Ne trujte se zdravljem: istina o visokim dozama vitamina D

• Danas sve češće svjedočimo trendu da ljudi olako posežu za suplementima na preporuku nekvalifikovanih, priučenih „stručnjaka” – influensera, samozvanih terapeuta ili šarlatana s interneta. Među najčešće uzimanim suplementima su oni vitamina D, za koji se često tvrdi da „liječi sve” (panacej, birilač), od virusa do hormonskih problema.
• Istina je da je vitamin D izuzetno važan za zdravlje – pomaže u apsorpciji kalcijuma, podržava imunološki sistem i ima ulogu u funkcionisanju mišića i nervnog sistema. Mnogi od nas, posebno tokom zimskih mjeseci ili zbog načina života, imaju snižene vrijednosti vitamina D.
• Međutim, ono što se često previđa jeste da visoke doze vitamina D tokom dužeg vremena mogu biti štetne. Mogu dovesti do povišenog nivoa kalcijuma u krvi (hiperkalcemije), što opterećuje bubrege, srce i krvne sudove, a u težim slučajevima može izazvati i nepovratno oštećenje bubrega.
• Zato se suplementacija vitaminom D ne smije provoditi naslijepo, niti po savjetima iz komentara na društvenim mrežama. Obavezno se savjetujte s ljekarom ili farmaceutom, provjerite kontraindikacije i moguće nuspojave, i redovno pratite nivo vitamina D u krvi ako uzimate dodatke duže vrijeme.

Slučaj suplementacije vitaminom D od 20 000 internacionalnih jedinica

Nedavno sam imala zaista interesantno iskustvo, kada mi je poznanica rekla da joj je propisano da uzima vitamin D. Što samo po sebi nije problem, uzimaju vitamin D mnogi, da nije rekla kako joj je propisano da uzima 20 000 I.J. ovog vitamina. To je prilično problematično i to iz više razloga.

Osim što se radi o vrlo visokoj dozi, čak i za potencijalan manjak vitamina D u serumu i postojanje neke mutacije koja smanjuje apsorpciju ovog vitamina, ovu dozu je teško uzeti  suplementacijom, jer je većina tabletica u našem regionu oko 2000 I.J. a prilično je teško naći one od 5000 I.J. problem i to što vitamin D može biti toksičan u visokom dozama.

I treći problem je to što osoba koja joj je napravila takav plan suplementacije, čak nije ni farmaceut, medicinar, nutricionista ili biolog, nego psiholog. I naplatila joj je to. Posavjetovala sam je da ipak vidi sa farmaceutom da li je preporučljivo da uzima toliku dozu vitamina D.

Da se razumijemo,  na studiju biologije smo učili fiziologiju i biohemiju i opet se ne bih usudila da bilo kome pravim planove suplementacije, mogu preporučiti ovo ili ono, ovaj ili onaj oblik neke tvari ili reći da nešto mislim da ipak ne treba uzimati ili u tolikoj količini uzimati, ali upućujem na lica koja ipak imaju više prava (i zakonskih okvira) da preporuče neki vitamin ili mineral.

Fascinantno je kako ljudi bez obrazovanja u ovom domenu imaju toliku sigurnost u sebe i svoje neznanje da uzimaju zdravlje i živote drugih ljudi u svoje nestručne šake.

U čemu je problemčić s vitaminom D?

Zašto je vitamin D (skupni naziv za nekoliko oblika vitamina D je kalciferol) potencijalno problematičan?

Ovo je liposolubilan vitamin, što znači da je topiv u mastima, ali ne vodi, kao što je to vitamin C ili vitamini B kompleksa. Ovo ima jednu malu konsekvencu: ne izlučuje se putem urina, nego može i da se nakuplja u organizmu. Ako popijemo previše vitamin C, njega ćemo ispiškiti i to je to, dok sa vitaminom D to nije slučaj.

Također, ovo znači da bismo ovaj vitamin trebali uzimati sa mastima, radi bolje apsorpcije, a dosta ljudi ga pije s vodom. U prirodnim izvorima poput nekih vrsta ribe, jaja, on je prirodno u kombinaciji sa lipidima.

Vitamin D stvara naša koža pri izlaganju suncu, ali to ne znači da su te količine dovoljne.

Da li ljudi imaju problem sa nedostatkom vitamina D?

Jasno je da moderan način života – kancelarijski rad, korištenje krema za sunčanje radi smanjenja rizika od raka kože zbog UV zraka znatno smanjuju mogućnost našeg tijela da proizvodi ovaj vitamin.

