Dr Admir Greljo: fizika bez granica

Dr Admir Greljo, bosanskohercegovački fizičar, prošao je put od izbjeglištva do profesora na Univerzitetu u Bazelu. Njegov rad na CERN-u i doprinos nauci čestica prepoznati su u akademskih krugovima. On je danas profesor teorijske fizike i kosmologije na Univerzitetu u Bazelu.

Nauka Govori: Kako je izgledao tvoj životni put – gdje si i kad rođen, osnovna i srednja škola te studij na PMF-u u Sarajevu, kako si se „izborio“ za studij vani i kako si naposlijetku došao do CERN-a, s obzirom da, iako se BiH približava članstvu CERN-a, još nije punopravna članica, te je tako našim naučnicima teško doći do CERN-a, osim ako ne dolaze iz neke od EU institucija na PhD i postdoc studijima?
Admir Greljo: Rođen sam 1989. godine. Moja porodica je živjela u Gacku sve do progona 1992. godine. Tog ljeta pretrpjeli smo porodičnu traumu koja je, u terminima fizike, postavila početne uslove mog životnog puta. Nakon rata, skrasili smo se u Mostaru, gdje sam završio osnovnu školu, a potom sam srednjoškolsko obrazovanje nastavio u Sarajevu. Studij fizike upisao sam na Prirodno-matematičkom fakultetu, gdje sam se prvi put susreo s CERN-om zahvaljujući školi fizike visokih energija organizovanoj na Odsjeku za fiziku. Ta škola se održava i danas u Sarajevu, i nadam se da će biti jednako inspirativna kao ona koja je prije 15 godina oblikovala moj akademski put. Nakon diplomiranja, dobio sam poziciju doktorskog istraživača na Jožef Štefan Institutu u Ljubljani, gdje sam 2014. godine doktorirao iz fenomenologije Higgsovog bozona. Taj period života pamtim kao izuzetno dinamičan, a posebno je bilo uzbudljivo raditi na teorijskoj interpretaciji podataka s CERN-a u godini kada je Higgsov bozon eksperimentalno otkriven. Slijedile su četiri godine postdoktorskih istraživanja u Cirihu i Mainzu, nakon čega sam dobio dvogodišnju istraživačku poziciju na CERN-u, kroz izuzetno konkurentan program stipendija za istraživače iz zemalja koje nisu članice CERN-a. Taj boravak je oblikovao moju karijeru i postao ključna prekretnica koja me vodila ka profesorskim pozicijama u Bernu i Bazelu.

Nauka govori: Da li bi nekog profesora u karijeri izdvojio kao važnog mentora, podršku i prijatelja?
Admir Greljo: Na Odsjeku za fiziku Univerziteta u Sarajevu imao sam privilegiju učiti od izuzetnih profesora. Izdvojio bih prof. Kenana Suruliza, prof. Dejana Miloševića i mog mentora, prof. Ilju Doršnera, koji su me uveli u svijet teorijske fizike. U Ljubljani sam dobio neizmjernu podršku od svog mentora, prof. Jerneja Fesela Kamenika, te prof. Svjetlane Fajfer, koji su mi otvorili vrata u naučno-istraživački rad. Konačno, moj mentor u Cirihu, prof. Gino Isidori, i danas mi je uzor u načinu na koji se ovaj posao s predanošću i izvrsnošću obavlja. Duboko sam zahvalan svima njima, kao i brojnim saradnicima širom svijeta s kojima već više od decenije pišem naučne radove. Upoznati i sarađivati s ovim izuzetnim ljudima istinska je čast i privilegija.

Nauka govori: Koliko je teško studirati fiziku?
Admir Greljo: Ovo pitanje se može posmatrati kroz prizmu teorije relativnosti, a odgovor zavisi od referentnog okvira. Mnogi mi kažu da im fizika nije bila omiljeni predmet, ali gotovo svi bez izuzetka gaje duboko poštovanje prema ovoj fundamentalnoj nauci. Ključni faktor nije težina, već motivacija. Sama želja za razumijevanjem zakona fizike dovoljan je razlog da se krene tim putem. Matematika i empirijska metoda istraživanja mogu se savladati uz kombinaciju talenta, radoznalosti i posvećenog rada.

