OsnaŽene: Nema ništa pogrešno u dijeljenju intimnih fotografija ako postoji potpuno povjerenje

Ana Zdravković, Staša Ivković i Nikolina Tomašević, članice Udruženja za osnaživanje i razvoj građanki i građana OsnaŽene, prošle godine su se s ciljem istraživanja fenomena infiltrirale u Telegram grupe u kojima se promoviše incest i dijeli osvetnička i dječija pornografija. Zahvaljujući njihovim naporima mnoge sporne grupe su ugašene, a djevojke i žene širom regije još jednom su osvijestile koliko lako mogu postati žrtve osvete i ucjena. Za Anu, Stašu i Nikolinu misija, ipak, još uvijek nije završena i one nastavljaju dizati svoj glas kako bi osnažile žene da nikada ne prihvataju krivicu i sram zbog toga jer su njihove intimne fotografije podijeljene u javnoj digitalnoj sferi.

Razgovarala: Hilma Unkić

Nauka govori: Prošle godine uradile ste tri istraživanja – jedno o različitim Telegram grupama, a preostala dva su bila fokusirana na jednu konkretnu grupu – BalkanPorn. Postoje li neke zajedničke karakteristike grupa u kojima se dijele intimne fotografije žena i maloljetnika/ca?

OsnaŽene: Ono što smo našle je osvetnička pornografija u najvećoj mjeri, dječija pornografija i, ono što smo nazvale incest zato što muški članovi porodice, uglavnom sinovi, slikaju ženske članove. Na tim fotografijama se zarađuje – ukoliko neko ima skup od 10-15 pa do 100 fotografija, naprimjer osvetničke fotografije, onda se to naplaćuje po određenoj cijeni. Nakon objavljivanja istraživanja o BalkanPornu, grupe su se najviše fokusirale isključivo na nama trima, odnosno tražili su naše i podatke naših porodica, pa je manje dijeljen ovaj prethodni tip sadržaja.

Nauka govori: Šta su sve podrazumijevale prijetnje koje su vam upućene u tim grupama, da li se osjećate uplašeno i ugroženo zbog toga?

OsnaŽene: To je krenulo u okviru same BalkanPorn grupe gdje smo bile dnevno targetirane, nekad bi se i po cijeli dan pričalo o nama. Targetirane smo imenom i prezimenom, uz različite uvrede na račun našeg izgleda, ponašanja, pratili bi pomno svaki naš korak, zatim bi to dijelili sa 70 hiljada ljudi i u jednom trenutku je bio osećaj kod sve tri da nam stavljaju metu na čelo zato što su dijeljena imena, prezimena i fotografije tako da su svi znali ko smo, šta smo i šta radimo. Nakon toga su uslijedile prijetnje smrću koju je jedan od tih admina uputio nama. Jeste bilo poprilično strašno.

Sad kad se vraćamo na ljeto ne znamo kako je ijedna od nas slobodno išla gradom zato što od tih 70 hiljada ljudi znamo da je većina u Beogradu, bar od glavnih admina koji se smjenjuju, tako da možemo da naiđemo na njih u bilo kojem trenutku. Međutim, ono što je prešlo granicu je bilo kad su krenuli da dijele fotografije naše porodice. Prvo su počeli sa mojim bratom (govori Ana), nakon toga su Stašinu cijelu porodici postavili, majku, oca i brata, i auto njenog brata, sve što su mogli da nađu oni su postavili direktno u grupu i nakon toga smo usjpele da je ugasimo. U septembru/oktobru prošle godine išle smo da podnesemo tužbu i uspjele smo protiv jednog admina, međutim od tada nismo dobile nikakav odgovor.

Nauka govori: Da li je vaše istraživanje rezultiralo time da je neko zaprimio neku kaznu ili je osuđen?

OsnaŽene: Ovo što znamo, taj period koji smo mi imale istraživanje i djevojke i žene koje su nam se javljale privatno, nije postojao nijedan slučaj da je pojedinac procesuiran na bilo koji način. Postojali su slučajevi gde je naprimjer žena koja je u fokusu BalkanPorn istraživanja pozvana na razgovor i nakon toga sve je bilo odbačeno. Tako da nijedan nasilnik nije u tom kontekstu procesuiran, eventualno može biti pozvan na neki informativni razgovor i to je to. Ali da je pokrenut neki konkretan sudski postupak, nije apsolutno nijedan za ovo što mi znamo sada.

Nauka govori: I dalje pratite grupe koje postoje, kakvo je trenutno stanje sa njihovom brojnošću i sadržajem?

OsnaŽene: Ove grupe koje trenutno postoje su sve manje, uglavnom se vrte oko hiljadu do dvije hiljade članova, često bivaju ugašene automatski od Telegrama. Nakon našeg razgovora s Odjeljenjem za visokotehnološki kriminal, mi smo prestale s akcijama za gašenje Telegram grupa, fokusirale smo se samo na skupljanje dokaza zato što, koliko sam ja razumjela po srpskom pravosuđu ukoliko su ugašene grupe, oni ne mogu onda ništa više da urade povodom svega što se dešava tamo.