Postoje i mutacije koje smanjuju apsorpciju ovog vitamina, a tu je i činjenica da osobe sa tamnom kožom slabije proizvode ovaj vitamin, posebno afrička populacija, ali i u Aziji, jer se čuvaju sunca.

Dosta nas vjerovatno nema dovoljno vitamina D, ali bez mjerenja jedne forme vitamina D, 25-hidroskivitamin D, to ne možemo sa sigurnošću znati.

Forme vitamina D

Postoji nekoliko oblika ovog vitamina, a najčešće se govori o D2 (ergokalciferol) i D3 (holekalciferol). No niti jedna od ovih formi zapravo nije biološki aktivna. Vitamin D se pretvara u 25-hidroksivitamin D (25(OH)D, poznat i kao kalcidiol). Ovo je glavna cirkulišuća forma i koristi se za mjerenje statusa vitamina D u krvi (i posljedično, utvrđivanje deficijencije). Kalcidiol se dalje pretvara u 1,25-dihidroksivitamin D (1,25(OH)₂D), poznat i kao kalcitriol. Ovo je aktivna forma vitamina D koja djeluje u organizmu.

U organizmu je vitamin D važan za metabolizam fosfora kalcijuma, pa samim time i za kosti i zube te kao imunomodulator.

COVID-19 i vitamin D – skriveni lijek ili nešto drugo?

Suplementacija ovim vitaminom je posebnu renesansu doživjela u pandemiji jer su neke studije, doduše tanko, pokazale da ovaj vitamin u svojstvu imunomodulatora može smanjiti rizik obolijevanja od COVID-19 ili povećati šanse za preživljavanje.

Tu se javilo niz misinformacija i malinformacija oko učinaka suplementacije vitaminom D za COVID-19. Državni instituti nekoliko zemalja nisu našli dovoljno jake dokaze za to da vitamin D povećava preživljavanje od ove bolesti ili smanjuje rizik obolijevanja. To je, naravno, dovelo i do pojave dezinformacije kako “vlade i zdravstvene institucije kriju jeftin lijek”.

Međutim, dokazi za vitamin D u terapiji ili prevenciji COVID-19 su zaista tanki. U julu 2020. Američki Nacionalni instituti za zdravlje (NIH) su saopštili da nema dovoljno dokaza da bi se preporučilo (ili osporilo) korištenje vitamina D za prevenciju ili liječenje COVID-19 (3).

Iste godine, britanski institut NICE zauzeo je sličan stav: ne preporučuje se davanje vitamina D samo radi prevencije ili liječenja COVID-19. U ažuriranoj preporuci iz 2022., NICE je jasno naveo da se vitamin D ne treba koristiti za liječenje COVID-19 osim u okviru kliničkih ispitivanja. I ove preporuke su povučene, ali ne zbog toga što se pokazalo kako je vitamin D terapija za COVID-19 nego zato što je došlo do odluke da se COVID-19 tretira kao druge respiratorne bolesti.

Obje institucije su naglasile da se prethodne preporuke za unos vitamina D zbog zdravlja kostiju i mišića i dalje primjenjuju, te da bi tokom pandemije više ljudi moglo imati potrebu za suplementacijom zbog smanjene izloženosti suncu.

Iako su nedostatak i manjak vitamina D povezani s lošijim ishodima kod COVID-19, klinička ispitivanja pokazala su manju potrebu za intenzivnom njegom i smanjenje ukupne smrtnosti, ali ti rezultati još nisu dovoljni za jasne preporuke. U ovim kliničkim ispitivanjima koja su bila uspješna, treba naglasiti kako je korištena visoka doza vitamina D u jednokratnim oralnim dozama prilikom prijema u bolnicu.

Primijećeno je da je rizik obolijevanja od tuberkuloze veći ako postoji deficit vitamina D (4), ali isto tako je utvrđeno da suplementacija kod već postojeće tuberkuloze nema neki efekat, niti smanjuje rizik infekcije (5,6).

Zašto ‘više’ nije uvijek bolje: nauka o granicama sigurnog unosa vitamina D

Problem s vitaminom D je i to što nema konsenzusa koju je to bolje formu uzimati (D2 ili D3), koji su optimalni nivoi serumskog vitamina D niti koja je to gornja sigurna doza (1). Sigurna doza je količina koju možete uzimati svakodnevno bez rizika od toksičnosti.