Nauka govori: Šta si naučio tokom perioda kada si bio na CERN-u?
Admir Greljo: Evropski laboratorij za fiziku čestica (CERN) predstavlja vodeći svjetski centar za istraživanje u ovoj oblasti i dom je Velikom hadronskom sudarivaču, jednom od najimpresivnijih naučnih i tehnoloških poduhvata naše civilizacije. Njegova misija je dublje razumijevanje prirode na njenom najosnovnijem nivou, kroz proučavanje elementarnih čestica i fundamentalnih sila, simulirajući uslove prvih trenutaka nakon Velikog praska. CERN je izuzetno dinamično okruženje u kojem se znanje stiče ubrzanim tempom, kroz neposrednu interakciju s vodećim stručnjacima iz gotovo svih oblasti fizike čestica. Iskustvo učešća u diskusijama, seminarima i radionicama proširilo mi je vidike i obogatilo pristup istraživanjima. Napustio sam CERN s koferom punim ideja, a danas mu se rado vraćam kao vanjski suradnik u potrazi za novim inspiracijama i izazovima.

Admir Greljo, courtesy photo, CERN-CMS

Nauka govori: Ti si blizak i sa Asocijacijom za napredak nauke i tehnologije, i jedan od osnivača. Kako je došlo do osnivanja ove organizacije i čime se ona trenutno bavi.
Admir Greljo: Prije osam godina, zajedno s nekolicinom prijatelja, osnovali smo Asocijaciju za napredak nauke i tehnologije (ANNT) s vizijom da Bosna i Hercegovina postane respektabilna i pristupačna zemlja za nauku i tehnologiju. Naša misija je povezivanje naučnika radi unapređenja uslova i infrastrukture za istraživački rad. Danas asocijacija okuplja oko stotinu izvanrednih mladih istraživača iz prirodnih, matematičkih i tehničkih nauka, koji rade u prestižnim naučnim centrima širom svijeta i u domovini. Iza nas su značajni projekti, od organizacije naučnih skupova i promocije nauke do izrade strategija razvoja i akademskog imenika. Ove godine ANNT je dobio prvi Horizon Europe projekat i ovog ljeta organizuje školu umjetne inteligencije, dovodeći vrhunske svjetske stručnjake iz te oblasti. Kao prvi predsjednik asocijacije, izuzetno mi je zadovoljstvo vidjeti njen napredak. Posebno želim pohvaliti sadašnje rukovodstvo na predanom radu i viziji koja ANNT vodi ka još većim uspjesima.

Nauka govori: Na kojim projektima trenutno radiš?
Admir Greljo: Standardni model fizike elementarnih čestica predstavlja vrhunac naučnog redukcionizma, pristupa u kojem se priroda razumijeva kroz njene najelementarnije gradivne jedinice. Iako je ovo jedno od najvećih dostignuća savremene fizike, ono nije konačno poglavlje u knjizi zakona Svemira, jer ostavlja mnoga ključna pitanja neodgovorenima. Moji trenutni istraživački projekti bave se fizikom izvan Standardnog modela, razvijanjem novih teorija koje nastoje objasniti temeljne misterije poput hijerarhije masa elementarnih čestica, prirode tamne materije, itd. Ponekad se čini da su ta pitanja prevelika i da njihovi odgovori nadilaze naše trenutne mogućnosti. Ipak, sama potraga za njima održava moju znatiželju budnom, a i najmanji napredak u ovom fascinantnom polju donosi ogromno zadovoljstvo.

Nauka govori: Šta nedostaje nauci u BiH?
Ovo je složeno pitanje kojim se, između ostalog, bavimo u okviru Asocijacije za napredak nauke i tehnologije. Naši članovi rade u domovini i širom svijeta, u različitim institucijama, od univerziteta i istraživačkih instituta do industrijskih laboratorija. Kroz česte diskusije pokušavamo iskoristiti naša šarolika iskustva da identifikujemo najbolje prakse. Shvatili smo da ne postoje idealni sistemi, ali i kako konstruktivno djelovati te promovisati dobre primjere iz različitih okruženja. Nedavno smo objavili rad na ovu temu.

