da iskoristi potencijale koje nudi ova saradnja, ali da ipak ostane “gazda” u Pretisu.
Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
The post Pretis Vogošća: Privredno čudo ili najveći “balon” bh. ekonomije appeared first on Biznis Info.
Koja je vaša reakcija?