Ne postoji opći konsenzus o tačnoj količini unosa vitamina D koja može izazvati štetne efekte. Međutim, prema pregledu Instituta za medicinu (IOM), doze ispod 10.000 IU dnevno obično nisu povezane s toksičnošću, dok su doze od 50.000 IU dnevno i više, kroz više sedmica ili mjeseci, često povezane s štetnim efektima, uključujući dokumentovanu hiperkalcemiju.

Normalna koncentracija 25-hidroksivitamina D u krvi kod odraslih kreće se od 20 do 50 ng/mL (ponegdje u literaturi stoji i do 80ng/ml), što je 50 do 125 nmol/L.

Za odrasle, prema američkim standardima i izvorima, dnevna preporučena doza je oko 800 I.J. a gornja dnevna sigurna doza 4000 I.J, za djecu varira od dobi. Neki tvrde da je i doza od 50 000 I.J, sigurna, ali bi se tada uzimala jednom sedmično (17), dok u nekim slučajevima kod teških oblika deficijencije se rade i intramuskularne injekcije od 100 000 I.J.

Ove visoke doze od preko 5000 I.J bi trebalo uzimati samo uz nadzor i na preporuku kvalifikovanog lica, ljekara, uz utvrđenu deficijenciju putem serumskog sadržaja ili za neke posebne terapije.

Prekomjeran unos vitamina D je opasan

Prekomjeran unos vitamina D može dovesti do hiperkalcemije – povišenog nivoa kalcijuma u krvi. To može uzrokovati pretjerano nakupljanje kalcijuma u kostima i mekim tkivima, uključujući arterije, srce i bubrege. Ako se ne liječi, takvo stanje može dovesti do nepovratnog otkazivanja bubrega.

Gdje pomaže, a gdje baš i nema dokaza da pomaže vitamin D suplementacija

Postoje neke tvrdnje o vitaminu D i suplementaciji ovom tvari za koje se pokazalo da nisu istinite. Ovaj vitamin ne smanjuje rizik od srčanog udara (7,8) niti ima utjecaj na smanjenje krvnog pritiska (9,10).

Nedostatak vitamina D može biti povezan s erektilnom disfunkcijom, jer utiče na elastičnost krvnih sudova, proizvodnju azot-monoksida i propusnost krvnih sudova. Ipak, nema dovoljno dokaza da suplementacija vitaminom D liječi ovaj problem.

Situaciju dodatno komplikuje to što je manjak vitamina D povezan s bolestima koje same po sebi uzrokuju erektilnu disfunkciju, poput gojaznosti, dijabetesa, hipertenzije i hronične bolesti bubrega.

Neke studije pokazuju kako je za erektilnu funkciju i seksualno zdravlje potrebno suplementirati vitamin D od embrionalnog razvića do kraja života (11,12).

Kod žena, vitamin D receptori postoje u slojevima urogenitalnih organa, a manjak vitamina D povezuje se s padom seksualne želje, orgazma i zadovoljstva (13).

Postoje naznake kako je nedostatak vitamina D povezan sa slabijim kognitivnim funkcijama u starosti (14), ali to može biti i zbog opšte slabije uhranjenosti i nedostatka ključnih hranjivih tvari. Također, vitamin D ponešto može poboljšati sliku kod ADHD, te je ADHD povezan sa smanjenim nivoima vitamina D kod djece i mladih s ADHD (16).

Zaključak:

Vitamin D vam neće produžiti život niti spriječiti srčani udar, ali ima blagotvorno dejstvo na imunološki sistem, reproduktivno zdravlja, kognitivne funkcije i mnogo toga drugog. On je esencijalan, većina nas ne provodi toliko vremena na suncu da naš organizam sinstetizira dovoljno ovog vitamina, tako da zasigurno suplementacija nije loša stvar. Ali samo i onda ako se držimo preporučenih doza i ne pretjerujemo, dakle negdje od 1000 do 5000 I.J. na dan.

Za visoke doze i suplementaciju za određene zdravstvene probleme, svakako bi se trebalo konsultovati s ljekarom. I ne bismo nikako trebali pristati na to da nam hipervisoke doze ovog vitamina u suplementacionim planovima preproručuje neko ko zaista nije stručan u ovome, nema diplomu.

Certifikati raznoraznih kurseva nisu zamjene za fakultetske diplome. Priučeni strućljaci ne bi trebali imati pravo da rade takve suplementacijske planove.

Svako ko preporučuje suplemente, makar to bio neko ko je farmaceut na instagramu, bi trebao, osim preporuke da spomene i nuspojave te kontraindikacije određenog suplementa ili da upozori da se svako treba raspitati za nuspojave i kontraindikacije, baš kao što se to radi u reklamama za lijekove.