Admir Greljo, Courtesy photo

Nauka govori: Mnogi se žale na brain drain… ali to je u svijetu nauke normalna stvar. Koje su prednosti i mane odlaska mladih istraživača – za njih i za zemlju iz koje dolaze?
Admir Greljo: Nauka ne poznaje granice među državama i narodima, a za malu zemlju poput naše, ona može donijeti i značajne prednosti, primjer za to je upravo ANNT. Kao što smo ranije diskutovali, razmjena bogatih iskustava naših članova ključna je prednost naše asocijacije koja se može iskoristiti u kontekstu rješavanja problematike naučno-istraživačkog rada u BiH. Neki od naših članova vratili su se u domovinu i preuzeli docentske pozicije, dok ovi drugi ostaju ambasadori naše nauke, čiji rad u svjetskim centrima može itekako pomoći kolegama u BiH kroz zajedničke projekte i saradnju. Ova vizija počiva na dvije ključne pretpostavke: prvo, da naučnici osjećaju odgovornost prema svojoj domovini, i drugo, da država brine o svojim naučnicima, bez obzira na to gdje se nalazili.

Nauka govori: Postoji projekat izgradnje, novog jačeg i obimom većeg sudarača čestica na CERN-u. Šta bi se time dobilo? Postoje i kritike ovog projekta i ulaganja u njega, nisu svi sretni… koji je tvoj lični stav i nade vezano za izgradnju novog sudarača? Kakve su indikacije da je to definitivno, i koliko će koštati izgradnja te ako je definitivno, kada počinje?
Admir Greljo: Veliki hadronski sudarivač (LHC) predviđen je da radi još otprilike 15 godina, što otvara pitanje budućnosti CERN-a i fizike čestica uopće. Kao potencijalni nasljednik, u fazi planiranja se nalazi ambiciozni projekat budućeg sudarivača čestica (FCC-ee), kolosalnog poduhvata s tunelom dužine 90 km i novom tehnologijom, koja će omogućiti dublje istraživanje elementarnih čestica. Ova inicijativa već je dobila snažnu podršku u naučnoj zajednici. Moja istraživačka grupa u Bazelu aktivno učestvuje u studiji izvodivosti FCC-ee projekta, koja između ostalog ispituje kakve naučne mogućnosti nudi ovakva mašina. Jedan od ključnih motiva je Higgsov bozon; iako je otkriven na postojećem sudaraču, za njegovo precizno proučavanje potreban je novi sudarač. Osim fundamentalnih otkrića o zakonima prirode, FCC-ee bi mogao donijeti i široke tehnološke primjene, slično kao što su prethodna ulaganja u CERN rezultirala ključnim inovacijama. Podsjetimo, prva web stranica nastala je upravo na CERN-u, a tehnologija akceleratora čestica danas ima brojne medicinske primjene. Vrijednost FCC-ee projekta procjenjuje se na oko 15 milijardi eura, raspoređenih na period od tridesetak godina. Nakon završetka studije izvodivosti, konačnu odluku o njegovoj realizaciji donijet će države članice CERN-a u naredne dvije do tri godine, a svi se nadamo pozitivnom ishodu. Istovremeno, postoji zabrinutost zbog konkurencije iz Kine, koja planira sličan projekt, što dodatno naglašava važnost pravovremenog djelovanja evropske naučne zajednice.

Nauka govori: Kako podsticati naučno-istraživački rad u BiH?
Admir Greljo: Ovo je složeno pitanje koje zahtijeva temeljnu analizu i širok spektar mjera koje različiti akteri u društvu mogu preduzeti. Od nosilaca vlasti i nevladinog sektora, preko samih naučnika i medija, pa do učitelja i roditelja koji će inspirisati novu generaciju istraživača, svi oni imaju ključnu ulogu.

Nauka govori: Kako podsticati naučnu pismenost u našoj zemlji, s obzirom da ona nije na zavidnom nivou i ljudi često ne razumiju novosti iz nauke i potrebu za ulaganjem u naučna istraživanja?
Admir Greljo: Naučna pismenost počiva na kvalitetnom obrazovnom sistemu, segmentu u koji BiH treba značajno više ulagati. Uz to, ključno je i odgovorno naučno novinarstvo, koje ima zadatak da kompleksne naučne teme prenese javnosti na jasan i pristupačan način, bez senzacionalizma i trivijaliziranja.

The post Dr Admir Greljo: fizika bez granica appeared first on Nauka govori.