Ljetnje temperature Jadrana su sve više: Nekada je na površini mora bilo oko 25 °C, danas prelazi i 29 °C

Krenimo od početka: temperatura Jadranskog mora danas je viša nego što je bila nekada – i taj porast se nastavlja.

Naučnici već decenijama bilježe postepeno zagrijavanje mora širom Mediterana, uključujući i Jadran, i to ne samo na površini već kroz čitav vodeni stub.

Od sredine 20. vijeka do danas zabilježen je porast temperature od 0,5 do 1,5 °C, zavisno od lokacije i dubine. Ali ono što posebno zabrinjava je činjenica da se u posljednjih dvadesetak godina taj trend ubrzao. Nekada su ljetne temperature na površini mora bile oko 25 °C, dok danas često prelaze 27 °C, a sve češće dosežu vrijednosti veće od 29 °C u plićim područjima, piše za Klima101 dr Natalija Dunić sa Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, u Hrvatskoj.

Promjene u temperaturi mora bilježe se tokom cijele godine, ali su najizraženije ljeti – što i nije teško primijetiti na sopstvenoj koži.

More je prijatnije za kupanje, ali sve češće noći ostaju tople bez osvježenja, a i ponašanje morskih organizama se mijenja. Danas su ljetne površinske temperature u Jadranu čak 1 do 2 °C više nego pred kraj prošlog vijeka.

I mora doživljavaju sve češće toplotne ekstreme, pa i morske toplotne talase

Pritom nas posebno zabrinjavaju tzv. morski toplotni ekstremi, kada se more ne hladi čak ni noću. Takve pojave nekada su bile rijetke, a sada gotovo da nema ljeta bez njih.

Primjera radi, posljednje tri godine su bile među najtoplijima otkad postoje mjerenja, što potvrđuju i satelitski i in situ (terenski) podaci.

Sve češće se uočava pojava tzv. morskih toplotnih talasa (engl. MHW – marine heatwaves). Riječ je o epizodama neuobičajeno visokih temperatura mora koje znaju trajati danima ili nedjeljama. Ova pojava snažno utiče na morske mikroorganizme, koji su izuzetno osjetljivi na temperaturne promjene, a posljednično i na veće organizme, cijele ekosisteme, pa i na ribarstvo.

Zagrijavanje mora se nije zaustavilo u površinskim slojevima. I u dubljim slojevima, iako sporije, bilježe se jasni porasti temperature.

U nekim dijelovima južnog Jadrana, na dubinama između 200 i 1000 metara, temperatura se povećala za 0,8 °C u posljednjih desetak godina. Za duboko more koje se inače sporo mijenja, ovo je izrazito brzo. Takve vrijednosti su zabilježene na stanici koja se nalazi na najdubljoj tački Jadranskog mora.

Promjene koje uočavamo, i na površini i u dubinama Jadrana, jasno premašuju prirodnu varijabilnost kakvu poznajemo. Štaviše, vremenski se poklapaju s globalnim trendovima porasta temperature vazduha i koncentracije gasova staklene bašte u atmosferi.

Više je razloga zbog kojih sa sigurnošću znamo da klimatske promjene igraju ključnu ulogu u ovome:

1. Promjene su prostorno i vremenski konzistentne – bilježimo ih u cijelom Jadranu, Mediteranu i šire. Istovremeno se povećava temperatura, učestalost toplotnih talasa i mijenja se dinamika morskih struja i vertikalnog miješanja – upravo onako kako su predviđali klimatski modeli.

2. Zagrijavanje se bilježi i u dubokim slojevima mora, gdje prirodni uticaji, poput dnevnog ili sezonskog zagrijavanja, ne mogu doprijeti. To znači da je riječ o dugoročnoj akumulaciji toplote – svojevrsnom otisku klimatskih promjena u morima i okeanima.

3. Klimatski modeli koji uključuju samo prirodne faktore (npr. vulkansku i solarnu aktivnost), ne mogu objasniti brzinu i intenzitet zagrijavanja koje mi opažamo. Tek kad se u modele uključi antropogeni uticaj, tj. uticaj čovjeka, kroz povećanje emisije ugljen-dioksida i promjene u korišćenju zemljišta – simulacije uspješno repliciraju stvarne promjene koje danas opažamo u atmosferi i morima širom svijeta.

Pročitajte još:

• Kako klimatske promjene utiču na „motore vremena”
• Invazija meduza prekinula rad jedne od najvećih nuklearnih elektrana u Francuskoj
• Visoke temperature ubrzavaju biološko starenje

Novo otkriće – Jadran se zagrijava i na velikim dubinama, što stvara nove probleme

U najnovijem istraživanju, sprovedenom u saradnji hrvatskih, italijanskih i slovenačkih naučnika, prvi put je potvrđeno da se duboki Jadran – ne samo površina – ubrzano zagrijava i zaslanjuje.

Kombinacijom istorijskih mjerenja (od 1957. godine, a koje je vršio Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu), Argo bova i sidrenih instrumenata, dokumentovan je jasan zaokret u dinamici dubokog Jadrana.

Nakon decenije relativno stabilnih uslova, od sredine 2000-ih zabilježen je ubrzan porast temperature do +0,8 °C i saliniteta do +0,2.

Osim toga, promijenjena su fizička svojstva gustih vodenih masa koje iz sjevernog Jadrana dopiru prema jugu. One su sada toplije i slanije nego prije, što neposredno utiče na stratifikaciju (raslojenost mora) i dinamiku cijelog vodenog stuba.

Međutim, ono što nas je najviše iznenadilo je brzina promjena. Procesi koji su se ranije odvijali decenijama sada se događaju u svega nekoliko godina.

Zanimljiv je i tzv. „preokret” gustine. Iako bi se višim temperaturama očekivalo smanjenje gustine mora, povećan salinitet je na neki način to poništio, pa je gustina i dalje ostala visoka. Dotok izrazito slanih voda iz sjevernog Jadrana dodatno smanjuje stratifikaciju i mijenja svojstva gustih voda.

Ovakvo ubrzano mijenjanje fizičkih svojstava Jadrana je najmanje pet puta brže nego što se predviđalo klimatskim projekcijama s visokim emisijama. I može imati velike posljedice – na biogeohemiju mora, na organizme koji u njemu žive, na nivo mora i mnoge druge povezane procese.

Cijeli tekst pročitajte ovdje.

Izvor: Klima101

Članak Ljetnje temperature Jadrana su sve više: Nekada je na površini mora bilo oko 25 °C, danas prelazi i 29 °C se pojavljuje prvo na Energetski Portal.