Nažalost, regulacija suplemenata je daleko slabija nego regulacija lijekova i vakcina.

Raspitajte se za obrazovanje i stručnost onih koji prodaju planove suplementacije i prave tiktokove i reelove preporučujući suplemente, a budite oprezni čak i onda kada se osoba čini kvalificiranom (recimo, magistar farmacije). Psiholozi ne bi smjeli praviti suplementacijske planove, naprimjer. Ja sam biolog, i učili smo o vitaminima i mineralima, pa opet ne smijem napisati nekome plan prehrane i suplementacije.

Vitamin D jeste važan, ali nije bezazlen – visoke doze mogu naštetiti zdravlju. Suplementaciju ne treba voditi internet, već stručnjaci.

Napomena: u ovom tekstu nisu pregledani baš svi radovi na temu vitamina D i pojedinih zdravstvenih ishoda, niti je to moguće, ali su uzeti u obzir oni koji spadaju u randomizirane studije, opservacione studije i meta analize.

Pročitajte još:

Debankeri: detoksikacija, suplementi i jačanje imunološkog sistema

Superpopularnost dodataka prehrani – koliko su stvarno korisni suplementi?

Reference:

1. Giustina A, Bilezikian JP, Adler RA, Banfi G, Bikle DD, Binkley NC, Bollerslev J, Bouillon R, Brandi ML, Casanueva FF, di Filippo L, Donini LM, Ebeling PR, Fuleihan GE, Fassio A, Frara S, Jones G, Marcocci C, Martineau AR, Minisola S, Napoli N, Procopio M, Rizzoli R, Schafer AL, Sempos CT, Ulivieri FM, Virtanen JK. Consensus Statement on Vitamin D Status Assessment and Supplementation: Whys, Whens, and Hows. Endocr Rev. 2024 Sep 12;45(5):625-654. doi: 10.1210/endrev/bnae009. PMID: 38676447; PMCID: PMC11405507.
2. Institute of Medicine (US) Committee to Review Dietary Reference Intakes for Vitamin D and Calcium; Ross AC, Taylor CL, Yaktine AL, et al., editors. Dietary Reference Intakes for Calcium and Vitamin D. Washington (DC): National Academies Press (US); 2011. Available from: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK56070/ doi: 10.17226/13050
3. Vitamin D, NIH 
4. Kearns MD, Tangpricha V. The role of vitamin D in tuberculosis. J Clin Transl Endocrinol. 2014 Aug 23;1(4):167-169. doi: 10.1016/j.jcte.2014.08.002. PMID: 29159097; PMCID: PMC5684962.
5. Ganmaa D, Uyanga B, Zhou X, Gantsetseg G, Delgerekh B, Enkhmaa D, Khulan D, Ariunzaya S, Sumiya E, Bolortuya B, Yanjmaa J, Enkhtsetseg T, Munkhzaya A, Tunsag M, Khudyakov P, Seddon JA, Marais BJ, Batbayar O, Erdenetuya G, Amarsaikhan B, Spiegelman D, Tsolmon J, Martineau AR. Vitamin D Supplements for Prevention of Tuberculosis Infection and Disease. N Engl J Med. 2020 Jul 23;383(4):359-368. doi: 10.1056/NEJMoa1915176. PMID: 32706534; PMCID: PMC7476371.
6. Cao Y, Wang X, Liu P, Su Y, Yu H, Du J. Vitamin D and the risk of latent tuberculosis infection: a systematic review and meta-analysis. BMC Pulm Med. 2022 Jan 19;22(1):39. doi: 10.1186/s12890-022-01830-5. PMID: 35045861; PMCID: PMC8772077.
7. Nudy M, Krakowski G, Ghahramani M, Ruzieh M, Foy AJ. Vitamin D supplementation, cardiac events and stroke: A systematic review and meta-regression analysis. Int J Cardiol Heart Vasc. 2020 May 20;28:100537. doi: 10.1016/j.ijcha.2020.100537. Erratum in: Int J Cardiol Heart Vasc. 2020 Dec 19;32:100698. doi: 10.1016/j.ijcha.2020.100698. PMID: 32462077; PMCID: PMC7240168.
