Litvanija razmatra povratak nuklearnoj energiji – trend koji Evropa sve više prati

Već duže vrijeme primjetno je da se Evropa sve odlučnije okreće nuklearnoj energiji kao stubu energetske sigurnosti i dekarbonizacije. Litvanija takođe preduzima konkretne korake u tom pravcu. Vlada jedne od baltičkih država osnovala je radnu grupu koja će razmotriti sve mogućnosti za ponovno uvođenje nuklearne energije u nacionalni energetski miks – sa posebnim fokusom na male modularne reaktore (SMR), koji se širom svijeta sve više percipiraju kao tehnologija budućnosti.

Litvanija je tokom prošlog vijeka imala dva velika RBMK reaktora sovjetskog tipa, iste vrste kakav je bio korišten u Černobilju. Svojevremeno, elektrana je proizvodila čak oko 70 odsto električne energije u Litvaniji. Međutim, kao dio uslova za pristupanje Evropskoj uniji, Litvanija je bila u obavezi da zatvori oba reaktora, budući da je taj tip reaktora smatran bezbijednosno rizičnim prema zapadnim standardima. Prvi reaktor je zatvoren 2004. godine, a drugi 2009. godine.

Pročitajte još:

• Nakon tehničkih incidenata i sankcija, nova šansa za Paks II
• Nuklearna energija ponovo u fokusu podrške zemljama u razvoju
• Nova nuklearna elektrana na ruskom Dalekom istoku

Radna grupa će uključivati stručnjake iz sektora zatvaranja nekadašnje elektrane, ali i međunarodne partnere, s ciljem izrade detaljne analize i strateškog plana. Konačna odluka o izgradnji malih modularnih reaktora mogla bi biti donijeta do 2028. godine, a prvi reaktor u funkciji do 2038. godine, navodi se na World Nuclear News

Pored Francuske, koja već decenijama ima razvijen i snažan nuklearni sektor, sve više evropskih zemalja najavljuje nove projekte u ovoj oblasti. Poljska, Češka, Rumunija, Mađarska i Holandija planiraju izgradnju novih reaktora kako bi odgovorile na rastuću potrošnju električne energije i potrebe za dekarbonizacijom. Posebno su male modularne elektrane (SMR) postale privlačna opcija za manje države, jer omogućavaju postepenu izgradnju, manji početni kapital i lakšu integraciju u postojeću energetsku infrastrukturu. U vremenu kada se evropski kontinent suočava s deficitom domaće proizvodnje i izazovima energetske bezbjednosti, nuklearna energija sve više dobija na značaju.