Nauka govori: Da li to znači da više ne prijavljujete problematične grupe Telegramu? Šta inače svaki pojedinac/ka mogu da urade kako bi doprinijeli ukidanju takvih grupa, koliko je komplikovan proces prijave Telegramu?

OsnaŽene: Mi smo to gasile tako što smo slale Telegram abuse mail sa linkovima samih grupa, ali smo isto slale linkove usernameova, odnosno admina i vlasnika tih grupa, tako da ukoliko bi oni otvorili ponovo neku grupu pod tim istim nadimkom automatski bi ta grupa bila ugašena kroz nekoliko dana ili automatski sutradan. Taj poces nije toliko težak, imajući u vidu da smo imale akcije gašenja Telegram grupa i da smo u okviru njih uspjele da ugasimo preko 50 Telegram grupa i uglavnom smo gledale da targetiramo grupe koje su imale najveći broj članova.

Što se tiče toga što su nam rekli pri Odjeljenju za visokotehnološki kriminal da je to narušavalo samu istragu jer su oni planirali da započnu istragu o tome ali mi smo izbrisale te grupe i automatski smo izbrisale sam dokazni materijal – meni iskreno to ne zvuči nešto uvjerljivo, u smislu da su oni zapravo htjeli nešto da urade povodom toga. To istraživanje je objavljeno tri mjeseca prije toga, prije nego što su te Telegram grupe ugašene, tako da je u tom peridou postojalo tri mjeseca na raspolaganju da se poduzme nešto povodom tog pitanja, i nije se ništa poduzelo, i baš u trenutku kada su Telegram grupe ugašene, oni su odlučili da poduzmu nešto. Ne znam koliko je ispravno ovo što govorim jer smo uspostavili neku vrstu saradnje, ali to je moje mišljenje i mislim da treba da se kaže da zapravo nisu ništa ni uradili, ali se nadam da će se u budućnosti nešto desiti. (govori Nikolina)

Bilo je smiješno, zato što baš kad smo ugasile grupe oni su rekli da su baš sutra htjeli da krenu s tim. Ko zna, oni su nama rekli da to više ne radimo, mi ćemo da ispoštujemo to na neko vrijeme da vidimo da li će se zapravo nešto uraditi. Ali bih svakako savjetovala da ko god dođe u kontakte sa Telegram grupama, ili bilo kojim grupama na Instagramu, Viberu, Signalu, Discordu, da je uvijek bitno da, ukoliko žele da prijave, mogu nama da pošalju dokaz, ali uvijek nam je potreban username, tačno vrijeme (kad screenshotuju da se vidi vrijeme i datum kad je to odrađeno), da se screenshotuje profil i ukoliko je Telegram grupa da postoji link ka toj grupi kako bi svi dokazi mogli da se iskoriste. (govori Ana)

Nauka govori: Koliko je česta pojava osvetničke pornografije u Srbiji i regionu, i da li djevojke i žene znaju kako postupiti u slučaju zloupotrebe njihovih intimnih fotografija?

OsnaŽene: Čini mi se da je osvetnička pornografija u Srbiji izuzetno zastupljena i mislim da društvo koje nije uključeno u neku vrstu aktivizma ili takvog djelovanja u svojoj zajednici nije svjesno da to, prvo, postoji, a drugo da je jako štetno i izaziva ozbiljne posljedice. Kad razgovaramo sa ženama, uglavnom postoji to da krive samu sebe, da se izoluju u porodici i društvu u zavinosti ko je podržava u tom trenutku, ko ne. Tu su i anksioznost, depresija i čak u nekom trenutku smo imale dvije ispovijesti žena koje su pomišljale na samoubistvo jer to vide kao jedini izlaz da se ta „sramota” zaustavi. S druge strane, dobijamo komentare od djevojaka da komentari „nisi sama” i „nisi kriva” zvuče kao prazne floskule zato što to konstantno i mi u aktivizmu i koji se bavimo ljudskim pravima ponavljamo, a nekako u tom trenutku kad im se to desi – jesu same.

Trebalo bi da edukujemo našu djecu još u školama o digitalnim pravima, digitalnom svijetu, osvetničkoj pornografiji, da oni već tada shvate da to ako se desi nekoj djevojci da nije ona kriva, da to nije ništa strašno i da se ta krivica prebaci na onoga ko je zapravo kriv, a to je onaj koji je to uradio – podijelio fotografiju, snimak, bez nečije saglasnosti.

Nauka govori: Na koji način pristupiti ovoj temi kada želimo savjetovati djevojke kako da se zaštite ukoliko žele poslati nekom svoje intimne fotografije? Kako da pri tome ne zadiremo u slobodu i pravo žene da samostalno odlučuje o svojoj seksualnosti i tijelu?

