Pjesme iz dubina – šta nam govore kitovi

Zamislite da jednog dana možemo da razumijemo komunikaciju kitova u dubinama okeana. Za mene ne postoji biće na planeti koje me više očarava od ovih sisara koji našom planetom plivaju milionima godina. Nažalost, mnoge vrste kitova danas spadaju u ugrožene ili su blizu toga da postanu. Čovjek i ovdje ima svoj snažan uticaj, imajući u vidu da glavne prijetnje predstavljaju sudaranje kitova sa brodovima, zagađenje bukom, klimatske promjene i zagađenje plastikom.

Možda zagađenje bukom ne razumijemo kao ozbiljnu prijetnju, ali ona to jeste. Kitovi ne pričaju kao mi, ali njihov jezik je daleko složeniji nego što bismo mogli da zamislimo. Koriste niz tonova, koje se opisuju kao podvodne pjesme – koje mogu trajati satima. Svaka pjesma prenosi informacije – o identitetu, emocijama, mjestima za hranjenje ili njihovim društvenim vezama. Ipak, industrijski zvukovi ometaju komunikaciju kitova. Možda ne osjećamo buku okeana, ali za kitove ona može biti razorna – ometa njihove razgovore i svakodnevni život.

Važno je da razumijemo šta kitovi komuniciraju, kako bismo mogli da pomognemo očuvanju ove vrste, prije nego što utihne. Koliko je njihova komunikacija važna govori podatak da su naučnici primijetili da su plavi kitovi postali znatno tiši, što je ozbiljan pokazatelj negativnih promjena u morskim ekosistemima.

Ono što je nekada izgledalo kao naučna fantastika, danas nam je vrlo blizu. Project CETI (Cetacean Translation Initiative), pionirska međunarodna inicijativa koja spaja biologiju, lingvistiku, robotiku i vještačku inteligenciju, pokušava da otkrije tajne jezika jedne vrste kita – ulješara (Physeter macrocephalus). Projekat je pokrenut 2020. godine, sa pažnjom na ovu vrstu koja živi u vodama Kariba, posebno oko Dominike.

Ovi kitovi koriste jezik koji može da se opiše kao kodovi – kratki zvučni nizovi u komunikaciji. Kako objašnjavaju naučnici, ovi signali kriju pravi jezik, složen i sa obrascima koji podsjećaju na ljudsku fonetiku. Dosadašnja istraživanja su, uz korišćenje savremenih alata i ogromne baze podataka, došla do otkrića da kitovi koriste nešto poput fonetskog alfabeta, pa čak i ukrase u komunikaciji. Podaci se prikupljaju kroz podvodne slušne stanice i dronove koji bezbjedno i neosjetno postavljaju senzore na kitove. Pored toga, koriste se i podvodni glajderi koji ih prate tokom putovanja. Vještačka inteligencija ima ulogu da dešifruje značenje zvukova.

Posebnost projekta jeste što uključuje i lokalne zajednice, kroz programe davanja stipendija mladim istraživačima, obrazovne inicijative, umjetničku saradnju i druge načine koji spajaju nauku i kulturu.

Projekat teži da promijeni naš odnos prema životinjama i prirodi, podsjećajući nas da one imaju svoje jezike. Neki od njih su nam već razumljivi, dok drugi, poput jezika kitova, zahtijevaju strpljenje i trud da bismo ih shvatili. Oni koji ne žele da ostanu gluvi za njega, kroz razumijevanje jezika kitova, otvaraju put ka njihovoj zaštiti i opstanku.

Katarina Vuinac

Članak Pjesme iz dubina – šta nam govore kitovi se pojavljuje prvo na Energetski Portal.