8. Barbarawi M, Kheiri B, Zayed Y, Barbarawi O, Dhillon H, Swaid B, Yelangi A, Sundus S, Bachuwa G, Alkotob ML, Manson JE. Vitamin D Supplementation and Cardiovascular Disease Risks in More Than 83 000 Individuals in 21 Randomized Clinical Trials: A Meta-analysis. JAMA Cardiol. 2019 Aug 1;4(8):765-776. doi: 10.1001/jamacardio.2019.1870. Erratum in: JAMA Cardiol. 2020 Jan 1;5(1):112. doi: 10.1001/jamacardio.2019.4472. PMID: 31215980; PMCID: PMC6584896.
9. Beveridge LA, Struthers AD, Khan F, Jorde R, Scragg R, Macdonald HM, Alvarez JA, Boxer RS, Dalbeni A, Gepner AD, Isbel NM, Larsen T, Nagpal J, Petchey WG, Stricker H, Strobel F, Tangpricha V, Toxqui L, Vaquero MP, Wamberg L, Zittermann A, Witham MD; D-PRESSURE Collaboration. Effect of Vitamin D Supplementation on Blood Pressure: A Systematic Review and Meta-analysis Incorporating Individual Patient Data. JAMA Intern Med. 2015 May;175(5):745-54. doi: 10.1001/jamainternmed.2015.0237. Erratum in: JAMA Intern Med. 2025 Mar 1;185(3):352-353. doi: 10.1001/jamainternmed.2025.0063. PMID: 25775274; PMCID: PMC5966296.
10. Abboud M, Al Anouti F, Papandreou D, Rizk R, Mahboub N, Haidar S. Vitamin D status and blood pressure in children and adolescents: a systematic review of observational studies. Syst Rev. 2021 Feb 22;10(1):60. doi: 10.1186/s13643-021-01584-x. PMID: 33618764; PMCID: PMC7898425.
11. Canguven O, Al Malki AH. Vitamin D and Male Erectile Function: An Updated Review. World J Mens Health. 2021 Jan;39(1):31-37. doi: 10.5534/wjmh.190151. Epub 2020 Jan 16. PMID: 32009309; PMCID: PMC7752519.
12. Crafa A, Cannarella R, Barbagallo F, Leanza C, Palazzolo R, Flores HA, La Vignera S, Condorelli RA, Calogero AE. Mechanisms Suggesting a Relationship between Vitamin D and Erectile Dysfunction: An Overview. Biomolecules. 2023 Jun 1;13(6):930. doi: 10.3390/biom13060930. PMID: 37371510; PMCID: PMC10295993.
13. Hassanein MM, Huri HZ, Abduelkarem AR, Baig K. Therapeutic Effects of Vitamin D on Vaginal, Sexual, and Urological Functions in Postmenopausal Women. Nutrients. 2023 Aug 30;15(17):3804. doi: 10.3390/nu15173804. PMID: 37686835; PMCID: PMC10490181.
14. Balion C, Griffith LE, Strifler L, Henderson M, Patterson C, Heckman G, Llewellyn DJ, Raina P. Vitamin D, cognition, and dementia: a systematic review and meta-analysis. Neurology. 2012 Sep 25;79(13):1397-405. doi: 10.1212/WNL.0b013e31826c197f. PMID: 23008220; PMCID: PMC3448747.
15.  Gan J, Galer P, Ma D, Chen C, Xiong T (November 2019). The Effect of Vitamin D Supplementation on Attention-Deficit/Hyperactivity Disorder: A Systematic Review and Meta-Analysis of Randomized Controlled Trials. Journal of Child and Adolescent Psychopharmacology. 29 (9): 670–687. doi:10.1089/cap.2019.0059
16.  Khoshbakht Y, Bidaki R, Salehi-Abargouei A (January 2018). “Vitamin D Status and Attention Deficit Hyperactivity Disorder: A Systematic Review and Meta-Analysis of Observational Studies”. Advances in Nutrition. 9 (1): 9–20.
17. Pludowski P, Marcinowska-Suchowierska E, Togizbayev G, Belaya Z, Grant WB, Pilz S, Holick MF. Daily and Weekly “High Doses” of Cholecalciferol for the Prevention and Treatment of Vitamin D Deficiency for Obese or Multi-Morbidity and Multi-Treatment Patients Requiring Multi-Drugs-A Narrative Review. Nutrients. 2024 Aug 3;16(15):2541. doi: 10.3390/nu16152541. PMID: 39125420; PMCID: PMC11314300.

Napomena: naslovna ilustracije je generisana pomoću alata generativne umjetne inteligencije.

The post Ne trujte se zdravljem: istina o visokim dozama vitamina D appeared first on Nauka govori.