OsnaŽene: Neminovno je da će biti bunta ukoliko se bilo kakva takva ideja predloži, ali je prijeko potrebna edukacija djevojčica zato što je to već postalo dio odrastanja, u smislu povezivanja sa suportnim ili istim polom. Svakako se dosta tih odnosa vodi preko interneta tako da to ne može da se spriječi toliko. Definitivno trebamo da edukujemo djevojčice na koji način da šalju svoje fotografije a pri tome ne otkrivaju svoj identitet ili da moraju da potpuno vjeruju toj osobi zato što pričamo o djevojčicama koje su u pubertetu i to vide kao način povezivanja. Muškarci su jako slobodni da šalju svoje privatne fotografije čak i nepoznatim ženama zato što uopšte ne postoji ta stigma u vezi njihovih tijela. To treba da se desi i sa ženskim tijelom, u smislu da ako dođe do zloupotrebe  nečije fotografije da apsolutno nije krivica te djevojčice nego je krivica tog dječaka, ili muškarca. (govori Ana)

Ja se ježim od toga kada neko govori, bilo da je riječ o djevojčici, djevojci ili ženi u poodmaklim godinama, kakve slike bi trebalo da se kače na Instagram, kako bi trebalo da se oblači i slično, jer za mene to predstavlja u potpunosti ugrožavanje same slobode ženskog tijela, njene autonomije. Zato mi uvijek ističemo da ne bi trebalo savjetovati djevojke i žene da se ne slikaju svojim partnerima jer ukoliko imaju povjerenja u njega, ukoliko to ispunjava i nju i njega u tome nema ništa pogrešno. Pogrešno je i krivica je u potpunosti na toj osobi koja dalje dijeli te fotogafije bez pristanka osobe. Smatram da savjetovati to ženama i djevojkama predstavlja narušavanje njihove intime i zalaženje u njihovu privatnu sferu intime. Postoje određene načini kao što su da se ne slika lice, prepoznatljivi dio tijela, tetovaže npr., kao neki od načina potencijalne buduće zaštite ukoliko dođe do podjele te same fotografije. (govori Nikolina)

Nauka govori: Koliko pažnje se u formalnom i neformalnom obrazovanju u Srbiji posvećuje temama kao što su digitalna sigurnost i zaštita na internetu?

OsnaŽene: Postoji srećom dosta organizacija sada koje se bave temom digitalne bezbjednosti, uključujući i nas, gdej se održavaju različite radionice. Mi sada održavamo radionice za mlade iz osnovne i srednje škole. Ima dosta feminističkih i drugih nevladInih organizacija koje su u posljednje vrijeme ozbiljno shvatile temu digitalne bezbjednosti, tako da postoji neka epidemija radionica digitalne bezbjednosti što je sjajno. S tim što bi trebalo da se raširi po cijeloj Srbiji zato što je uvijek fokus na većim gradovima, dok ljudi sa perfierije ili iz manjih gradova nemaju nikakvu šansu da dođu do tih radionica. Naprimjer ja (Ana) sa 27 godina u svom rodnom gradu koji ima 10 hiljada stanovnika nikad nisam čula da se priča o digitalnoj bezbjednosti. Ja nisam znala za taj pojam dok nisam došla u Beograd.

Nauka govori: Šta je savjet za ženu kojoj se desi da na bilo kojoj online platformi pronađe svoje privatne fotografije? Koji su prvi koraci?

OsnaŽene: Ne bismo ponavljale praznu floskulu da nije sama, ali stvarno nije. Preporuka je da se javi najbližoj feminističkoj organizaciji, bilo da se bavi digitalnim nasiljem ili ne, zato što sav naš trud ide da se pomogne svakoj žrtvi. Mnoge feminističke organizacije, uključujući i našu, pružaju besplatnu pravnu i psihološku podršku tako da će odmah moći da dobije i konkretne pravne savjete i konrektnu psihološku podršku zato što je cijeli taj proces mnogo stresan. Onda na osnovu toga, nakon tog nekog inicijalnog šoka i terapije da se vidi da li uopšte želi da prijavi zato što ne treba da se stavlja nikakav pritisak na žrtvu da uđe u cijelu tu igranku sa policijom i tužilaštvom, posebno kada ne postoji adekvatan zakon za to. Ali definitivno prvi savjet je da se javi bilo kojoj feminističkoj organizaciji i dobit će svu punu podršku.

Kreiranje ovog sadržaja podržala je Evropska komisija. Stavovi i vrijednosti izneseni u njemu isključiva su odgovornost autora/ica i ne predstavljaju nužno stavove i vrijednosti Evropske komisije.

The European Commission’s support for the production of this content does not constitute an endorsement of the contents, which reflect the views only of the authors, and the Commission cannot be held responsible for any use which may be made of the information contained therein.

Naslovna slika je djelimično kreirana iz pomoć alata generativne umjetne inteligencije.

The post OsnaŽene: Nema ništa pogrešno u dijeljenju intimnih fotografija ako postoji potpuno povjerenje appeared first on Nauka govori.