Kako su poskupljenja fosilnih goriva ubrzala razvoj vjetra u Njemačkoj, Poljskoj i Baltiku

Porast cijena fosilnih goriva pogodio je zemlje širom svijeta i doveo do brojnih promjena u korist energetske tranzicije. Pozitivan primjer predstavljaju Njemačka, Poljska i baltičke države – Litvanija, Letonija i Estonija, koje su pretrpjele veliku ekonomsku štetu usljed ovog porasta cijena, ali su iz toga donijele dobre odluke za svoj dalji put.

Naime, ove zemlje prepoznale su razvoj energije vjetra kao ključan način da izađu iz situacije koja ih je zadesila, piše WindEurope.

Tokom 2024. godine, Njemačka je dodala više od 4 GW novog kapaciteta vjetroenergije, što je više nego duplo u odnosu na druge zemlje Evropske unije. Procjene su da će ova država u periodu od 2025. do 2030. godine na godišnjem nivou dodavati oko 8 GW novih kapaciteta energije vjetra. Ovakvom rezultatu značajno su doprinijele promjene u politici. Zahvaljujući uvođenju principa prevashodnog javnog interesa, projekti vjetroparkova sada brže dobijaju dozvole, na osnovu čega je Njemačka 2024. godine izdala dozvole za čak 15 GW – sedam puta više nego prije pet godina. Već u februarskoj aukciji dodijeljeno je preko 4 GW novih kapaciteta, uz veliku tražnju. Takođe, vlada planira ulaganja od 500 milijardi eura u infrastrukturu – mreže, puteve i mostove, od čega će 100 milijardi ići u klimatski fond za elektrifikaciju industrije i transporta.

Pročitajte još:

• Njemačka instalirala najviše vjetroturbina u Evropi 2024. godine
• Više od 11 milijardi eura za jačanje evropskog lanca snabdijevanja vjetroenergijom
• Najveći avion na svijetu prevoziće lopatice vjetroturbina duže od fudbalskog terena

Poljska je početkom 2024. godine započela komercijalni razvoj vjetra na moru završetkom dvije offshore trafostanice za vjetropark Baltic Power snage 1,2 GW. Razvoj se dešava i kada je riječ o energiji vjetra na kopnu, te je poljska vlada predložila novi zakon. Ukoliko bude usvojen, zakon će smanjiti minimalnu udaljenost vjetroturbina od stambenih objekata na 500 metara, sa trenutnih 1,5 kilometara, u zavisnosti od visine turbine. Na ovaj način proširiće se područje na kojem vjetroparkovi mogu da se grade. Pored toga, zakon bi ubrzao izdavanje dozvola.

Kada je riječ o baltičkim zemljama, udio vjetra u proizvodnji električne energije porastao je u posljednje tri godine sa 15 na 28 odsto. Predviđa se da će do 2030. godine ukupni kapacitet vjetra dostići 10,5 GW, u poređenju sa trenutnih 2,5 GW. Estonija je proširila dostupnu površinu za razvoj vjetra sa 10 odsto na više od 60 odsto teritorije, dok je Letonija ubrzala izdavanje ekoloških dozvola i planira projekte u državnim šumama. Litvanija istražuje načine da poveže nove vjetroparkove sa elektrifikacijom industrije kako bi podstakla ulaganja u industrijski sektor. Baltičke zemlje jačaju svoje elektroenergetske mreže, sa više međusobnih interkonekcija i povezivanja sa susjednim zemljama oko Baltičkog mora.

Kako ističe WindEurope, rezultati se već vide, što potvrđuju i najavljena ulaganja u razvoj vjetra u Letoniji.

Energetski portal

Članak Kako su poskupljenja fosilnih goriva ubrzala razvoj vjetra u Njemačkoj, Poljskoj i Baltiku se pojavljuje prvo na Energetski Portal.